Virusni hepatitisi: najčešći tipovi, simptomi, prevencija i liječenje
Tipovi hepatitisa A, B i C čine 95 posto slučajeva
Tekst je revidirala prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., specijalist epidemiologije, Voditeljica odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Što je virusni hepatitis?
Hepatitis je upalna bolest jetre koju mogu izazvati virusi, određeni lijekovi i toksini, ali i autoimune bolesti te prekomjeran unos alkohola. Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upalna bolest jetre koju uzrokuju virusi A, B, C, D i E. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da oko 354 milijuna ljudi u svijetu živi s hepatitisom tipa B i C. Ovi tipovi hepatitisa dovode do kroničnih bolesti kod stotina milijuna ljudi te su zajedno najčešći uzrok ciroze jetre, raka jetre i smrti povezanih s virusnim hepatitisom.
Simptomi virusnih hepatitisa
S obzirom na to da infekcija često izaziva vrlo blage simptome ili ih uopće nema, procjenjuje se da 95 posto ljudi s virusnim hepatitisom ne zna da živi s ovom bolešću.
Najčešći simptomi hepatitisa su:
- povišena temperatura
- malaksalost
- gubitak apetita
- mučnina
- povraćanje
- bolovi u trbuhu
- bolovi u zglobovima
- tamna mokraća
- svijetlu stolicu
- žuta koža i bjeloočnice (znakovi žutice)
Vrste virusnih hepatitisa
Virusni hepatitisi mogu izazvati akutnu i kroničnu upalu jetre. Akutni hepatitis je iznenadna upala jetre koja nastupa naglo te može biti teška, ali traje kraće. Kronični hepatitis je stanje trajne upale jetre koje traje duže od šest mjeseci. Tipovi A, B i C čine 95 posto slučajeva.
Hepatitis A
Hepatitis A naziva se bolešću prljavih ruku, a prenosi se hranom i vodom koja je kontaminirana fekalijama ili izravnim fizičkim kontaktom sa zaraženom osobom, no moguć je i prijenos spolnim putem.
Koji su simptomi hepatitisa A?
Razdoblje inkubacije traje od dva do šest tjedana, tijekom kojeg je zaražena osoba zarazna.
Simptomi hepatitisa A kreću se od blagih do teških i mogu uključivati :
- groznicu
- malaksalost
- gubitak apetita
- proljev
- mučninu
- nelagodu u trbuhu
- tamnu boju urina i žuticu (žutilo očiju i kože)
Neće svi zaraženi nužno imati sve simptome. Odrasli češće imaju simptome bolesti nego djeca. Zaražena djeca mlađa od 6 godina obično nemaju vidljive simptome, a samo 10 posto razvije žuticu.
Dijagnoza hepatitisa A: postavlja se laboratorijskim testovima iz krvi koji otkrivaju specifične antigene.
Prevencija hepatitisa A: Rizik od zaraze možete spriječiti prakticiranjem dobrih higijenskih navika i izbjegavanjem vode iz potencijalno nesigurnih izvora. Postoji cjepivo za hepatitis A koje se preporučuje u slučaju putovanja u zemlje u kojima je rizik od infekcije hepatitisom A povećan kao što su Indija, Afrika, Srednja i Južna Amerika, Daleki istok i istočna Europa.
Liječenje hepatitisa A: Oporavak od simptoma nakon infekcije može trajati nekoliko tjedana ili mjeseci. Preporučuje se izbjegavati antipiretike i analgetike kao i lijekove protiv povraćanja. Oko 85 posto ljudi s hepatitisom A oporavi se unutar tri mjeseca, a gotovo svi se oporave unutar šest mjeseci. Hospitalizacija je nepotrebna ako nema akutnog zatajenja jetre. Terapija je usmjerena na unos lagane hrane te nadoknadu tekućine izgubljene povraćanjem i proljevom u dogovoru s nadležnim liječnikom. Hepatitis A se ponekad vraća, što znači da se osoba koja se upravo oporavila ponovno razboli s drugom akutnom epizodom. Nakon toga obično slijedi oporavak. Težina bolesti i smrtni ishodi veći su u starijih osoba.
