Završio je prvi HealthComm Forum. Evo o čemu su raspravljali komunikacijski stručnjaci i zdravstvena struka

Program prvog HealthComm Foruma službeno je završen iznošenjem manifesta – glavnih zaključaka prvog HealthComm Foruma i smjernicama kako graditi povjerenje građana u zdravstvo.

Nakon dva dana programa koji je iznijelo 45 stručnjaka iz područja zdravstva, komunikacija, tehnologije i poslovanja, glavni zaključak jest da jedino čitavi zdravstveni sustav ujedinjen, uključujući i privatni i javni sektor, uz pomoć najnovijih znanja iz područja tehnologije i komunikacija, može vratiti povjerenje građana u zdravstvo.

“HealthComm Forum prvi je korak koji smo na putu prema ostvarenju cilja uspješno odradili, pokazavši da su svi dionici svjesni izazova, nužnosti da se izazov riješi, važnosti da surađuju i počnu s konkretnim potezima odmah”, zaključila je Nina Išek Međugorac, direktorica konferencije.

Prvo regionalno okupljanje

Konferencija HealthComm Forum 2023, prvo je regionalno okupljanje čitave zdravstvene struke i komunikacijskih stručnjaka s ciljem vraćanja povjerenja građana u zdravstvo, koja se održala u zagrebačkom Mozaik Event Centru.

Program drugog dana bio je rezerviran za teme razvoja sustava s ciljem zadovoljavanja potreba koje zahtijeva hiperdemokratizacija društva, upotrebe umjetne inteligencije u zdravstvu, prikupljanja i upotrebe podataka u zdravstvenom sustavu te analize komunikacije za vrijeme pandemije.

Program je inspirativnim predavanjem otvorio Dejan Verčič, komunikacijski stručnjak i znanstvenik sa Sveučilišta u Ljubljani, koji je, iz komunikacijske perspektive, predstavio kako je došlo do situacije da stručnjacima u zdravstvu sve manje vjerujemo.

Potrebno je vratiti povjerenje

Verčič je iznio fenomen demokratizacije zdravstva kao svojevrsno razdoblje koje danas predvodi čovjek koji je u potpunosti promijenio proces komunikacije od pojave prvih zabrinjavajućih simptoma do početka liječenja.

“Živimo u vremenu hiperopismenjavanja, hipernarcizma, hiperdemokracije. To je takozvani me-first – ‘prvo ja’ svijet u kojemu zahtijevamo sve odmah, smatramo da sve znamo najbolje i vrlo samouvjereno iznosimo svoje stavove”, istaknuo je Verčič.

Kada je o medicini riječ, dodaje, razvoj tehnologije podupire tu demokratizaciju, zato danas u udobnosti doma možemo svakodnevno pratiti svoje zdravlje radi čega smo prije morali ići po uputnice.

Uspješna komunikacija je presudna

Rekao je kako više ne postoji povjerenje u znanje koje dolazi s katedra visokoobrazovnih institucija i da radi toga moramo pronaći načine kako uspješno, istinito i transparentno komunicirati jer je u medicini to toliko važno da može spasiti živote.

“Da komunikacija u sali bolje funkcionira, vjerujem da bi manje pacijenata umiralo na operacijskim stolovima”, rekao je Verčič želeći istaknuti koliko, po njegovom mišljenju, uspješna komunikacija u zdravstvenom sustavu može biti presudna u kriznim situacijama.

Liječnici kao izvor informacija

Verčičevi zaključci bili su izvrstan uvod u prvu panel-raspravu drugog dana konferencije u kojoj su sudjelovali Alemka Markotić iz Klinike Fran Mihaljević, Ivica Lukšić iz KB Dubrava, glasnogovornik Vlade Marko Milić i Mario Gazić, predsjednik Komore medicinskih sestara.

Sugovornici su analizirali komunikaciju u razdoblju pandemije, govorilo se o tome kako su liječnici doslovce preko noći postajali glasnogovornici i političari te kako je funkcionirao odnos svih uključenih dionika koji su se za vrijeme pandemije prvi put beskompromisno ujedinili.

Svi panelisti svjesni su kako je mnogo toga moglo i trebalo bolje funkcionirati, ali složili su se da je među najvećim izazovima bilo od liječnika učiniti one koji informiraju najtočnije što mogu o nečemu o čemu ni stručnjaci ne znaju dovoljno.

