Glavobolje: Veliki vodič kroz najčešće vrste, uzroke i liječenje
Ugledna neurologinja prof. dr. Vida Demarin otkriva kako se liječi glavobolja i migrena
Što je glavobolja?
Glavobolja je jedan od najčešćih neugodnih simptoma s kojima se susrećemo tijekom života te jedan od najčešćih razloga odlaska liječniku, govori akademkinja i pionirka neurologije u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Vida Demarin dodajući da između 15 i 20 posto svih ljudi pati od glavobolje.
Pod glavoboljom se podrazumijeva bol u glavi koja može biti:
- trajna ili povremena
- rijetka ili učestala
- difuzna koja zahvaća cijelu glavu
- lokalizirana
Koje vrste glavobolja postoje?
Glavobolja može nastati samo u onim tkivima ili strukturama glave koje imaju osjetne, odnosno senzitivne završetke za bol, a to su koža, potkožno tkivo, mišići, pokosnica, oko, zubi, sluznica nosne i usne šupljine, velike arterije, velike vene i venski sinusi, dijelovi tvrde moždane ovojnice, sinusi i duplikature, osjetni moždani živci i korijeni te pripadajući gangliji. Prema klasifikaciji Međunarodnog društva za glavobolje u kojoj su definirane smjernice za njihovu dijagnostiku i liječenje, glavobolje se dijele na primarne i sekundarne te na takozvane kranijalne neuropatije, odnosno sve vrste boli koje nastaju u području glave.
U primarne glavobolje spadaju:
- migrena: tri puta češće se javlja kod žena nego kod muškaraca, te se stoga povezuje s hormonskom podlogom
- tenzijska glavobolja: jedna je od najčešćih primarnih glavobolja, a uzrokuju je napetost mišića u području vratne kralježnice, stres, glad, umor te promjene vremena
- cluster glavobolja: najrjeđi je oblik primarnih glavobolja, a najčešće se javlja u mlađih muškaraca, pušača
U sekundarne glavobolje spadaju sve glavobolje koje:
- nastaju kao posljedica nekih patoloških zbivanja u strukturama u glavi
- nastaju kao posljedica nekih patoloških zbivanja u krvnim žilama
- nastaju kao rezultat nekih drugih bolesti
“Podaci upućuju na to da u Europi od tenzijske glavobolje pati oko 35 posto ljudi, da migrenska glavobolja zahvaća oko 38 posto populacije, dok se cluster glavobolja javlja kod samo 0,15 posto ljudi”, ističe prof. dr. Vida Demarin.
Simptomi primarnih glavobolja
Simptomi tenzijske glavobolje:
- nastaje postepeno
- blage je do srednje jačine
- podnošljiva je i popušta nakon uzimanja analgetika
- ljudi ju opisuju kao čvrst, preuzak povez oko čela
Simptomi cluster ili Hortonove glavobolje:
- javlja se uglavnom 1-2 puta na dan i traje od 30 minuta do 3 sata
- karakterizirana je jakim bolovima koji su smješteni u jednoj četvrtini glave, iza jednog oka
- bol mogu pratiti crvenilo i suzenje oka, djelomično spušten očni kapak, curenje iz nosnice na strani glavobolje
- bol se javlja u ciklusima od po 15 dana do 3 mjeseca, ali može trajati i duže
Simptomi migrene:
- pulsirajuća bol smještena u polovici ili četvrtini glave
- mučnina
- povraćanje
- osjetljivost na svjetlo
- osjetljivost na buku
Okidači glavobolje
Takozvani otponci, odnosno okidači primarnih glavobolja su:
- prehrana
- stres
- umor
- stil života
- hormoni
- vremenski uvjeti
Učestalost migrene, osim o dobi, ovisi i o spolu pa tako žene češće pate od migrenskih i tenzijskih glavobolja od muškaraca. Prof. Demarin kaže da se prema dosadašnjim istraživanjima, glavobolje češće javljaju u:
- gradskim nego u seoskim sredinama
- kod ljudi koji se bave zanimanjima koja se obavljaju u zatvorenim prostorima
- kod ljudi koji rade sjedilačke poslove
- kod ljudi koji su izloženi psihičkom naporu i moraju se jako koncentrirati
Glavobolja može biti i simptom bolesti kao što su:
- moždani udar
- krvarenje u mozgu
- upala moždanih ovojnica i mozga (meningoencefalitis)
- tumor mozga, hematom koji obično nastaje nakon povrede mozga
- bolesti jetre (hepatalna encefalopatija)
- bolesti bubrega (nefropatija)
- povišeni krvni tlak
- anemija
- slabije funkcije štitnjače, odnosno kod hipotireoze
Dijagnosticiranje glavobolje
Anamneza je vrlo bitna, u stvari presudna u dijagnosticiranju točnog uzroka glavobolje. Pacijenta treba pitati koliko dugo traje glavobolja, gdje je bol lokalizirana te koji su popratni simptomi prisutni, napominje neurologinja. “Na temelju anamneze će se odlučiti treba li pacijenta podvrgavati dodatnim pretragama ili će sama anamneza biti dovoljna da se zaključi da opisane tegobe, primjerice, odgovaraju migreni ili je uzrok boli ozbiljniji”, pojašnjava Demarin. Nakon detaljno uzete anamneze pacijenta se mora detaljno neurološki pregledati kako se ne bi previdio neurološki poremećaj koji zahtijeva hitnu obradu.
