Nekad je nužno odabrati stranu

Ako se u idućih 90 dana ne ispravi ovih 6 nedostataka, hrvatski zračni prostor bi opet mogao biti blokiran

Agencija za istraživanje nesreća objavila je izvješće o kaosu iz 2014.

13.03.2014., Zagreb -  Hrvatska kontrola zracne plovidbe. Kontrolori leta na radarima prate zracni promet u regiji.
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AZI) konačno je javno potvrdila zašto je točno došlo do teškog incidenta na hrvatskom nebu 30. srpnja prošle godine, kada je nestanak struje u sjedištu Hrvatske kontrole zračnog prometa uzrokovao potpuni gubitak nadzora nad više od stotinu zrakoplova koji su u tom trenutku prelijetali Hrvatsku.

Podsjetimo, tog je dana nad širim područjem zagrebačkog aerodroma bjesnila jaka oluja, zbog koje je u jednom trenutku došlo do prodora vode u prostoriju s napajanjem. Ponukani time, dvojica zaposlenika zrakoplovno-tehničke službe procijenila su da postoji veliki rizik od strujnog udara i oštećenja opreme pa su isključila sve besprekidne izvore napajanja.

Zato je negdje oko 15.20 sati došlo do gubitka električne energije i pada većine tehničkih sustava te praktičkog zamračenja hrvatskog neba, na kojem je tih dana dnevna špica bila 2500 preleta, naveli su tada iz Hrvatske kontrole zračnog prometa. Na internet stranici Flightradar24, na kojoj se se u realnom vremenu mogu pratiti letovi aviona, Hrvatska je postala jedna siva mrlja, bez ijednog zrakoplova.

Nakon što je voda ispumpana i tehnički sustavi osposobljeni, nešto iza 17 sati zračni je promet normaliziran. Na kasnija pitanja kako je voda mogla prodrijeti u prostoriju koja se nalazi kat ispod nivoa zemlje odgovor vjerojatno mogu dati primjedbe AZI-ja, koje navode i potrebu rješavanja problema s odvodnjom oborinskih voda.

Incident je odmah bio prijavljen Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo i Agenciji za istraživanje nesreća. AZI je nakon opsežne istrage danas utvrdila i sljedeće:

“Iako je ispad sustava u nastalim okolnostima uzrokovan ljudskom pogreškom, istraga je potvrdila sustavne nedostatke, od kojih neki postoje u organizaciji i duži niz godina. Njihovo rješavanje može značajno povećati razinu sigurnosti u ovakvim ili sličnim kritičnim situacijama:

  • 1. Od strane nadležnih tijela nije potvrđen popis kritične infrastrukture HKZP, nije se pristupilo izradi sigurnosnog plana kritične infrastrukture i sigurnosni (security) koordinator za pojedine dijelove nacionalne kritične infrastrukture kojom upravlja HKZP nije određen
  • 2. Nije provedena sigurnosna procjena zgrade (safety assesment)
  • 3. Postupak koji opisuje postupanje u slučaju elementarnih nepogoda je neadekvatan, a “Fallback” i “Service continuity” način rada sustava za situaciju ovog tipa nije definiran
  • 4. Odvodnja oborinskih voda je neodgovarajuća i nameće se izrada odgovarajuće studije odvodnje
  • 5. Odaziv vatrogasaca nije konzistentan ozbiljnosti situacije, niti je bio odgovarajuće propisan
  • 6. Ostali organizacijski nedostatci: nedostatan i nedjelotvoran komunikacija/postupak između DEEK i CNU/D, nema telefona u sobi UPS-DC, na više sustava i uređaja je primijećen rad bez vremenske sinkronizacije, nejasnoće oko odgovornosti za održavanja zgrade, ključ razvodnog ormara UPS nalazio se na drugom kraju zgrade”.

HKZP sada ima 90 dana za ispravljanje utvrđenih nedostataka.