Snalaženje u situacijama poput pandemije

Na pitanje što bi učinila drugačije u kaotičnoj situaciji sličnoj pandemiji, Markotić je istaknula: “Mislila sam da svima trebam odgovoriti. Sad bih lakše prepoznala ona pitanja koja su usmjerena prema destrukciji i odgovarala samo na ona u interesu dobrobiti građana, pacijenata i čitave javnosti”.

Na Markotić se nadovezao Ivica Lukšić koji tvrdi kako nisu imali vremena razmišljati niti o dojmu niti o stilu dok su se trudili prenijeti ono što je važno i da su se tada osvijestili da je upravo povjerenje u liječnike i sestre temelj zdravstvenog sustava u budućnosti.

S druge strane, Milić se osvrnuo na ulogu Vlade u procesu izvještavanja te istaknuo da je Hrvatska imala transparentniji i redovitiji sustav izvještavanja od brojnih razvijenijih zemalja i da su glavni cilj i izazov bili uspostaviti zdrav balans između mjera, stručnog mišljenja i osobne odgovornosti.

Razvijanje empatije ne smije se zanemariti

Prvi dio drugog dana programa zaključio je Radoslav Nedelchev iz agencije dentsu. Nedelchev se nadovezao na Verčičev me-first s, vrlo vjerojatno, novim buzzwordom – B2Me, ističući važnost personalizacije kao nužne u današnjem svijetu, ali i jednostavno izvedive s obzirom na sve podatke do kojih je moguće doći i koji mogu dati izvrstan smjer kako pristupiti pojedinom potrošaču.

No, tvrdi Nedelchev, važno je da se svi ti podaci koriste s vrlo jasnom svrhom. Dodao je i važnost razvijanja empatije kao vještine koja je neizostavna u već spomenutom B2Me odnosu tvrtki prema potrošaču ističući je kao svojevrsnu supermoć brendova u zdravstvu i presudnu za stjecanje povjerenja.

Važno je pratiti tehnološki napredak

Osvrnuo se i na razvoj tehnologije u zdravstvu kao najreguliranijoj industriji te na izvrsne primjere korištenja tehnologije osmišljene u svrhu povezivanja s krajnjim korisnicima i smanjenja štete.

“Kao potrošači današnjice, obožavatelji smo raznih uređaja i gadgeta i to je izvrsno za kompanije iz svih industrija. Phillip Morris je možda najbolji primjer kako to iskoristiti. Naime, proizveli su uređaj koji je rezultirao smanjenjem konzumiranja tradicionalnih duhanskih proizvoda diljem svijeta, a korisnici tog uređaja postali su njegovi najbolji ambasadori”, opisao je Nedelchev.

Dodao je da je taj slučaj izvrstan primjer kako, u izrazitoj regulaciji koja je u pravilu korisna jer daje jasne okvire u kojima je moguće djelovati, treba funkcionirati čitav proces – od istraživanja potreba, preko osmišljavanja novog proizvoda uz pomoć tehnologije, pa sve do uspješne komunikacije.

Umjetna inteligencija u zdravstvu

Program se nastavio predavanjem Arthura Olescha, Poljaka s njemačkom adresom, novinara i osnivača portala About Digital Health.

Nakon što je predstavio sve što već danas štedi dragocjeno vrijeme liječnicima diljem svijeta, unaprjeđuje prevenciju i pojednostavljuje procese, Olesch je u razgovoru s Annie, djevojkom kojom upravlja umjetna inteligencija, provjerio što ona misli kako je potrebno razvijati tehnologiju kako bi ljudi vjerovali da je njezina svrha upravo dobrobit čovjeka.

Odgovorna upotreba za budući razvoj

Iako se radilo o opuštenom razgovoru kakav se često vodi s prijateljima, Annie je na ovo pitanje odgovorila vrlo jasno – povjerenje u AI moguće je izgraditi jedino ako se ta vrsta tehnologije ne razvija isključivo radi profita i upotrebljava odgovorno prema krajnjem korisniku.

“AI nije znanstvena fantastika. AI je samo znanost i zapanjujuće umjetničko djelo računalnog inženjerstva”, istaknuo je Olesch.

U drugom dijelu dana razgovaralo se o podacima – kojim sve podacima zdravstveni sustavi raspolažu, kako ih danas koriste te kako ih mogu koristiti u budućnosti za razvoj znanosti, istraživanja i dobrobit pacijenta kao krajnji cilj.

Jedinstven sustav podataka

Panelisti Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Tomislav Sokol iz Europskog parlamenta, Pero Ivanko iz HZJZ-a i Katarina Gvozdanović iz SEKA-e bili su složni – u ovom području zaostajemo jer imamo pristup mnogim podacima, a ne koristimo ih da unaprijedimo zdravstvo.

