Nekad je nužno odabrati stranu

Afera Žalac baš je neviđeno obijesna: uplatila je 13 milijuna kuna tvrtki iz koje je odmah izvučeno 9. Zbilja, gdje je DORH?

Ministarstvo je danas priznalo da je 85 posto novca za sporni natječaj povučeno iz fondova. Kako će objasniti EU da je novac zamračen?

FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Činjenice su sljedeće: nepoznatoj firmi Ministarstvo Gabrijele Žalac dodijelilo je posao vrijedan 13 milijuna kuna plus PDV. Od tog novca, vlasnik i direktor Ampelosa odmah si je isplatio gotovo 10 milijuna kuna.

Dalje, tvrtka Ampelos je u trenutku dobivanja posla imala jednog jedinog zaposlenog, nijednu referencu za posao koji bi trebala obavljati, te se borila s blokadama. Informatički stručnjaci poput Marka Rakara kažu da je dodjeljivanje posla Ampelosu bilo krajnje problematično, na nekoliko razina.

Dalje, Ampelos je do posla došao kroz zajedničku ponudu s tvrtkom InfoDom. Međutim, prema javnim podacima Ministarstva financija, sav novac uplaćen je na račun jedne tvrtke – Ampelosa.

Kako je svota nekoliko puta uvećavana

Dalje, prema javno dostupnim poslovnim knjigama, vlasnik i direktor Ampelosa uzeo je ovaj novac i uglavnom ga spremio u vlastiti džep. Isplatio si je 8,5 milijuna kuna dobiti (umanjeno za porez na dobit, znači 6,9 milijuna kuna), te si još iz tvrtke posudio 2,3 milijuna kuna. Prije projekta ministarstva, 2017. godine, Ampelos je raspolagao s manje od 800 kuna dobiti i bio 64 dana u blokadi.

Koliko je Ampelos zbilja utrošio na razvoj softvera za Ministarstvo regionalnog razvoja, možemo samo pretpostaviti, ali u svakom slučaju, ne radi se o svoti koju je za to dobio. Dalje, ta svota već je prethodno uvećavana: ministrica Žalac prvo je govorila o 5,8 milijuna kuna za razvoj sustava, a kasnije je eksplodirao na 13 milijuna kuna.

Kako će objasniti EU da se ovako zamračuje novac?

Dalje, prema priznaju samog Ministarstva 85 posto novca za ovaj posao došlo je iz fondova Europske unije. Što skandal čini još gorim: Europska unija posebno je osjetljiva na bilo kakve malverzacije sa sredstvima iz fondova, te zemljama članicama izdaje posebne naputke oko praćenja mogućeg napuhavanja iznosa, pogodovanja na natječajima, ili drugih oblika nepravilnosti.

U ovom slučaju, 10 milijuna kuna za razvoj projekta Ministarstva Gabrijele Žalac završilo je u privatnim rukama, a o krajnjim primateljima tog novca možemo samo spekulirati. Nejasno je što ministrica Žalac planira reći Europskoj uniji, kako je došlo do toga da se njihov novac na ovakav način zamračuje.