Znanstvenici s Harvarda od ljudskih srčanih stanica izradili umjetnu ribu pa je gledali kako pliva

Znanstvenici s Harvarda osmislili su jato riba koje koristi kontrakcije ljudskih srčanih stanica kako bi samostalno plivale. Znanstvenici kažu da bi eksperiment mogao unaprijediti tehnologiju pacemakera i poboljšati razvoj umjetnog srca kod ljudi, piše CNET. Rezultati su objavljeni u časopisu Science. Znanstvenici su napravili ribu koristeći papir, želatinu, dva sloja srčanog mišićnog tkiva, jedan s lijeve i drugi s desne strane, te plastičnu peraju, opisuje studija.

Kontrakcije mišića tjerale su ribu kroz vodu. Kontrakcija s jedne strane izazivala je istezanje mišića na drugoj strani. Istezanje je tada potaknulo te stanice da se skupe, što je pomicalo rep są jedne na drugu stranu i omogućilo ribi da samostalno pliva. Mišićne stanice izvedene su iz ljudskih matičnih stanica, pišu autori. Također su projektirali autonomni pacing-čvor koji je djelovao poput pacemakera kontrolirajući ritam i učestalost kontrakcija.

Riba se kretala više od 108 dana

“To je vježba”, kaže Kit Parker, profesor bioinženjeringa i primijenjene fizike na Harvardu i stariji autor rada, za NPR. “U konačnici cilj mi je ugraditi srce u bolesno dijete”. Riba se autonomno kretala više od 108 dana, što je ekvivalentno 38 milijuna otkucaja, navodi se u studiji. Budući da se srčane stanice neprestano obnavljaju, za što je potrebno oko 20 dana, Parker kaže za NPR da su se stanice ribe obnovile ukupno oko pet puta.

“Zanimljiva stvar u vezi ovih riba koju nismo očekivali, da će tako dugo plivati i koliko će brzo plivati u posudi. Palo mi je na pamet 2007. godine da možda nismo uspjeli razumjeti temeljne zakone mišićnih pumpi”, izjavio je Parker 2012. godine. Počeo je tražiti inspiraciju u morskim organizmima. Zatim je na posjetu akvariju, sa svojom kćeri, uočio meduzu. “Gledao sam je i razmišljao kako izgleda kao srčana pumpa”, piše Daily Beast. “Gledao sam kako bih mogao napraviti nešto slično”.

Potrebno je još rada na ideji

Njegov tim je 2012. godine stvorio meduzu koja je plivala koristeći srčane stanice štakora, a zatim je, 2016. godine, slijedila raža isto sa srčanim stanicama štakora. Iako znanstvenici kažu da je umjetna riba korak naprijed u istraživanju srca, mogle bi proći godine prije nego što to dovede do stvaranja umjetnog srca, misli Michael Schneider, profesor regenerativne kardiologije s Imperial College u Londonu koji nije bio uključen u studiju, piše Insider. On misli da transplantacija genetski promijenjenih svinjskih srca više obećava.

Ali to ne obeshrabruje Parkera. On za Insider kaže “Mislim da će druge metode biti brže od nas. Ali dugoročno, stvaranje tkiva koje se oslanja na pacijentove vlastite stanice moglo bi ponuditi neočekivane prednosti u odnosu na svinjske organe ili sintetičke varijante.”