EU je upravo odbila Grčkoj produljiti rok za otplatu duga. Ovo je 6 scenarija događaja koji slijede

Ako Grčka bankrotira EU može tražiti da joj vrati sav dug odjednom

Grčki premijer Cipras večeras je razgovarao s francuskim šefom države Hollandeom
FOTO: AFP

Ministri financija eurozone Grčkoj su upravo odbili produljiti rok za dogovor oko reformi koje se od Vlade traže za nastavak financijske pomoći. Premijer Aleksis Tsipras tražio je da se rok produlji iza 30. lipnja ali je to odbijeno, vjerojatno zato što je jučer za 5. srpnja raspisao referendum na kojemu bi se građani trebali izjasniti prihvaćaju li reforme koje od Vlade traži EU

Predsjednik Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem rekao je da je Grčka time sama zaključila pregovore ali da će se ministri i dalje sastajati i tražiti rješenje jer “su odlučni u namjeri da očuvaju snagu i kredibilitet eurozone.”

Dok ministri financija eurozone na hitnom sastanku u Bruxellesu raspravljaju što će ako Grčka zaista raspiše referendum o uvjetima koje joj kreditori EU i MMF postavljaju za nastavak financijske pomoći, množe se scenariji o budućnosti Grčke u slučaju da do kraja idućeg tjedna zaista bankrotira. Grci su u subotu masovno izvlačili novac iz banaka, država u utorak MMF-u mora platiti 1,6 milijarde eura kredita i ako Europska središnja banka ne zanemari kriterije i hitno ne pomogne likvidnost grčkih banaka, neke od njih već u ponedjeljak se neće otvoriti.

Do subote je još postojala mogućnost da pokriju ratu MMF-u ako se dogovore s EU i ECB oslobodi 1,8 milijardi eura koje je tijekom krize zaradila na grčkim obveznicama. Nakon što je premijer Aleksis Tsipras raspisao referendum, šanse za to su gotovo nikakve. Evo što bi se sve moglo događati iduća dva tjedna, ako Grčka ništa ne dogovori s kreditorima.

1. Grčka zamrzava depozite građana

Prema grčkom zakonu guverner Središnje banke i ministarstvo financija imaju ovlasti uvesti mjere kontrole kapitala odnosno zamrznuti novac građana na bankovnim računima da bankarski sustav ne bi kolabirao. U pet mjeseci koliko Tsiprasova vlada pregovara s EU, iz grčkih je banaka izvučeno više od 30 milijardi eura. Samo u subotu iz banaka je izvučeno nekoliko stotina milijuna eura. Neke banke najavile su da se u ponedjeljak neće otvoriti, sve su ograničile dnevne isplate. Ako se odljev novca do ponedjeljka smiri, zamrazavanje depozita očekuje se svejedno, u utorak kad Grčka tehnički bankrotira.

2. EU aktivira cross-deafult klauzulu

Kad MMF službeno proglasi Grčku bankrotiranim dužnikom, vlade eurozone će morati odlučiti hoće li tražiti da im Grčka u potpunosti isplati dugove. U ugovorima s Grčkom je cross-deafult klauzula koja kaže da se, u slučaju da se kredit ne plaća, cijeli ugovor može otkazati i dug naplatiti odjednom. Predstavnici eurozone dosad su govorili da nisu spremni na to kako ne bi otežavali grčku financijsku situaciju. Riječ je, zapravo, o političkoj odluci.

3. Europska središnja banka upucava novac u sustav

Europska središnja banka već je najavila da je spremna zanemariti kriterije solventnost koje banke moraju zadovoljavati da bi im se nastavila plaćati Hitna pomoć likvidnosti (ELA). Ostali su pri tome da su spremni upucavati novac u bankarski sustav dokle god ima dovoljno kolaterala. Nemogućnost daljnjeg plaćanja MMF-u i blokada pomoći iz eurozone znače dramatično smanjenje kolaterala, pa je ugrožena i opcija hitne pomoći likvidnosti.

4. ECB traži isplatu duga po obveznicama

Europska središnja banka može odlučiti i da će pričekati do 20. srpnja kad bi Grčka trebala početi plaćati 3,5 milijardu eura po obveznicama koje je prodala ECB. Ako tada ne plati što je dužna, vjerojatno neće dobiti pomoć eurozone pa ECB neće više moći pomagati grčkim bankama.

5. Grčka počinje izlazak iz eurozone

Bez pomoći Europske središnje banke, grčki sustav će se vjerojatno urušiti a grčka će morati uvesti paralelnu valudu i obliku nekog instrumenta zaduživanja s kojim će Vlada pokriti domaće obveze. Paralelna valuta može postati nova grčka valuta. Nije jasno koliko dugo bi Grčka mogla imati euro i paralelnu valutu koja bi vrlo lako mogla pretrpjeti gadnu devalvaciju.

6. Grci na referendumu glasaju za reforme

Ako se referendum održi 5. srpnja kako je najavio Tsipras, Grci će na njega izići već umorni, bez novca, možda bijesni zbog mjera štednje. Tsiprasova vlada već 5 mjeseci potpiruje javnost da se odupre zahtjevima kreditora što bi moglo dovesti do rezultata referenduma koji će značiti izlazak iz eurozone. Ako Grci, pak, na referendumu odaberu reforme koje traži EU, vlada će morati tražiti pregovore s kreditorima o trećem krugu pomoći. Ti bi pregovori mogli trjaati mjesecima jer će obje strane na njih doći s očajnim iskustvom iz pregovora koji su upravo propali a Grčka će biti još ranjivija na mjere štednje.