Znanstvenici s Harvarda: Epstein-Barr virus vjerojatno vodeći uzročnik multiple skleroze

Znanstvenici ovo saznanje smatraju velikim korakom u borbi protiv multiple skleroze

Covid-19 is a virus pandemic affecting large part of the world during 2019 and 2020.
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Multipla skleroza, MS, progresivna bolest koja pogađa 2,8 milijuna ljudi na svijetu i za koju nema definitivnog lijeka, vjerojatno je uzrokovana Epstein-Barr virusom, prema studiji koju su vodili znanstvenici s Harvard TH Chan School of Public Health, objavljenoj ovaj tjedan online, u časopisu Science.

“Hipotezu da Epstein-Barr virus, EBV, uzrokuje multiplu sklerozu istraživala je naša grupa znanstvenika nekoliko godina ali ovo je prva studija koja daje uvjerljive dokaze uzročnosti”, rekao je Alberto Ascherio, profesor epidemiologije i nutricionizma na Harvardu i stariji autor studije. “Ovo je veliki korak koji sugerira da se većina slučajeva MS može spriječiti zaustavljanjem infekcije EBV i da bi ciljanje tog virusa moglo dovesti do otkrića lijeka za MS”.

Točan uzrok i dalje nije poznat

Multipla skleroza je kronična upalna bolest središnjeg živčanog sustava koja napada mijelinske ovojnice koje štite neurone u mozgu i leđnoj moždini. Uzrok bolesti nije poznat, ali jedan od glavnih osumnjičenih je EBV, virus herpesa koji može uzrokovati infektivnu mononukleozu i uspostavlja latentnu doživotnu infekciju domaćina. Uspostavljanje uzročne veze između virusa i bolesti bilo je teško jer EBV inficira otprilike 95 posto odraslih, MS je relativno rijetka bolest, a njezini simptomi počinju 10 godina nakon EBV infekcije.

Kako bi utvrdili povezanost EBV i MS, znanstvenici su proveli studiju na više od 10 milijuna odraslih mladih osoba, na aktivnoj dužnosti u američkoj vojsci i identificirali 955 kojima je tijekom službe dijagnosticirana MS. Znanstvenici su analizirali uzorke seruma koji je vojska uzimala svake dvije godine i određivali EBV status vojnika u vrijeme prvog uzorka i odnos između EBV infekcije i pojave MS tijekom razdoblja aktivne dužnosti. Pokazalo se da se rizik od MS povećao 32 puta nakon infekcije EBV-om, ali je ostao nepromijenjen nakon infekcije drugim virusima.

Serumske razine lakog lanca neurofilamenata, biomarkera degeneracije živaca tipične za MS, porasle su samo nakon EBV infekcije. Nalazi se ne mogu objasniti niti jednim poznatim čimbenikom rizika za MS i upućuju na EBV kao na vodeći uzrok multiple skleroze.

Nema učinkovitog načina protiv EBV infekcije

Ascherio kaže da kašnjenje između EBV i početka MS može biti djelomično zbog toga što se simptomi bolesti ne otkrivaju u najranijim fazama, a djelomično zbog razvijajućeg odnosa između EBV i imunološkog sustava domaćina koji je stalno stimuliran kada se latentni virus reaktivira.

“Trenutno ne postoji način da se učinkovito spriječi ili liječi EBV infekcija ali cjepivo protiv EBV ili ciljanje virusa antivirusnim lijekovima specifičnim za EBV moglo bi u konačnici spriječiti ili izliječiti MS”, kazao je Ascherio. Drugi znanstvenici koji su pridonijeli studiji su Kjetil Bjornevik, Marianna Cortese, Michael Mina i Kassandra Munger, s Harvard Chan School, izvještava harvard.edu.