Sokol je istaknuo kako to nije slučaj samo u Hrvatskoj te da se sve zemlje u Europskoj uniji susreću s time da podaci nisu sistematizirani.

“Upravo zbog tog problema, u procesu smo razvoja jedinstvenog sustava na razini EU koji će na jednom mjestu sadržavati sve podatke o pacijentima. Radi se o jednoj velikoj bazi podataka kojoj bi pristup imali i pacijent i liječnik”, rekao je.

Cilj takvog sustava, objašnjava Sokol, jest da funkcionira do te mjere da, ako se Hrvat na putu u drugoj zemlji EU razboli, može posjetiti bilo kojeg liječnika u zemlji u kojoj se nalazi, a on će vidjeti njegov karton i povijest bolesti te vrlo jednostavno moći postupiti.

Sistematizacija podataka olakšala bi puno toga

Takva uporaba podataka je primarna namjena ovog sustava, dok bi sekundarna bila namijenjena sveučilištima i institutima kako bi, na primjer, na jednostavniji način provodili istraživanja.

“Da smo za vrijeme pandemije imali tako sistematizirane i dostupne podatke, uvelike bismo pojednostavnili rad sustava u tom izazovnom razdoblju, a usporedbe i istraživanja bismo provodili brže”, zaključio je Sokol.

Korištenje AI-ja uz dozu opreza

Nakon panel-rasprave uslijedilo je predavanje Igora Lermana iz tvrtke IQVIA. Lerman se usredotočio na važnost opreza prilikom korištenja sustava umjetne inteligencije te istaknuo kako je AI koristan onoliko koliko su takvi i podaci koje mu dajemo.

“Pojedini AI sustavi vrlo uspješno mogu pregledati sve podatke pacijenta i izvesti važne i točne zaključke, što liječnicima može uštedjeti mnogo vremena, ubrzati i olakšati postavljanje dijagnoza. No, važno je da ga ljudski faktor kontrolira i da se čitav proces odvija poštivajući prava pacijenata”, tvrdi Lerman.

Drugi dan, a ujedno i čitav program prvog HealthComm Foruma, završio je još jednim razgovorom o umjetnoj inteligenciji i podacima. O izvrsnim praksama u sklopu panel-rasprave govorila je Nina Šesto iz poliklinike Magdalena.

Ta zdravstvena ustanova već danas inspirira mnoge druge kako koristiti sve što tehnologija pruža i tako rasteretiti liječnike, a opet pravovremeno djelovati kad je riječ o postupanju s pacijentom.

Implementiranje inovacija

“Još od 2000. godine imamo uspostavljene naše telekardiološke centre i našim pacijentima dajemo na korištenje prijenosni EKG koji iz doma pacijenta šalje signale u našu polikliniku. Uz to, imamo i našu Megi, digitalnu asistenticu koja pomaže pacijentima da lakše prate svoju kroničnu bolest”, istaknula je Šesto.

Na njezino predstavljanje tehnologija koje se koriste u poliklinici nadovezao se i Ino Protrka, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Centar, istaknuvši kako u ustanovi koju vodi uspješno surađuju s poliklinikom Magdalena te već danas ondje implementiraju gotovo sve inovacije koje se lansiraju u poliklinici, dajući tako izvrstan primjer suradnje javnog i privatnog zdravstvenog sustava.

Dio te suradnje je i Jan Štedul sa svojim startupom Mindsmiths koji je za polikliniku Magdalenu razvio spomenutu digitalnu asistenticu. “Smisao nam je da uz AI ljudi donose bolje odluke”, istaknuo je je Štedul.

Prevencija bolesti kao budućnost zdravlja

Oba dana konferencije, partner konferencije Novartis omogućio je sudionicima da besplatno izmjene vrijednost kolesterola u krvi i razinu tlaka. Prema prikupljenim podacima, svaka deseta osoba koja se testirala na kutku Nulto mišljenje’ ima povišene vrijednosti kolesterola, iznad pet milimola po litri.

Naime, svaka treća osoba starija od 40 godina ima visok ili vrlo visok rizik od smrtonosnog događaja poput srčanog ili moždanog udara. Kod osoba mlađih od 40 godina, svaka druga osoba ima veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti od onih koji nemaju izražene rizične čimbenike.

Na ovaj način, brojni su sudionici napravili prvi korak u prevenciji bolesti, što se smatra jednim od stupova na kojima počiva budućnost uspješnog zdravstvenog sustava i javnog zdravlja.