Znanstvenici pokušavaju utvrditi zašto se neke osobe ne zaraze koronavirusom

Većina ljudi poznaje nekoga tko se nije zarazio covidom nakon što su se svi okolo razboljeli. Zašto je tako nije jasno ali znanstvenici počinju nazirati neka objašnjenja, u nadi, da bi identificiranje ovih mehanizama moglo dovesti do razvoja lijekova koji štite od zaraze covidom ali i sprječavaju da se bolest dalje prenese, piše The Guardian. Od 34 osobe, u jednoj studiji, 16 ih nije razvilo infekciju iako je oko polovice njih bilo pozitivno na niske razine virusa nekoliko dana nakon izlaganja.

“To je vjerojatno zbog imunološkog sustava koji je brzo zaustavio infekciju”, misli profesor Christopher Chiu s Imperial College u Londonu koji je vodio studiju. “Svi nalazi impliciraju da postoji borba između virusa i domaćina što kod neinficiranih sudionika rezultira prevencijom širenja infekcije”.

Neki od sudionika studije su prijavili začepljen nos, grlobolju, umor ili glavobolju, ali kako su to simptomi koji se javljaju u svakodnevnom životu, možda nisu povezani s izloženosti virusu. “Razine virusa nisu se popele dovoljno visoko da bi pokrenule uočljive razine antitijela, T stanica ili upalnih faktora u krvi koji su obično povezani sa simptomima”, kazao je Chiu.

Moguće je da su T stanice križno reagirale s koronavirusom

Druge studije, isto tako, sugeriraju da je moguće izbjeći covid u najranijim fazama infekcije prije nego virus uspostavi pravo uporište. Tijekom prvog vala pandemije, dr. Leo Swadling s University College London, i njegove kolege intenzivno su pratili grupu zdravstvenih djelatnika koji su redovito bili izloženi zaraženim pacijentima, ali nikada nisu bili pozitivni niti su razvili antitijela. Testovi krvi su otkrili da je oko 15 posto njih imalo T stanice reaktivne na SARS-CoV-2 i druge markere virusne infekcije.

Moguće je da su memorijske T stanice iz prethodnih infekcija koronavirusom koji su odgovorni za obične prehlade, križno reagirale s novim koronavirusom i zaštitile osobe od covida. “A vjerojatno cijepljene osobe, izložene virusu, još češće blokiraju replikaciju virusa i infekciju koju je moguće otkriti”, kaže Swadling.

Stvar je u imunološkom odgovoru na H1N1?

Sezonski virusi nisu možda jedini uzrok križnog zaštitnog imunološkog odgovora. Profesorica Cecilia Söderberg-Nauclér, imunologinja s Instituta Karolinska u Stockholmu, počela je istraživati ovu mogućnost, nakon što je Švedska tijekom prvog vala izbjegla veliki broj slučajeva unatoč laganih ograničenja. Matematičko modeliranje njezinog kolege Marcusa Carlssona, sa Sveučilišta Lund, sugeriralo je da se ovaj obrazac infekcija može objasniti samo ako veliki dio ljudi ima neku vrstu zaštitnog imuniteta.

Pretraživanjem baze podataka otkrili su peptid u proteinu gripe koji je odgovarao ključnom dijelu proteina koronavirusa. Taj su peptid otkrili u čak 68 posto darivatelja krvi iz Stockholma. Istraživanje koje još nije recenzirano, sugerira da imunološki odgovor, izazvan gripom H1N1 koja je bila odgovorna za pandemiju svinjske gripe 2009.-2010. i eventualno srodni kasniji sojevi, mogu ljude opremiti djelomičnom, a možda i potpunom zaštitom od covida. Ne baš, naravno, ako vam zaražena osoba kašlje u lice.

Manji dio ljudi možda je i genetski otporan

Jedan mali dio ljudi možda je i genetski otporan na covid. U listopadu je pokrenut međunarodni konzorcij znanstvenika u nadi da će uspjeti identificirati zaštitne gene. Posebno se traže osobe koje su dijelile krevet za zaraženom osobom i izbjegle infekciju. Takva otpornost postoji i za druge bolesti, HIV, malariju i norovirus. Identificiranje gena moglo bi dovesti do razvoja novih tretmana za covid kao je bilo i kod HIV-a.

Malo je vjerojatno da većina onih koji su izbjegavali virus baš genetski otporna, čak i ako imaju djelomičnu imunološku zaštitu. Nema jamstva da se neće zaraziti.