Priča je sama za sebe, čak i kad se izuzme iz cijelog spleta ostalih vatrometnih čudesa, potpuno frapirajuća. Dakle, Državno odvjetništvo je za vještačenje financija Agrokora, mega kompanije koja je došla na rub propasti, angažiralo lika koji nit’ je vještak, niti zna hrvatski.
A gro vještačenja obavila je kompanija koja je radila i za izvanrednu upravu u Agrokoru, onu koja je došla nakon Ivice Todorića. Protiv kojeg je, pak, podignuta optužnica upravo na temelju rezultata osporenog vještačenja. Sukob interesa se ovdje, kao pojam, posramio i otišao u kut. Eh da, vještačenje je koštalo 1,3 milijuna eura, a njegovo pravomoćno osporavanje moglo bi koštati državu još mnogo više novca u međunarodnoj arbitraži koju je pokrenuo Todorić.
Postupno demontiranje
No, brljanje oko optužnice samo je jedan detalj priče koja je vjerojatno najveća afera u povijesti Hrvatske i čiji bi se kraci mogli rasplitati u narednim godinama i možda desetljećima. Hoće li doći do propitivanja kaznene odgovornosti njenih vinovnika pitanje je na koje je u ovom trenutku – i u ovoj zemlji – teško odgovoriti.
Nije, međutim, nimalo teško ustvrditi da se i bez obzira na to radi o majci svih afera, čija je posljedica postupno demontiranje cijelog niza nezavisnih institucija i demokratskih praksi. Rezultat te rabote, koju je, na krilima zataškavanja bilo kakvog dubljeg propitivanja oko afere Borg, predvodio premijer Andrej Plenković, ozbiljno je destruirao ionako ne pretjerano snažne temelje domaćeg demokratskog sustava.
I Fimi-medija je kikiriki
Ukratko, sve oko afere Borg, od ekipe koja je bila u nju uključena, preko novca koji se vrtio u restrukturiranju Agrokora, pa do dramatičnih i dugoročnih posljedica na cijeli politički sustav zemlje, dosadašnje visoko profilne afere čini skoro pa sitnom, kokošarskom zabavicom.
Deset tisuća eura mita koju jedna državna dužnosnica predaje drugoj u parkiranom automobilu? Preplaćivanje softvera za deset milijuna kuna? Izvlačenje love za stranku iz državnih institucija preko Fimi medije? Sve to je, po svojim društvenim i političkim posljedicama, ali i po svotama koje se spominju, za ovu priču – “kikiriki”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Konspirativnost na najjače
U najkraćim crtama, za one koji su osnovni scenarij zaboravili pod cijelim geološkim dobima naplavina novih i novih afera – za izradu zakona koji je trebao spasiti Agrokor (i razvlastiti Todorića) Vlada je angažirala neformalnu i tajnu grupu savjetnika. Identitet tih ljudi tadašnja ministrica gospodarstva Martina Dalić i premijer Andrej Plenković nisu htjeli otkrivati ni pod koju cijenu, čak ni u Saboru.
Kad se, međutim, nakon nekoliko mjeseci otkrilo da je ta ista ekipa, odlukom Vlade, zapravo preuzela proces restrukturiranja Agrokora koji se provodio po novom zakonu i usput zaradila desetke (a možda i stotine) milijuna kuna, izbila je golema afera koju je Plenković jedva politički preživio.
I po cijenu koalicije
No, sve ono što se događalo u to vrijeme i narednih godina pokazuje koliko je premijeru grčevito stalo da se ne kopa po Agrokoru i Borgu – pa koliku god cijenu za to trebalo platiti. Ako treba, i po cijenu raskida koalicije koja ga je držala na vlasti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Naime, i izbacivanje Mosta iz Vlade je motivirano pričom o Agrokoru, odnosno činjenicom da su u stranci Bože Petrova pokazali da neće trpjeti netransparentna vrdanja oko te firme. Kad su odlučili podržati oporbeni zahtjev za opoziv ministra financija Zdravka Marića, koji je u Vladu došao iz Agrokora i koji je samo koji mjesec prije razbuktavanja dužničke krize tvrdio da je u Agrokoru sve u redu, Plenković ih je izbacio iz Vlade.
Kako su krenuli žetončići
No, kako bi ostao na vlasti, prvo je trebalo obraniti Marića. Nakon uspješnih pregovora s dijelom zastupnika koji dotad nisu bili dio vladajuće većine, Plenkovića je od kraja ozbiljne političke karijere dijelio jedan jedini glas. Našao ga je kod zastupnika SDP-a Tomislava Sauche, čovjeka protiv kojeg se u tom trenutku vodila istraga zbog falsificiranja putnih naloga. Saucha je bio prvi “žetončić”, nakon kojeg je led probijen.
Danas se gotovo nitko ni ne osvrće na to da HDZ na vlasti drži nekoliko zastupnika opozicije, te nekoliko ruku koje su – pod optužnicama USKOK-a. Kako se to održava na kredibilitet politike i na povjerenje birača u demokratski proces – ne treba ni naglašavati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zatim je cijela jedna oporbena stranka (osim dijela koji se odmetnuo), HNS, postala kolektivni “žetončić” koji, dakako, nije imao nezgodnih pitanja oko Agrokora i Borga. Nisu ima valjda pala na pamet.
Prokletstvo slučajnih podudarnosti
Nakon silovanja političkog sustava, međutim, valjalo je na institucije. Državno odvjetništvo je, recimo, dan prije izjašnjavanja Privremenog vjerovničkog vijeća o nagodbi vjerovnika Agrokora – što je bio ključan detalj u cijelom restrukturiranju firme – odbacilo kaznenu prijavu protiv Plenkovića, Marića i Dalić zbog afere Borg. Tad se možda moglo i povjerovati u slučajnu podudarnost, danas, nakon debakla s vještačenjem (i serije blamaža sadašnje čelnice DORH-a) – teško.
No, priču o Agrokoru i aferi Borg nastavilo je kopati Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Na dan kad je to tijelo trebalo odlučiti je li premijer bio u sukobu interesa vezano za svoje aktivnosti u postupku donošenja lex Agrokora, Plenković je uložio zahtjev za izuzećem tadašnje predsjednice Povjerenstva Nataše Novaković. Razlog je bio više nego bizaran – ona je ranije bila zaposlenica Hrvatske udruge poduzetnika, čiji je član bila i tvrtka Agrokor.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Borba protiv borbe protiv sukoba interesa
Koliko je premijeru stalo da se o njegovoj ulozi u Borgu i Agrokoru što manje priča pokazuje i činjenica da se na dnevni red Sabora godinama nije stavljalo izvješće o radu Povjerenstva za 2018. Dakako, radilo se o godini u kojoj su Novaković i njena ekipa istraživali priču oko Agrokora. I posumnjali, prije nego što je postupak morao biti obustavljen, da je Plenkovićevo ponašanje “upućivalo na mogućnost netransparentnog, nevjerodostojnog, neodgovornog i nesavjesnog postupanja dužnosnika”.
Postupak je, nakon duge i složene pravne i političke bitke, obustavljen ujesen 2021. godine, jer su sudovi pravomoćno odlučili da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, zapravo, ni ne smije preispitivati mogućnost netransparentnog, nevjerodostojnog, neodgovornog i nesavjesnog postupanja dužnosnika. Da bi se onda promijenio i Zakon o sprječavanju sukoba interesa, kojim su tom tijelu značajno smanjene ovlasti.
Ukidanje saborskih istražnih povjerenstava
U želji da se zakrpe sve rupe iz kojih bi moglo procuriti išta o spornom ponašanju samog vrha vlasti u vrijeme restrukturiranja Agrokora, praktički je ukinut i dotad uobičajeni demokratski alat Hrvatskog sabora – istražna povjerenstva. Naime, oporba je brzo nakon izbacivanja Mosta pokrenula istražno povjerenstvo o Agrokoru.
Članak se nastavlja ispod oglasa
HDZ je prvo odugovlačio s početkom rada tog tijela. Pa donio čudesnu odluku da se priči mora pristupiti kronološki, dakle, od formiranja i rasta same firme još početkom devedesetih. Uskoro se doznalo što se čekalo – kad je DORH pokrenuo istragu protiv Todorića, saborsko istražno povjerenstvo je ugašeno, iako je tadašnji čelnik DORH-a tvrdio da ih rad tog tijela ne ometa. Kasnije je, uz isto opravdanje, blokirano formiranje cijelog niza saborskih istražnih povjerenstava koje je oporba predlagala oko aktualnih afera.
Mrak tek slijedi
Za to vrijeme, ljudi koji su u tajnosti pisali lex Agrokor zarađivali su milijune na restrukturiranju Agrokora na osnovu tog zakona. Financijsko vještačenje Agrokora u vrijeme Todorića radili su ljudi koji su radili i za izvanrednu upravu. Nalaz njihovog vještačenja, sastavljen na osnovu dokumentacije firme na hrvatskom jeziku potpisao je čovjek koji ne zna hrvatski. I koji uopće nije vještak.
Majka svih afera, priča impregnirana sukobom interesa koja je presudila Povjerenstvu koje se trebalo boriti protiv sukoba interesa i jedan od glavnih uzroka uvođenja ponižavajućeg pojma i prakse “žetončića” u hrvatsku politiku – sve to je danas, šest godina kasnije, priča o “spašavanju Agrokora”. Iz koje, sve više se čini, tek trebaju prokuljati ozbiljne količine mraka.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Agrokor je najveća afera. Ovo su svi sporni potezi Andreja Plenkovića koji je pokušava zataškati
Sukob interesa se ovdje, kao pojam, posramio i otišao u kut. A to je tek početak
Brljanje oko optužnice samo je jedan detalj priče koja je vjerojatno najveća afera u povijesti Hrvatske i čiji bi se kraci mogli rasplitati u narednim godinama i možda desetljećima. Hoće li doći do propitivanja kaznene odgovornosti njenih vinovnika pitanje je na koje je u ovom trenutku - i u ovoj zemlji - teško odgovoriti
Priča je sama za sebe, čak i kad se izuzme iz cijelog spleta ostalih vatrometnih čudesa, potpuno frapirajuća. Dakle, Državno odvjetništvo je za vještačenje financija Agrokora, mega kompanije koja je došla na rub propasti, angažiralo lika koji nit’ je vještak, niti zna hrvatski.
A gro vještačenja obavila je kompanija koja je radila i za izvanrednu upravu u Agrokoru, onu koja je došla nakon Ivice Todorića. Protiv kojeg je, pak, podignuta optužnica upravo na temelju rezultata osporenog vještačenja. Sukob interesa se ovdje, kao pojam, posramio i otišao u kut. Eh da, vještačenje je koštalo 1,3 milijuna eura, a njegovo pravomoćno osporavanje moglo bi koštati državu još mnogo više novca u međunarodnoj arbitraži koju je pokrenuo Todorić.
Postupno demontiranje
No, brljanje oko optužnice samo je jedan detalj priče koja je vjerojatno najveća afera u povijesti Hrvatske i čiji bi se kraci mogli rasplitati u narednim godinama i možda desetljećima. Hoće li doći do propitivanja kaznene odgovornosti njenih vinovnika pitanje je na koje je u ovom trenutku – i u ovoj zemlji – teško odgovoriti.
Nije, međutim, nimalo teško ustvrditi da se i bez obzira na to radi o majci svih afera, čija je posljedica postupno demontiranje cijelog niza nezavisnih institucija i demokratskih praksi. Rezultat te rabote, koju je, na krilima zataškavanja bilo kakvog dubljeg propitivanja oko afere Borg, predvodio premijer Andrej Plenković, ozbiljno je destruirao ionako ne pretjerano snažne temelje domaćeg demokratskog sustava.
I Fimi-medija je kikiriki
Ukratko, sve oko afere Borg, od ekipe koja je bila u nju uključena, preko novca koji se vrtio u restrukturiranju Agrokora, pa do dramatičnih i dugoročnih posljedica na cijeli politički sustav zemlje, dosadašnje visoko profilne afere čini skoro pa sitnom, kokošarskom zabavicom.
Deset tisuća eura mita koju jedna državna dužnosnica predaje drugoj u parkiranom automobilu? Preplaćivanje softvera za deset milijuna kuna? Izvlačenje love za stranku iz državnih institucija preko Fimi medije? Sve to je, po svojim društvenim i političkim posljedicama, ali i po svotama koje se spominju, za ovu priču – “kikiriki”.
Konspirativnost na najjače
U najkraćim crtama, za one koji su osnovni scenarij zaboravili pod cijelim geološkim dobima naplavina novih i novih afera – za izradu zakona koji je trebao spasiti Agrokor (i razvlastiti Todorića) Vlada je angažirala neformalnu i tajnu grupu savjetnika. Identitet tih ljudi tadašnja ministrica gospodarstva Martina Dalić i premijer Andrej Plenković nisu htjeli otkrivati ni pod koju cijenu, čak ni u Saboru.
Kad se, međutim, nakon nekoliko mjeseci otkrilo da je ta ista ekipa, odlukom Vlade, zapravo preuzela proces restrukturiranja Agrokora koji se provodio po novom zakonu i usput zaradila desetke (a možda i stotine) milijuna kuna, izbila je golema afera koju je Plenković jedva politički preživio.
I po cijenu koalicije
No, sve ono što se događalo u to vrijeme i narednih godina pokazuje koliko je premijeru grčevito stalo da se ne kopa po Agrokoru i Borgu – pa koliku god cijenu za to trebalo platiti. Ako treba, i po cijenu raskida koalicije koja ga je držala na vlasti.
Naime, i izbacivanje Mosta iz Vlade je motivirano pričom o Agrokoru, odnosno činjenicom da su u stranci Bože Petrova pokazali da neće trpjeti netransparentna vrdanja oko te firme. Kad su odlučili podržati oporbeni zahtjev za opoziv ministra financija Zdravka Marića, koji je u Vladu došao iz Agrokora i koji je samo koji mjesec prije razbuktavanja dužničke krize tvrdio da je u Agrokoru sve u redu, Plenković ih je izbacio iz Vlade.
Kako su krenuli žetončići
No, kako bi ostao na vlasti, prvo je trebalo obraniti Marića. Nakon uspješnih pregovora s dijelom zastupnika koji dotad nisu bili dio vladajuće većine, Plenkovića je od kraja ozbiljne političke karijere dijelio jedan jedini glas. Našao ga je kod zastupnika SDP-a Tomislava Sauche, čovjeka protiv kojeg se u tom trenutku vodila istraga zbog falsificiranja putnih naloga. Saucha je bio prvi “žetončić”, nakon kojeg je led probijen.
Danas se gotovo nitko ni ne osvrće na to da HDZ na vlasti drži nekoliko zastupnika opozicije, te nekoliko ruku koje su – pod optužnicama USKOK-a. Kako se to održava na kredibilitet politike i na povjerenje birača u demokratski proces – ne treba ni naglašavati.
Zatim je cijela jedna oporbena stranka (osim dijela koji se odmetnuo), HNS, postala kolektivni “žetončić” koji, dakako, nije imao nezgodnih pitanja oko Agrokora i Borga. Nisu ima valjda pala na pamet.
Prokletstvo slučajnih podudarnosti
Nakon silovanja političkog sustava, međutim, valjalo je na institucije. Državno odvjetništvo je, recimo, dan prije izjašnjavanja Privremenog vjerovničkog vijeća o nagodbi vjerovnika Agrokora – što je bio ključan detalj u cijelom restrukturiranju firme – odbacilo kaznenu prijavu protiv Plenkovića, Marića i Dalić zbog afere Borg. Tad se možda moglo i povjerovati u slučajnu podudarnost, danas, nakon debakla s vještačenjem (i serije blamaža sadašnje čelnice DORH-a) – teško.
No, priču o Agrokoru i aferi Borg nastavilo je kopati Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Na dan kad je to tijelo trebalo odlučiti je li premijer bio u sukobu interesa vezano za svoje aktivnosti u postupku donošenja lex Agrokora, Plenković je uložio zahtjev za izuzećem tadašnje predsjednice Povjerenstva Nataše Novaković. Razlog je bio više nego bizaran – ona je ranije bila zaposlenica Hrvatske udruge poduzetnika, čiji je član bila i tvrtka Agrokor.
Borba protiv borbe protiv sukoba interesa
Koliko je premijeru stalo da se o njegovoj ulozi u Borgu i Agrokoru što manje priča pokazuje i činjenica da se na dnevni red Sabora godinama nije stavljalo izvješće o radu Povjerenstva za 2018. Dakako, radilo se o godini u kojoj su Novaković i njena ekipa istraživali priču oko Agrokora. I posumnjali, prije nego što je postupak morao biti obustavljen, da je Plenkovićevo ponašanje “upućivalo na mogućnost netransparentnog, nevjerodostojnog, neodgovornog i nesavjesnog postupanja dužnosnika”.
Postupak je, nakon duge i složene pravne i političke bitke, obustavljen ujesen 2021. godine, jer su sudovi pravomoćno odlučili da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, zapravo, ni ne smije preispitivati mogućnost netransparentnog, nevjerodostojnog, neodgovornog i nesavjesnog postupanja dužnosnika. Da bi se onda promijenio i Zakon o sprječavanju sukoba interesa, kojim su tom tijelu značajno smanjene ovlasti.
Ukidanje saborskih istražnih povjerenstava
U želji da se zakrpe sve rupe iz kojih bi moglo procuriti išta o spornom ponašanju samog vrha vlasti u vrijeme restrukturiranja Agrokora, praktički je ukinut i dotad uobičajeni demokratski alat Hrvatskog sabora – istražna povjerenstva. Naime, oporba je brzo nakon izbacivanja Mosta pokrenula istražno povjerenstvo o Agrokoru.
HDZ je prvo odugovlačio s početkom rada tog tijela. Pa donio čudesnu odluku da se priči mora pristupiti kronološki, dakle, od formiranja i rasta same firme još početkom devedesetih. Uskoro se doznalo što se čekalo – kad je DORH pokrenuo istragu protiv Todorića, saborsko istražno povjerenstvo je ugašeno, iako je tadašnji čelnik DORH-a tvrdio da ih rad tog tijela ne ometa. Kasnije je, uz isto opravdanje, blokirano formiranje cijelog niza saborskih istražnih povjerenstava koje je oporba predlagala oko aktualnih afera.
Mrak tek slijedi
Za to vrijeme, ljudi koji su u tajnosti pisali lex Agrokor zarađivali su milijune na restrukturiranju Agrokora na osnovu tog zakona. Financijsko vještačenje Agrokora u vrijeme Todorića radili su ljudi koji su radili i za izvanrednu upravu. Nalaz njihovog vještačenja, sastavljen na osnovu dokumentacije firme na hrvatskom jeziku potpisao je čovjek koji ne zna hrvatski. I koji uopće nije vještak.
Majka svih afera, priča impregnirana sukobom interesa koja je presudila Povjerenstvu koje se trebalo boriti protiv sukoba interesa i jedan od glavnih uzroka uvođenja ponižavajućeg pojma i prakse “žetončića” u hrvatsku politiku – sve to je danas, šest godina kasnije, priča o “spašavanju Agrokora”. Iz koje, sve više se čini, tek trebaju prokuljati ozbiljne količine mraka.