U rutinsko ispitivanje također spadaju:
- pregled unutarnjih organa kao što su srce, jetra, trbuh
- mjerenje krvnog tlaka,
- pregled limfnih čvorova
Kako bi se isključio organski uzrok glavobolje, potrebno je napraviti laboratorijske i ostale dijagnostičke pretrage. To su:
- elektroencefalogram (EEG) – snimka električne aktivnosti moždanih stanica
- neinvazivna dijagnostika moždane cirkulacije (dopler)
- kompjuterizirana tomografija (CT)
- magnetska rezonanca mozga (MRI)
Liječenje primarnih glavobolja
Nefarmakološke metode liječenja:
- akupunktura
- joga
- relaksacijske tehnike
- autogeni trening
“Velik broj glavobolja provociran je stresom, a ove tehnike pomažu čovjeku da se nauči nositi sa svakodnevnim stresom. Zdrav način života, pravilna prehrana, redovita tjelovježba, izbjegavanje pušenja i zadimljenih prostorija, kao i alkohola, smanjit će broj glavobolja te time i potrebu za uzimanjem prekomjerne količine lijekova”, ističe naša sugovornica.
Farmakološko liječenje:
Budući da terapija ovisi o uzroku glavobolje, kod sekundarnih glavobolja treba liječiti primarni uzrok (upalu, tumor i slično), dok se kod primarnih glavobolja liječenje u grubo dijeli na akutno liječenje – kada se lijekovi uzimaju u trenutku napadaja i preventivno (profilaktičko) – kada se lijekovi uzimaju svakodnevno, a cilj im je smanjiti učestalost i jačinu napadaja glavobolje.
Tenzijska glavobolja: najčešće se liječi jednostavnim analgeticima zato što je slabijeg intenziteta od migrenske glavobolje
Cluster glavobolje: liječe se abortivno – prekidanjem napadaja. Prva linija je supkutana primjena triptana do 2 puta na dan, na koju tri četvrtine bolesnika dobro reagira, unutar 15 minuta. U preventivnom liječenju najčešće se koristi verapamil, ali prije njegove primjene potrebna je osnovna kardiološka obrada, napominje neurologinja Demarin.
Migrena: liječenje migrene preporučuje se započeti primjenom paracetamola, acetilsalicilne kiseline ili nesteroidnih antireumatika jer su ponekad ovi lijekovi dovoljni. Ako se ovi lijekovi ne pokažu učinkovitima onda se ide na specifične lijekove iz grupe triptana. Uzimanje triptana preporučuje se na samom početku migrene jer može smanjiti ponovnu pojavu glavobolje, spriječiti onesposobljenost, a možda i reducirati centralnu senzatizaciju.
Akutno liječenje migrene: Kod akutnog napadaja migrene preporučuje se kombinirana terapija koja se sastoji od nesteroidnog protuupalng lijeka ili paracetamola i triptana. Kombinacija triptana i nesteroidnog protuupalnog lijeka pokazala se učinkovitija od drugih pristupa liječenju migrene, uključujući i monoterapiju triptanom. Zbog želučane staze i lakše apsorpcije lijekova, preporuča se i antiemetik, čak i kada mučnina nije izražena. Način primjene triptana mora se prilagoditi pojedincu i njegovom napadaju migrene. “Triptani bi trebali ostati rezervirani samo za najjače napadaje migrene. Važno je objasniti da se triptani ne bi smjeli uzimati više od dva puta tjedno. Tako se smanjuje rizik od glavobolja koje nastaju zbog pretjerane upotrebe triptana”, upozorava neurologinja.
Preventivno liječenje migrene: Provodi se kod osoba koje imaju više od četiri migrenska napadaja na mjesec ili onih s izrazito onesposobljavajućim napadajima. “Dio lijekova koje koristimo u prevenciji migrene pripadaju lijekovima koji se koriste za druge indikacije. To su lijekovi poput antiepileptika, antidepresiva, beta-blokatora, antagonista serotonina, blokatora kalcijevih kanala, modulatora angiotenzina, dodataka prehrani i biljnih lijekova, a od koristi mogu biti i akupunktura i primjena botulinum toksina A. U najnovijem pristupu preventivnom liječenju glavobolja koje se javljaju četiri i više puta na mjesec primjenjuju se lijekovi iz grupe monoklonskih protutijela koji se daju kao jedna supkutana injekcija mjesečno”, otkriva Demarin.
Kada se zbog glavobolje javiti liječniku?
Neurologinja Vida Demarin kaže da biste se specijalisti trebali obratiti ako:
- smatrate da vam glavobolje onemogućavaju normalno funkcioniranje
- ako vam glavobolje onemogućavaju rad na poslu
- ako vas glavobolje onemogućavaju u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, preporučujem da se javite liječniku
Specijalist neurolog će točno utvrditi razlog glavobolja, indicirati potrebne pretrage te će vas savjetovati o najadekvatnijem liječenju, zaključila je naša sugovornica.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”