Hepatitis B
Hepatitis B je potencijalno po život opasna infekcija jetre uzrokovana virusom hepatitisa B. Može uzrokovati kroničnu infekciju, a zaražene osobe izložene su velikom riziku od smrti od ciroze i raka jetre. Hepatitis B prenosi se kontaktom s krvlju ili tjelesnim tekućinama zaražene osobe kao što su slina, sjemena i vaginalna tekućina. Može se prenijeti s majke na dijete tijekom poroda.
Koji su simptomi hepatitisa B?
Kada se zarazi virusom hepatitisa B većina ljudi ne osjeti nikakve simptome. Ipak, neki ljudi imaju akutnu bolest sa simptomima koji traju nekoliko tjedana.
Simptomi hepatitisa B uključuju:
- žutilo kože i očiju
- tamna mokraća
- ekstremni umor
- mučnina
- povraćanje
- bolovi u trbuhu
Dijagnoza hepatitisa B: Za postavljanje dijagnoze hepatitisa B provodi se testiranje iz krvi kojim se otkrivaju takozvani biljezi hepatitisa B (antigen i antitijela). Prisutnost infekcije dokazuje se otkrivanjem površinskog antigena HBsAg.
Prevencija hepatitisa B: Za zaštitu od hepatitisa B postoji cjepivo koje se u Hrvatskoj provodi u redovitom programu za učenike šestog razreda osnovne škole, ali i za visoko rizične skupine kao što su zdravstveni djelatnici i korisnici droga. Cijepljenjem se postiže vrlo dobar stupanj zaštite, što osim utjecaja na pojavu hepatitisa B utječe i na obolijevanje i od kroničnih i zloćudnih bolesti jetre. Osobama koje nisu cijepljene preporučuje se korištenje kondoma i izbjegavanje dijeljenja igala ili predmeta kao što su četkice za zube, grickalice za nokte i žileti za brijanje sa zaraženom osobom. Prijenos spolnim putem češći je kod necijepljenih osoba koje imaju više spolnih partnera. Djeca koju su rodile majke zaražene hepatitisom B trebala bi se cijepiti unutar 12 sati od rođenja, kako bi se spriječila infekcija koja bi se vjerojatno razvila u kronični hepatitis B.
Liječenje hepatitisa B: Osobe s akutnim hepatitisom mogu razviti akutno zatajenje jetre, što može dovesti do smrti. Među dugotrajnim komplikacijama infekcije, podskupina osoba razvija uznapredovale bolesti jetre kao što su ciroza i hepatocelularni karcinom, koji uzrokuju visok pobol i smrtnost. U liječenju hepatitisa B ključno je jesti odgovarajuću dijetu koju propisuje liječnik kao i nadoknaditi tekućinu koja se gubi uslijed povraćanja i proljeva. Pritom treba izbjegavati uzimanje antipiretika, analgetika i lijekova protiv povraćanja. Kronična infekcija hepatitisom B može se liječiti antivirusnim lijekovima koji mogu usporiti razvoj ciroze i spriječiti pojavu raka jetre te poboljšati dugoročno preživljavanje.
Hepatitis C
Virus hepatitisa C uzrokuje i akutnu i kroničnu infekciju. Otprilike 30 posto zaraženih spontano se oslobodi virusa unutar 6 mjeseci od infekcije, a preostalih 70 posto razvije kroničnu infekciju. Kod osoba s kroničnom infekcijom hepatitisom C, rizik od ciroze unutar 20 godina kreće se od 15 do 30 posto. Virus hepatitisa C prenosi se krvlju, najčešće ponovnom upotrebom ili neadekvatnom sterilizacijom medicinske opreme kao što su šprice i igle, transfuzijom nepregledane krvi i krvnih produkata te dijeljenjem medicinskih šprica i igala prilikom uzimanja droga. Hepatitis C može se prenijeti sa zaražene majke na dijete, ali i spolnim odnosima kod kojih je došlo do izlaganja krvi.
