10 grafova koji pokazuju koliko je dubinski stupidna izjava ministrice o previše obrazovanih u Hrvatskoj

Fakultetsko obrazovanje ne povećava broj nezaposlenih; dapače

ZADNJA IZMJENA: srp 13, 2016

“Mi u ovom trenutku stimuliramo u RH visoko obrazovanje, iako znamo da nositelj razvoja nije visoko obrazovanje. Ta količina visoko obrazovanih ljudi ni u Hrvatskoj niti igdje u svijetu nije potrebna”, kazala je, u već notornoj izjavi, tehnička ministrica rada i mirovinskog sustava, Nada Šikić.

Ministrica Šikić ustvrdila je nekoliko stvari: prvo, da Hrvatska ima previše ljudi koji idu u gimnazije, a zatim na fakultet. Drugo, da to vodi do gomilanja ljudi na burzi rada, odnosno povećanja nezaposlenosti. Treće, Šikić je kazala da visoko obrazovanje, za razliku od strukovnih škola, ne može biti nositelj ekonomskog razvoja. Četvrto, da nikom na svijetu ne treba količina visokoobrazovnih građana kakvu ima Hrvatska.

Kako Hrvatska stoji u svijetu

Svjetski index obrazovanja, metrika koju prate Ujedinjeni Narodi u sklopu svog Human Development Indexa, demantira prvu tvrdnju ministrice. Index obrazovanja izračunava se na temelju očekivanog trajanja školovanja djeteta koje sada ulazi u školu, i prosječnog broja godina školovanja kod stanovništva starijeg od 25. Hrvatska je po tom Indexu ispod većine zemalja EU, s iznimkom Bugarske, Rumunjske i Portugala:

Screen Shot 2016-07-13 at 9.19.17 AM

Hrvatska je također ispod gotovo svih ostalih tranzicijskih zemalja, Slovenije, Češke, Poljske, Slovačke, Mađarske… Prosječni broj godina provedenih u školovanju jedan je od ključnih parametara za utvrđivanje kvalitete obrazovnog sustava, a SAD, Zapadna Europa i dobar dio Azije doslovno su opsjednuti povećanjem broja stanovnika koji iz srednje škole nastavljaju na fakultet / visoku školu.

Nastavak obrazovanja i razina vještina

Administracija Billa Clintona otvorila je 300 novih fakulteta u Sjedinjenim državama, kako bi prijelaz iz srednje škole na fakultet dovukla iznad 60 posto (dakle, 60 posto učenika koji završe srednju školu odluče se za nastavak obrazovanja na fakultetu). U svojoj prvoj kampanji za britanskog premijera, Tony Blair kazao je kako će njegova vlada imati tri prioriteta: obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje.

To je ono gdje Hrvatska najviše zaostaje. Iako imamo relativno visok postotak upisa u srednje škole, mali broj učenika nastavi obrazovanje:

Screen Shot 2016-07-13 at 2.50.48 PM

Jasno, nije sve u godinama provedenim u klupama. Zato valja podsjetiti na rezultate istraživanja Pisa iz 2012. godine, koju je proveo OECD uz 31 partnersku zemlju van OECD-a (poput Hrvatske). Na uzorku od 510 tisuća učenika, Hrvatska je ostvarila ispodprosječne rezultate u sve tri kategorije. U matematici smo bili posebno slabi, ispod EU prosjeka:

Screen Shot 2016-07-13 at 9.37.58 AM

A slično je bilo i u znanosti:

Screen Shot 2016-07-13 at 9.51.00 AM

Inače, Pisa je koncipirana tako da ne provjerava gradivo naučeno napamet, već konkretne vještine i rješavanje problema. Bez obzira na kulturu, tradiciju i nacionalne specifičnosti, sva djeca imaju jednake šanse za postizanje dobrih rezultata. Sljedeći rezultati istraživanja Pisa, provedenog 2015., bit će objavljeni u prosincu ove godine.

