Nekad je nužno odabrati stranu

Znanstvenici vjeruju da je za globalni porast autoimunih bolesti kriva zapadnjačka prehrana

Novo DNK istraživanje pokušava pronaći lijek za sve češće autoimune bolesti

Cajger burger s kućice Špiro
FOTO: Borko Vukosav

Sve više ljudi na svijetu pati jer njihov imunološki sustav ne može razlikovati zdrave stanice od mikroorganizama koji ih napadaju. Obrana od bolesti koja ih je nekada štitila umjesto toga napada tkiva i organe.

U borbi protiv ovog rastućeg trenda ulažu se veliki međunarodni istraživački napori, uključujući inicijativu na londonskom Institutu Francis Crick gdje je dvoje svjetskih stručnjaka James Lee, prije sa Sveučilišta Cambridge i Carola Vinuesa, prije s Australskog nacionalnog sveučilišta, osnovalo zasebne istraživačke grupe kako bi pomogli točnom utvrđivanju uzroka autoimunih bolesti, doznaje The Guardian.

Porast autoimunih bolesti na zapadu je krenuo prije 40 godina

“Broj autoimunih bolesti počeo je na zapadu rasti prije otprilike 40 godina”, kaže Lee za Observer. “A sada vidimo da se slučajevi javljaju u zemljama koje nikada prije nisu imale takve bolesti. Na Bliskome istoku i u istočnoj Aziji prije jedva da je bilo upalne bolesti crijeva, a danas je bolest u velikome porastu”. Autoimune bolesti kreću se od dijabetesa tipa I do reumatoidnog artritisa, upalne bolesti crijeva i multiple skleroze, celijakije, lupusa. U svakome slučaju imunološki sustav prelazi svoje granice i počinje napadati zdravo tkivo.

“Ljudska genetika nije se promijenila u posljednjih nekoliko desetljeća”, kaže Lee. “Dakle, nešto se promijenilo u vanjskome svijetu, na način koji povećava našu predispoziciju za autoimune bolesti”. Ovu ideju podržava Vinuesa i ukazuje na promjene u prehrani koje su se dogodile jer je sve više zemalja počelo usvajati zapadnjačku prehranu, sa sve više brze hrane.

“A brzoj hrani, fast foodu, nedostaju određeni važni sastojci, poput vlakana. Dokazi sugeriraju da ova promjena utječe na mikrobiom, skup mikroorganizama koje imamo u crijevima i koji imaju ključnu ulogu u kontroli različitih tjelesnih funkcija”, kaže Vinuesa.

Otkriveno više od 100 vrsta autoimunih bolesti

Promjene u našem mikrobiomu pokreću autoimune bolesti kojih je sada otkriveno više od 100 vrsta. Oboje znanstvenika naglasilo je da je individualna osjetljivost uključena u obolijevanje od bolesti koje izazivaju upalu i oticanje te mogu oštetiti različite organe, uključujući srce. “Nemate li određenu genetsku osjetljivost, nećete nužno dobiti autoimunu bolest, bez obzira na to koliko fast fooda jedete. Mi pokušavamo razumjeti temeljne genetske mehanizme koji podupiru autoimune bolesti i čine neke ljude osjetljivijima, a druge ne”, kaže Vinuesa.

Današnja tehnologija omogućuje znanstvenicima da uoče malene DNK razlike pa je tako moguće identificirati uobičajene genetske obrasce među onima koji boluju od autoimunih bolesti. “Ako pogledate, na primjer, lupus, danas nam je jasno da postoji puno različitih verzija koje mogu biti uzrokovane različitim genetskim putevima. A to nam pomaže da nađemo pravi tretman”.

Postoji puno novih potencijalnih terapija

“Imamo puno potencijalnih novih terapija koje se stalno razvijaju, ali ne znamo koji pacijentima ih davati ako ne znamo koju verziju bolesti imaju. To je sada ključni cilj istraživanja autoimunih bolesti. Moramo naučiti kako grupirati pacijente kako bi im dali pravu terapiju”, kaže Vinuesa

“Sve veći broj slučajeva ukazuje na to da su novi tretmani i lijekovi sada potrebniji više nego ikada prije. Trenutno ne postoje lijekovi za autoimune bolesti koje se obično razvijaju kod mladih ljudi. To znači da možda trebaju operacija ili doživotno uzimanje lijekova, pa je potreba za pronalaženjem novih učinkovitih tretmana hitna”, kaže Lee.