Simptomi hepatitisa C
Razdoblje inkubacije kreće se od 2 tjedna do 6 mjeseci. Nakon početne infekcije hepatitisom C, otprilike 80 posto ljudi ne pokazuje nikakve simptome. Oni koji imaju akutne simptome mogu imati:
- povišenu tjelesnu temperaturu
- umor
- smanjen apetit
- mučninu
- bolove u trbuhu
- tamnu mokraću
- blijed izmet
- bolove u zglobovima
- žuticu (žutilo kože i bjeloočnica)
Dijagnoza hepatitisa C: Budući da infekcija hepatitisom C u 80 posto slučajeva nije popraćena jasnim simptomima, bolest se uglavnom dijagnosticira tek u kroničnoj fazi, što može biti i 10 godina nakon infekcije kada se simptomi razviju sekundarno uslijed ozbiljnog oštećenja jetre. Infekcija se dijagnosticira testiranjem na anti-HCV protutijela. Ako je test pozitivan, potreban je test nukleinske kiseline na HCV ribonukleinsku kiselinu (RNA) kako bi se potvrdila kronična infekcija i potreba za liječenjem. Ovaj test je važan zato što oko 30% ljudi zaraženih hepatitisom C spontano riješi infekciju jakim imunološkim odgovorom bez potrebe za liječenjem. Iako više nisu zaraženi, oni će i dalje biti pozitivni na anti-HCV antitijela.
Nakon što je kod osobe dijagnosticirana kronična infekcija, potrebno je provesti procjenu kako bi se utvrdio stupanj oštećenja jetre. To se može učiniti biopsijom jetre ili raznim neinvazivnim testovima. Stupanj oštećenja jetre koristi se za usmjeravanje odluka o liječenju i liječenju bolesti. Rana dijagnoza može spriječiti zdravstvene probleme koji mogu biti posljedica infekcije i spriječiti prijenos virusa. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje preporučuje testiranje ljudi koji mogu biti pod povećanim rizikom od infekcije.
Prevencija hepatitisa C: Ne postoji cjepivo protiv hepatitisa C pa prevencija ovisi o smanjenju rizika od izloženosti virusu u zdravstvenim ustanovama i u rizičnijim populacijama. To uključuje osobe koje uzimaju droge i muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima, posebno one zaražene HIV-om.
Liječenje hepatitisa C: Postoji više različitih genotipova virusa, a sam genotip određuje način i tijek liječenja hepatitisa C. Liječenje često uključuje kombinaciju pegiliranog interferona i ribavirina. Sve češće se koriste izravnodjelujući antivirusni lijekovi sa i bez interferona, koji su se pokazali učinkovitijima – trajanje liječenja je njihovom upotrebom skraćeno i imaju manje nuspojava.
Hepatitis D
Virus hepatitisa D je RNA virus otkriven 1977. godine. Javlja se kod nekih osoba koje su zaražene hepatitisom B. Hepatitis D prenosi se kontaktom zaraženom krvlju i seksualnim odnosom dok je prijenos s majke na dijete rijedak. Klinički tijek bolesti je raznolik i kreće se od akutne infekcije do akutnog zatajenja jetre. Oporavak je obično potpun, a kronični hepatitis D razvija se u manje od 5 posto slučajeva. Hepatitis D češći je kod odraslih nego kod djece, a najčešće se javlja u osoba s poviješću ovisnosti o intravenskim drogama.
Simptomi hepatitisa D
Simptomi hepatitisa D: Kod akutnog oblika bolesti, istodobna infekcija hepatitisom B i hepatitisa D može dovesti od blage do teške upale. Simptomi se obično javljaju od 3 do 7 tjedana nakon početne infekcije.
Simptomi hepatitisa D uključuju:
- groznicu
- umor
- gubitak apetita
- mučninu
- povraćanje
- tamnu mokraću
- blijedu stolicu
- žuticu
Dijagnoza hepatitisa D: Infekcija hepatitisom D dijagnosticira se laboratorijskim testovima iz krvi. Ako se pronađu antitijela, liječnik vas može uputiti na test funkcije jetre koji će pokazati razinu oštećenja jetre.