Korelacija diplome i nezaposlenosti

Što nas dovodi do dodatnog problema. Ministrica kaže da odlazak na fakultet gomila nezaposlene. Ako pogledamo strukturu nezaposlenih u Hrvatskoj, uvidjet ćemo da ogroman dio pripada stanovnicima bez više škole, fakulteta, magisterija ili doktorata, njih 86 posto u lipnju 2016.:

Screen Shot 2016-07-13 at 12.08.43 PM

Ako taj postotak usporedimo s ukupnim stanovništvom, vidimo da je među nezaposlenima, u omjeru, manje stanovnika s visokom stručnom ili školskom spremom nego što ih je u ukupnom stanovništvu:

Screen Shot 2016-07-13 at 12.19.31 PM

Ako pak pogledamo samo nezaposlene s fakultetskim obrazovanjem (dodiplomski, magisterij i doktorat), dolazimo do većeg rascjepa između stanovništva i nezaposlenih. Nezaposlenih s fakultetskim obrazovanjem ima 7,8 posto od ukupnog broja nezaposlenih:

Screen Shot 2016-07-13 at 2.35.10 PM

S druge strane, fakultetski obrazovanih stanovnika ima 10,5 posto:

Screen Shot 2016-07-13 at 2.35.30 PM

Grubo statistički govoreći, ovi omjeri kažu da vam fakultetsko obrazovanje smanjuje šanse nezaposlenosti za oko 30 posto prema prosječnom stanovniku Hrvatske. Ta korelacija još je izraženija ukoliko pogledamo stanovnike i nezaposlene bez ikakve škole. Njih u ukupnoj strukturi nezaposlenih ima 6,4 posto:

Screen Shot 2016-07-13 at 2.28.38 PM

Međutim, u strukturi stanovništva starijeg od 15 godina, ima ih 1,7 posto:

Screen Shot 2016-07-13 at 2.28.24 PM

Dakle, ukoliko uopće niste išli u školu, imate gotovo četiri puta manje šanse za pronalazak radnog mjesta od bilokoje druge obrazovne skupine. Ministrica nije kazala da stanovnici ne bi trebali ići u osnovnu školu, već samo na fakultet, ali ovaj trend jasno ocrtava korelaciju između stupnja obrazovanja i uspješnosti na tržištu rada (bez obzira što čujemo anegdotalne tvrdnje o nemogućnosti zapošljavanja nakon faksa).

Iz svih relevatnih istraživanja i međunarodnih izvora jasno je: Hrvatska ima manje visokoobrazovanih od europskog ili svjetskog prosjeka, kao i manje od ostalih tranzicijskih zemalja; hrvatsko obrazovanje nije dovoljno kvalitetno i učenicima uskraćuje prave vještine; što duže idete u školu, imate veće šanse za zapošljavanje. Uz to, kao što je pisao Nenad Bakić u odličnom postu iz 2012., Hrvatska ima izraženo nizak broj novih patenata i inovacija, kao i citiranih akademskih radova.

Što je ministrica pokušala reći

Ministrica je možda, ako njen ispad protumačimo iznimno blagonaklono, pokušala kazati da strukovne škole mogu imati važnu ulogu u nacionalnoj ekonomiji, odnosno, da gimnazije i fakulteti nisu jedini put do uspjeha.

To je toksična kombinacija obrazovanja 19. stoljeća i radikalnog državnog zadiranja u slobodnu privredu: 20 godina nakon početka internetske revolucije, država još uvijek misli da najefikasnije može odrediti tko treba biti pekar, klesar ili kuhar, a tko ekonomist. Umjesto da građanima – učenicima – pruži alate koji će im omogućiti da se pošteno natječu za poslove u suvremenoj ekonomiji, i sami ih počnu stvarati.

Miran Pavić
Novinar i urednik
42 članka Više o autoru
Tajana Vlašić
Telegram autor
3206 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program