Agencija Fitch potvrdila je rejting Hrvatske. Marić je upravo objašnjavao što to znači za državu
Potpuni oporavak gospodarske aktivnosti očekuje se krajem 2022., a nekih aktivnosti tek u 2023. godini
Agencija Fitch potvrdila je u petak investicijski kreditni rejting Hrvatske ‘BBB-‘, uz stabilne izglede, istaknuvši očekivani postupni oporavak od koronakrize uz financijsku podršku EU-a, ali i problem ograničenih kapaciteta za korištenje europskog novca. Ministar financija Zdravko Marić danas je održao konferenciju za medije na kojoj je objasnio što ta odluka i projekcije u agencijskom izvješću znače za Hrvatsku.
Na početku presice ministar je izrazio zadovoljstvo time što je Hrvatska zadržala kreditni rejting. “To pokazuje sposobnost Vlade i države da se nose s krizom. Ne očekujemo potpuni oporavak gospodarske aktivnosti u 2021. nego tek krajem 2022., a nekih gospodarskih aktivnosti i u 2023. godini. Procjene deficita za iduće godinu po nama su oko 2,9, kod njih nešto preko tri posto. Slažemo se u potrebi smanjivanja javnog duga u BDP-u. Vidi se iz izvješća koliko je važno kvalitetno balansirati između očuvanja radnih mjesta i mjera”, naglasio je Marić.
Uvođenje eura donosi rast rejtinga
Ministar je kazao kako je u izvješću Fitcha pozitivno ocijenjen naš ulazak u devizni mehanizam dva, kao i cijeli hrvatski put prema uvođenu eura. “Sam čini ulaska u euro bi značio povećanje rejtinga za najmanje dva stupnja prema toj agenciji”, objasnio je Marić. “Kao u svakom izvješću naglašava se politička stabilnost. Stabilnost i većina u Saboru vrlo su dobro apostrofirane. Za RH je najvažnija vijest da je kreditni rejting zadržan“, naglasio je ministar.
Odgovarajući na pitanje novinara o kretanju osobne potrošnje u Hrvatskoj, Marić je rekao da su procjene ukalkulirane u projekcije za četvrto tromjesečje. „Ključno je da maloprodaja radi. Indeks je preko sto u smislu fiskalizacije nakon prva četiri dana od donošenja mjera. Teško je temeljem toga više zaključiti, potrebno je barem tjedan dana da se dobiju referentni podaci”, rekao je Marić.
Kaže kako na osobnu potrošnju najviše utječe raspoloženje potrošača. “Pod utjecajem pandemije svi smo korigirali ponašanje, ali život treba nastaviti dalje. Kroz mjere smo činili puno toga da stimuliramo rast plaća i sve što utječe pozitivno na segment potrošnje. Vidjet ćemo kako će se razvijati epidemiološka slika i sve vezan uz gospodarski dio“, kazao je. Marić je dodao da moramo biti spremni i na dodatne poremećaje, poput odluke o zatvaranju šoping centara, istaknuvši kako ne prejudicira da se ta mjera planira.
Očuvanje kreditnog rejtinga je važno
Govoreći o mjerama za očuvanje radnih mjesta, Marić je rekao da su mjere nedavno prezentirane na Vladi. „Neke mjere, posebno ove koje se tiču pokrivanja dijela ili svih fiksnih troškova, od nas će tražiti dodatne napore. Ministarstvo financija preuzet će najveći dio administrativnog djela. Uskoro ćemo finalizirati interne akte i staviti ih u funkciju da taj sustav proradi”, rekao je.
Kaže kako mjere vrijede za prosinac, a osnovni kriterij je pad prihoda u odnosu na prošli prosinac. “Koliki je bio pad znat ćemo u siječnju“, kazao je Marić, dodavši da će fiksni troškovi biti pokriveni onim poduzetnicima koji zabilježe pad prihoda 60 posto ili više.
Objašnjavajući što znači očuvanje kreditnog rejtinga, Marić je kazao da to znači da će Hrvatska zadržati povoljnu kamatnu stopu. “Premija rizika je niža, pa je niža i kamata”, kazao je Marić. Kreditni rejting reflektira se u cijeni duga, kamati, i raspoloživosti investitora da ulaže u vas”, zaključio je ministar.