Prevencija hepatitisa D: Cijepljenje protiv hepatitisa B jedina je metoda sprječavanja infekcije hepatitisom D. Program cijepljenja djece protiv hepatitisa B rezultirao je padom slučajeva zaraze hepatitisom D u svijetu. Uvijek prakticirajte siguran seks koristeći kondom. Nikada se ne biste trebali upustiti u nezaštićeni spolni odnos osim ako niste sigurni da vaš partner nije zaražen hepatitisom ili nekom drugom spolno prenosivom infekcijom.
Liječenje hepatitisa D: Za razliku od drugih oblika hepatitisa, trenutno nema antivirusnih lijekova za hepatitis D. U liječenju hepatitisa D koristi se interferon, vrsta proteina koji može zaustaviti širenje virusa i dovesti do remisije bolesti. U slučaju ciroze ili većih oštećenja jetre, može biti potrebna transplantacija jetre.
Hepatitis E
Hepatitis E naziva se i crijevni hepatitis, sličan je hepatitisu A zato što se prenosi hranom i vodom koje su onečišćene fekalijama te izravnim fizičkim kontaktom sa zaraženom osobom. Najrašireniji je u Aziji i Africi.
Simptomi hepatitisa E
Infekcija hepatitisom E u većini slučajeva nema simptoma. U simptomatskim slučajevima vrijeme inkubacije traje od 2 do 10 tjedana i tada se pojavljuju simptomi poput:
- malaksalosti
- gubitka apetita
- bola u trbuhu
- temperature
- mučnine
- i povraćanja koji mogu potrajati 6 tjedana
Prevencija i liječenje hepatitisa E
Dijagnoza hepatitisa E: Dijagnoza hepatitisa E temelji se na laboratorijskim testovima iz krvi koji otkrivaju specifične antigene.
Prevencija hepatitisa E: Prijenos infekcije hepatitisom E može se smanjiti redovitim i pravilnim održavanjem higijene i izbjegavanjem konzumacije vode i leda nepoznate kvalitete.
Liječenje hepatitisa E: Hospitalizacija u većini slučajeva nije potrebna. Antipiretike i analgetike te lijekove protiv povraćanja treba koristiti umjereno ili izbjegavati. Općenito nije smrtonosan, iako je ozbiljniji kod žena tijekom trudnoće i može uzrokovati komplikacije kod fetusa. Većina pacijenata s hepatitisom E potpuno se oporavi. Osobe oslabljenog imunološkog sustava s kroničnim hepatitisom E imaju koristi od specifičnog liječenja ribavirinom, antivirusnim lijekom. U nekim specifičnim situacijama uspješno se koristi i interferon.
Virusni hepatitisi u Hrvatskoj
Prema podacima registra zaraznih bolesti na temelju prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u zadnjih pet godina u Hrvatskoj se svake godine u prosjeku zabilježi 67 oboljelih od hepatitisa B i 165 oboljelih od hepatitisa C. Prema epidemiološkim istraživanjima u Hrvatskoj oko 25.000 ljudi ima kronični hepatitis B, oko 40.000 osoba nosioci su protutijela na hepatitis C dok se oko 12.000 ljudi treba liječiti od hepatitisa C. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeta života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije.
“Za sve informacije o hepatitisu građani se mogu poslužiti i web stranicom koja sadrži i online ”kalkulator rizika” pomoću kojeg se može saznati procjena rizika od zaraze hepatitisom B i C na temelju svog dosadašnjeg iskustva, uključujući preporuke za zaštitu zdravlja i testiranje. Ako niste sigurni gdje se testirati ili savjetovati oko hepatitisa ili drugih spolnih bolesti, možete se poslužiti tražilicom zdravstvenih usluga. Na tražilici možete pronaći dostupne lokacije u Hrvatskoj kao i ostatku Europske unije”, zaključila je prim. Tatjana Nemeth Blažić.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV)