Nekad je nužno odabrati stranu

6 stvari za znati o Bandićevom GUP-u: zašto je problematičan i što će biti sada, kada ga je ministarstvo odobrilo

Ministarstvo graditeljstva danas je dalo suglasnost da se Gradskoj skupštini predlože izmjene. Ovo je pregled problematike

FOTO: Borna Filic/PIXSELL

Danas je bio dobar dan za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Nakon mjeseci natezanja, od Ministarstva graditeljstva konačno je dobio suglasnost da Gradskoj skupštini predloži izmjene zagrebačkog Gradskog urbanističkog plana (GUP). Taj se plan pretvorio u najveću zapreku u ostvarivanju Bandićeve vizije Grada u gradu, zagrebačkog Manhattana koji je naumio podići na zemljištu uz Savu.

Prijedlog je prošao kada se Grad konačno obvezao da će ispoštovati Zakon o prostornom uređenju, zbog kojeg je Štromarovo ministarstvo suglasnost uskratilo već dva puta, u srpnju te ranije ovoga mjeseca. Pripremili smo pregled problematike s GUP-om, koja je Bandića natjerala da, među ostalim, citira Bibliju, svađa se s arhitektima, urbanistima, aktivistima i oporbom, te trpi prosvjede ispred gradske skupštine.

1. Kako je sve krenulo?

Svoju grandioznu viziju zagrebačkog Manhattana gradonačelnik je javnosti predstavio u veljači, kada je potvrdio priče na namjerava napraviti Grad u gradu na površini od gotovo 1,1 milijun četvornih metara između rijeke Save, Avenije Većeslava Holjevca, Avenije Dubrovnik i Ulice Radoslava Cimermana. Gradonačelnikov plan, koji je uključivao redizajn Zagrebačkog velesajma, na koji se čeka 50 godina, baš kao i okolnih površina Hipodroma, parkirališta na istočnoj strani Velesajma te igrališta NK Lokomotive, procijenjen je na minimalnu vrijednost od 500 milijuna eura.

Natječaj za tako nevjerojatno velik i skup projekt trajao je svega 15 dana, i završio je odabirom partnera, tvrtke Eagle Hills iz Dubaija. S bogatim Arapima potpisan je Memorandum, u kojem se Bandić obvezao da će u roku od osam mjeseci pripremiti teren za realizaciju projekta. Da bi se Bandićeva vizija ostvarila, trebalo je riješiti još samo jednu sitnicu – promijeniti Generalni urbanistički plan.

2. Što je usporilo projekt?

Gradonačelnik se nije puno obazirao na prosvjede građana, stručnjaka i medija, ali projekt je morao zakočiti kada je postalo jasno da neće biti jednostavno provesti izmjene GUP-a nužne za izgradnju zagrebačkog Manhattana. Generalni urbanistički plan je, zapravo, plan koji govori kako bi se Zagreb trebao razvijati. Budući da Grad u gradu nije bilo moguće realizirati prema postojećem GUP-u, gradonačelnik je od Ministarstva graditeljstva zatražio suglasnost za njegove izmjene. Bandić je očito vjerovao kako s dobivanjem suglasnosti neće biti problema, jer je izmjene GUP-a uvrstio na sjednicu zagrebačke Gradske skupštine 10. srpnja ove godine. Stvar je, međutim, zapela kada je samo dan ranije, 9. srpnja, iz Štromarovog ministarstva došla vijest da je suglasnost uskraćena.

3. Zašto je suglasnost uskraćena?

“U postupku izdavanja suglasnosti na Konačni prijedlog Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, a nakon izvršenog uvida u dostavljenu dokumentaciju i elaborat GUP-a vidljivo je da ga treba dopuniti i izmijeniti”, bilo je objašnjenje za uskratu suglasnosti iz Ministarstva graditeljstva. Prema zakonu, prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine, pa zato Izmjene i dopune GUP-a moraju biti u skladu s Prostornim planom Grada Zagreba. Dakle, elaborat prostornog plana trebalo je dopuniti, pa ponovo provesti javnu raspravu i opet tražiti suglasnost od Ministarstva. Shvativši da je izgubio bitku, Bandić je GUP povukao sa sjednice dnevnog reda Gradske skupštine.

Izgubljena bitka ne znači poraz u ratu, pa je Bandić nedavno pokušao ponovo. Aktivisti su opet prosvjedovali, gradonačelnik ih je opet ignorirao, ali i Ministarstvo je još jednom uskratilo suglasnost za promjenu GUP-a. Loša vijest za gradonačelnika stigla je 15. studenog, i to ponovno zbog neusklađenosti s prostornim planom višeg reda. Gradonačelnikova reakcija je bila pomalo bizarna: rekao je kako će “GUP biti uskoro” uz opasku “Blago siromašnima duhom, njihovo je kraljevstvo nebesko”.

