Telegramov kolumnist Fižulić gostovao na N1 i iznio par važnih ocjena aktualnog stanja u zemlji
Neprimjereno je da bankari poručuju kakva bi vlast trebala biti, kaže on
Gost Novog dana na N1 televiziji bio je bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist Goranko Fižulić, koji je rekao kako je teško da bilo tko može kazati tko su vlasnici hrvatskog inozemnog duga.
“Imamo 170 milijardi kuna unutrašnjeg duga i 116-120 milijardi kuna inozemnog duga. Od ta dva podatka možemo reći da ih nije moglo biti 80 posto. 116 milijardi inoduga se dijeli na državne obveznice koje su četvrtine hrvatskog duga i koje su na tržištu. Jako je teško odrediti koliki postotak vlasnika inoobveznica je bio u Kitzbühelu.
To je događaj jedne banke. Slične događaje imaju i druge banke. To je zatvoreni događaj i uvijek je neka tema, ova je uglavnom bila za tržišta u Rusiji i Turskoj. Hrvatska se sasvim slučajno našla na dnevnom redu i čudi me što je mandatar otputovao bilo gdje u trenutku kada mora sastaviti Vladu i program”, kazao je Fižulić.
HNB se nije oglasio o sastanku
Na pitanje kako komentira da se guverner HNB-a Boris Vujčić nije oglasio, Fižulić je odgovorio kako je HNB jasno rekao da oni nisu sudjelovali u organizaciji puta. “Normalno je da je HNB bio tamo jer su bili i ostali guverneri iz regije. Imate dva interesantna skupa koja su važnija i koja uskoro počinju.”
Na pitanje kako će završiti sukob u kojem dio Mosta želi monetarnu reformu, a iz Kitzbühela stiže poruka da se ne smije dirati u monetarnu reformu, Fižulić je odgovorio:
“Poruke iz Kitzbühela se mogu iščitavati na tezi da unutar vladajuće koalicije postoje različita razmišljanja kako smanjiti deficit i uravnotežiti proračun. Gospoda Lovrinović i Orešković ne zagovaraju iste stavove. Njegova pozicija u Vladi je ključna. Financijski sektor ga ne želi, ali on je jedan od ključnih ljudi Mosta.
Monetarna politika
Što se tiče mirovinskih fondova, Orešković je rekao da bi mirovinski fondovi trebali ulagati u strateške projekte. Ta društva koja upravljaju mirovinskim fondovima odgovaraju i za povrat kapitala i nije dobro da se u to miješa vlada i budući premijer. Većina tog kapitala je ionako posuđena državi.”
Na pitanje što će biti s konverzijom švicarskog franka, Fižulić je rekao kako u kinima igra sjajan film “The Big Short” te da tako posluje bankarska industrija.
Interes banaka
“Bankarski sektor ima svoj interes, naravno da to nije interes Hrvatske. Banke će uvijek sve učiniti da zaštite svoje interese i da se izmijeni zakon o konverziji. Štediše imaju udruge interese. Da li će vlada ići u promjenu zakona sumnjam jer Most i dobar dio HDZ-a se tome oštro protivi”, kazao je.
Smatra kako se položaj Hrvatske kod kreditora nije promijenio i nije ništa bolji. “Imate konstantan pad prinosa na državne obveznice. Nikakve trenutne mjere koje bi prepolovile državni deficit ne bi na to utjecale. Ne znamo hoće li se vlada nastaviti zaduživati u inozemstvu.
Opet će cijena duga biti potvrđena na tržištu. Nije to dogovorna ekonomija. Različiti investitori kupuju različite obveznice. To sve skupa nema nikakve veze s ikakvim dogovorima i uvjeravanjima. To ne znači da ćete dobiti bolji rejting. Hrvatska politika isto ovisi o svjetskim kretanjima. Mi ne znamo hoće li svijet opet u ovoj godini zaroniti u recesiju.”, rekao je.
Politički komesar
Upitan zašto iz HDZ-a stiže tvrdnja da je Orešković imao tri sada za odlučiti hoće li biti mandatar, Fižulić je rekao: “Bio sam jako začuđen tom indiskrecijom na način na koji je upoznao Karamarka i ponudom da bude premijer. To se valjda treba puštati s nekim vremenskim odmakom”.
Smatra kako mu to sigurno neće pojačati poziciju i kako je on sada u poziciji da formira svoj tim.
“Sama pozicija potpredsjednika za financije i gospodarstvo i ministra financija će odrediti u kojem će smjeru vlada krenuti. Mi danas ne znamo hoće li ministar financija biti Budimir ili netko kao Marić koji je iz potpuno druge škole. Hoćemo li imati premijera kao arbitra ili ćemo imati nekog političkog komesara koji će presuđivati između ministarstava”, rekao je.
Pitanje proračuna
Pozicija Mosta ovisi o tome tko će biti potpredsjednika za financije i gospodarstvo, smatra Fižulić. “Ako RH uspije stabilizirati proračun do 2017. onda trenutna vlada ima neke šanse da svoj posao nastavi”.
Rekao je kako je moguć scenarij kao u Grčkoj ili Italiji. “Ako to ne uspije, onda nam slijedi nešto što se dogodilo u Italiji s Montijevom vladom ili Grčkoj s Papademosovom vladom gdje će nam Bruxelles doslovce morati instalirati tehničku vladu koja će imati podršku svih stranaka u parlamentu i koja će imati jedan jedini zadatak, a to je da stabilizira proračun”.
Političke poruke financijskih institucija
Rekao je kako pozicije nekih ljudi iz Mosta nisu iste.”Široke koalicije nikada ne produciraju reforme i efikasnost jer su toliko različiti i zato treba autoritaran premijer, a pitanje je koliko premijer koji je jučer došao u RH može nametnuti svoje viđenje promjena.”
Na pitanje kako komentira poruku iz Kitzbühela da se Hrvatska nikako ne smije svrstati u krug zemalja poput Poljske i Mađarske, odgovorio je:
“Bio sam zaprepašten da se iz financijskog svijeta uopće netko bavi političkom porukom kakva bi hrvatska vlast trebala biti. To je neprimjereno i nemaju što financijske institucije slati političke poruke”.