Panama Papers: O čemu je riječ, tko je sve umiješan i zašto je to bitno? Ovo su najvažnije stvari o tome

1. Što su Panama Papers?

Aferu je Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), neprofitne grupe sa sjedištem u SAD-u, koji ih je izvorno objavio, prozvao Panama Papers. Iz ICIJ-a su kazali kako im je dokumente dostavio anonimni izvor iz odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca, smještene u Panami.

U tim se dokumentima, kojih ima čak 11,5 milijuna, spominje 12 aktualnih i bivših svjetskih lidera, 128 političara i javnih dužnosnika, milijarderi, slavne osobe, sportske zvijezde… Podaci sežu gotovo 40 godina unatrag, od 1977. do kraja 2015., a uključuju i 214.000 offshore pravnih subjekata.

Ramon Fonseca, suosnivač Mossack Fonsece, rekao je da su dokumenti pribavljeni ilegalno, hakiranjem, ali i potvrdio da su mnogi od njih pravi. Ostale je negirao, ustvrdivši da njegova tvrtka nikad nije bila upletena ni u kakvu nezakonitu djelatnost.

Njemački list Süddeutsche Zeitung kazao je da je primio oko 2,6 terabajta podataka – više nego što bi stalo na 600 DVD-a. “Po našim saznanjima ovo je najveće curenje dokumenata ikada zabilježeno”, rekao je novinar Bastian Obermayer.

2. Jesu li dokumenti ukazali na neka kaznena djela?

Netransparentno financijsko poslovanje koje je sada izloženo nije samo po sebi ilegalno, ali iz ICIJ-a ističu kako dokumenti koji su procurili pokazuju kako “prljav novac teče kroz globalni financijski sustav, potičući kriminal i oduzimajući nacionalnim riznicama porezne prihode”.

“Većina usluga koje pruža offshore industrija zakonita je”, ističe se u izvješću. “No, dokumenti pokazuju da banke, odvjetnička društva i drugi offshore ‘igrači’ često nisu slijedili sve zakonske uvjete koji bi osigurali da njihovi klijenti nisu upleteni u kriminalne organizacije, izbjegavanje plaćanja poreza ili korupciju u politici.

Po dokumentima koji su procurili, u nekim su slučajevima offshore posrednici prikrivali sumnjive transakcije ili manipulirali službenom evidencijom ne bi li zaštitili sebe i svoje klijente.” Offshore računi i istovrsne tvrke nerijetko se koriste ne bi li se prikrilo vlasništvo nad imovinom.

3. Što su uopće offshore računi?

Offshore bankovni računi nalaze se izvan zemlje u kojoj njihov korisnik prebiva, i to obično u “poreznim utočištima”, područjima izabranim zbog financijskih i pravnih prednosti. Mogu se koristiti da se novac skrije od nadzora nacionalnih bankarskih sustava te da se tako izbjegnu porezne obveze.

Tvrtke ili pojedinci često se koriste i istovrsnim poduzećima, tzv. “shell tvrkama” koje služe isključivo za financijske transakcije i osnovane su bez značajnih sredstava, a cilj im je prikriti vlasništvo ili druge informacije o fondovima koji su uključeni.

Među nizom lokacija koje se smatraju “poreznim rajem” nalazi se i Panama, a karakteristika im je da su specijalizirani za pružanje poslovnih usluga te za ulaganja nerezidenata.

4. Jesu li offshore računi legalni?

Da. Tvrtke ili korporacije mogu svoje poslovanje legitimno voditi putem offshore računa ili drugih tvrtki, a to uključuje poslovne financije, spajanja i akvizicije te nekretnine i planiranje poreza, u skladu s odredbama Financial Action Task Forcea, globalne organizacije za sprečavanje pranja novca.

No, nerijetko se koriste i za izbjegavanje plaćanja poreza, a tajnost koju pružaju čini ih privlačnima za mnoge kriminalne organizacije, kao i terorističke skupine kojr žele prikriti izvore svojih sredstava.

Iz ICIJ-a kažu da dokumenti iz Mossack Fonseca sadržavaju podatke o 214.488 offshore subjekata povezanih s 14.153 klijenta u 200 zemalja i teritorija. Među njima su i najmanje 33 osobe i tvrtke koje su na crnoj listi američke vlade zbog umiješanosti u različita kaznena djela, primjerice poslovanje s meksičkim narkokartelima, terorističkim organizacijama kao što je Hezbollah i nacijama poput Sjeverne Koreje.

Odvjetnici i bankari nisu uvijek upoznati s time o kakvim je računima riječ, što je pojačalo napore regulatornih tijela da se sve učini transparentnijim, a EU je pak pokrenuo dodatne aktivnosti za sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza.

5. Tko je sve umiješan?

Potpuni popis tvrki i pojedinaca koji su uključeni bit će objavljen početkom svibnja, najavljuju iz ICIJ-a, no nekoliko je imena već isplivalo: između ostalog spominju se premijeri Islanda i Pakistana, predsjednik Ukrajine, kralj Saudijske Arabije i otac britanskog premijera Davida Camerona. No, valja istaknuti da u ovoj fazi istrage još nema dokaza da je bilo tko od njih počinio kakvu nezakonitost ili zloporabu.

Među imenima o kojima se već priča su i prijatelji ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i slavni holivudski glumac Jackie Chan te ne manje slavni nogometaš Lionel Messi.

Sigmundur David Gunnlaugsson, premijer Islanda, zanijekao je bilo kakve zloporabe te potom demonstrativno otišao s intervjua zbog pitanja koje mu je postavljeno o njegovoj uključenosti, a iz Kremlja su osudili “informacijski napad” na Putina i njegove suradnike.

6. Što će se dalje događati?

Dokumenti koji su procurili potaknuli su istrage policije i poreznih vlasti, kao i nadzor nekih od najvećih svjetskih banaka, uključujući HSBC, UBS, Credit Suisse, Deutsche Bank i drugih za koje je poznato da su radili s Mossack Fonsecom. Iz svih su banaka poručili da će surađivati s istražiteljima.

Ramon Fonseca kazao je kako većina onih koji su navedeni u izvješću nisu bili izravni klijenti tvrtke, već su njihovim računima baratali financijski posrednici. “Mi nismo odgovorni za postupke korporacija”, dodao je u TV-intervjuu te istaknuo kako nikad nisu sudjelovali ni u čemu nezakonitom.

Predsjednik Paname Juan Carlos Varela priopćio je da će njegova vlada potpuno surađivati s bilo kojom sudskom istragom koja bi mogla proizaći iz ovih dokumenata.