4. Tko se pobunio?

Bandićev projekt od početka je užasavao brojne građanske udruge, urbaniste i arhitekte, oporbene gradske zastupnike, te različita vijeća gradskih četvrti. Udruge arhitekata su projekt zagrebačkog Manhattana proglasile neprihvatljivim u stručnom smislu, te dodale da izigravaju zakonsku proceduru. Projekt nije u skladu ni s Prostornim planom uređenja ni s Generalnim urbanističkim planom, napisali su Bandiću. Zamjerili su i izostanak javne prezentacije koncepta, te to što se o projektu nitko nije konzultirao s lokalnom i mjesnom samoupravom. Naglasili su i da je važno pobrinuti se za to da objekti koji predstavljaju važnu kulturnu baštinu budu zaštićeni.

Arhitektima su se priključile različite udruge građana, prije svih Pravo na grad, Zelena Akcija i Udruga građana Siget. Iznijeli su slične zamjerke: neusklađenost GUP-a s Prostornim planom te izostanak javne rasprave o tome što bi trebalo učiniti s golemim prostorom na koji je Bandić bacio oko. Projekt ignorira potrebe građana i otima im javni prostor koji se stavlja na raspolaganje sumnjivim investitorima, tvrdili su članovi udruga, koji su u to ime u srpnju organizirali i prosvjed ispred zagrebačke Gradske skupštine.

Nakon prve odbijenice koju je Ministarstvo uputilo Bandiću, protivnici izmjene GUP-a intenzivirali su oporbene aktivnosti. Tri vodeće udruge su početkom studenoga od Ministarstva graditeljstva zatražile da uskrati suglasnost na izmjene GUP-a, ustvrdivši da je javna rasprava o novom GUP-u “bila samo farsa”. Naglasili su da je od čak 31.000 pristiglih primjedbi prihvaćeno samo njih 17, koje su uputila gradska tijela ili službe, a nije prihvaćena nijedna primjedba građana, udruga, inicijativa i strukovnih organizacija. Pokazalo se i da novi GUP nema podršku Vijeća gradskih četvrti, jer je od njih ukupno 17, čak 11 glasalo protiv, a samo četiri su ga prihvatila, pri čemu jedno samo uvjetno, isticali su aktivisti.

5. Suglasnost je ipak došla. Što slijedi?

S obzirom na to da je u Gradsku skupštinu danas stigla suglasnost Ministarstva graditeljstva, GUP ide pred zagrebačku Gradsku skupštinu. Predsjednik Skupštine, HDZ-ov Drago Prgomet, danas je rekao da će sazvati Predsjedništvo Skupštine gdje će se odlučiti hoće li GUP biti na dnevnom redu sjednice 9. prosinca, ili će se odluka o GUP-u biti donesena na nekoj idućoj sjednici. Prgomet je kazao i da još nije sigurno hoće li zastupnici HDZ-a podržati izmjene GUP-a, rekavši da će odluku o tome donijeti na stranačkom Gradskom odboru. S obzirom na to da su ga HDZ-ovci već jednom podržali, te da je Bandićeva većina u Saboru presudna za održavanje Vlade, malo je vjerojatno da će GUP zapeti kod HDZ-ovaca.

Otpor zato neće prestati pružati građanske udruge i oporba. Napali su odmah nakon objave današnje odluke ministarstva, tvrdeći da se “HNS-ovo ministarstvo, kršeći zakon, uključilo u sramotan dogovor između Bandića i HDZ-a”. Konkretne akcije najavili su SDP-ovci. Predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras kazao je da će oporba napraviti što može da se izmjene GUP-a zaustave u Gradskoj skupštini, a ako ipak prođe, obećao je Zagrepčanima da će ga promijeniti u trenutku kada budu u prilici. „To će biti vrlo brzo, za godinu i pol dana”, poručio je Maras, koji, izgleda, optimistično očekuje osvajanje vlasti u Zagrebu. Malo realniji bio je gradski zastupnik SDP-a Matej Mišić, koji je najavio da će se protiv izmjena GUP-a organizirati referendum.

6. Bonus: Gdje je šeik?

Neki su možda zapamtili da su se zagrebački Manhattan i problematika GUP- svojevremeno povezivali s jednim šeikom. Evo o čemu je riječ. Kada je proljetos objavljeno da je Bandić s tvrtkom Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisao Memorandum kojim se obvezao pripremiti teren za projekt, u hrvatskim medijima mnogo se pisalo o vlasniku tvrtke s kojom je gradonačelnik namjeravao graditi svoj Manhattan. „Šeik” je Muhamed Alabar, prebogati emiratski investitor koji stoji i iza projekta Beograd na vodi, o kojem je Telegram opširno pisao prije nekoliko godina.

Šeik je u međuvremenu nestao iz medija, i nije posve jasno što će biti sa zloglasnim Memorandumom. Udruge koje se protive projektu prije desetak dana su ustvrdile da bi Memorandum trebao formalno postati ništavan s 12. studenim. Objasnili su da u Memorandumu sklopljenom 12. ožujka jasno stoji da Grad ima rok od osam mjeseci za “definirati prostorno planske preduvjete za realizaciju” Zagrebačkog Manhattana, što znači da je to rok za prilagodbu GUP-a istekao 12. studenog. Doduše, prema sadržaju Memoranduma postoji mogućnost produljenja tog roka za dodatnih šest mjeseci ako se obje ugovorne strane oko toga slože.