Aladrović konačno predstavio detalje dugoočekivane reforme socijalnog sustava

Ministar je govorio o izmjenama sedam zakona, osiguranih 1,2 milijarde kuna za sustav, naknadama za udomitelje, organizaciji rada...

Ministar rada i socijalne politike Josip Aladrović predstavio je danas na konferenciji za medije najavljeni reformski paket iz područja socijalne skrbi. Riječ je o sedam zakona i tri nacionalna plana pod nazivom Reforma sustava socijalne skrbi. Ministar je na početku rekao kako reforma obuhvaća Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o udomiteljstvu, te pet zakona o reguliranim profesijama koji će socijalnoj skrbi osigurati 1,2 milijarde kuna više sredstava u iduće dvije godine.

Aladrović je rekao kako su svi zakoni i nacionalni planovi detaljno raspravljeni, a da su izvori sredstava za njih u državnom proračunu, različitim EU fondovima i u lokalnoj samoupravi. Ministar je kazao kako je cilj reforme “bolja socijalna skrb za korisnike sustava, te smanjenje rizika od siromaštva”.

“U 2022. osigurali smo sredstva od 362 milijuna kuna za sam Zakon o socijalnoj skrbi. Ono što je tendencija je tendencija rasta. U 2023. već možemo očekivati 670 milijuna kuna više sredstava no što smo imali u prethodnoj godini”, rekao je ministar.

Mijenja se organizacija rada

Najavio je kako će se nakon usvajanja novih dokumenata povećati zajamčena minimalna naknada koja s dosadašnjih 800 kuna raste na tisuću. Taj se iznos, rekao je, ne veže uz sam zakon, što znači da će ga Vlada svojim uredbama mijenjati jednom godišnje. Također je rekao kako će se ići prema većim naknadama za osobe korisnike smještaja, te povećanje i kvalitetu dostupnosti usluge sustava. “Svi korisnici i socijalne usluge će imati jedinstvenu metodologiju i neće dolaziti do disbalansa cijena”, uvjerava ministar.

Slijedi i nova organizacija usluga, najavio je te dodao kako sustav sada djeluje kroz 82 centra za socijalnu skrb. “Taj sustav se pokazao manjkavim, smatramo da ga treba centralizirati. Idemo u osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad i on će početi raditi s 1. siječnjem 2023.. Onaj dio koji se odvaja, u smislu prevencije za djecu, mlade i obitelj, će se odvojiti i vezan je za osnivanje Obiteljskog centra kao samostalne ustanove. Time ćemo riješiti i dosadašnji problem stigmatizacije centara za socijalnu skrb”, kazao je ministar

Nova zapošljavanja i otvorenost prema građanima

Aladrović je kazao i kako su uvidjeli da je sustav potkapacitiran te da su zbog toga unatrag šest mjeseci zaposlili 196 od predviđenih 200 ljudi. Još je predviđeno zaposliti 326 osoba u iduće tri godine. “Ono što se pokazalo kao problem su razlike u stručnom usavršavanju. Kako bismo dobili kvalitetnu uslugu obrazovanja, osnivamo Akademiju socijalne skrbi koja će 1.1. 2022. početi s radom”, potvrdio je već ranije najavljenu novost.

“Radimo kontinuirano na transparentnosti sustava i smatramo da građani imaju pravo znati i propitivati naš rad i iz tog ćemo razloga osnovati Povjerenstvo za pritužbe građana koji će s radom početi iduće godine. Time želimo uvesti svojevrsni nadzor građana nad sustavom i time bismo pokazali svoju otvorenost prema korisnicima naših usluga”, rekao je ministar te dodao kako će se smanjivati dio javnih ovlasti.

Veće naknade u udomiteljstvu

Aladrović je istaknuo kako se reformom želi osigurati najbolja socijalna skrb a da se onaj udomiteljski dio najviše odnosi na djecu. “Djeca najviše mogu dobiti kroz taj sustav. Promjene se odnose prije svega na financijski dio”, rekao je. Tako je kazao kako će se povećati opskrbnine te da se za djecu one povećavaju za 40 posto, a za odrasle 25 posto.

“Mijenjale su se cijene osobnih dobara i sve ono što utječe na opskrbnine, a one se nisu korigirale. Od 15 do 60 posto će biti veće naknade za udomitelje. Također kod zajamčene minimalne naknade i ove naknade i opskrbnine će biti izuzete od zakona što znači da će Vlada jednom godišnje donositi odluke o iznosima”, kazao je Aladrović, te dodao kako se nada da će svime ovime popularizirati udomiteljstvo.

Govoreći o pet zakona koji se odnose na regulaciju rada zaposlenika kazao je kako će se ujednačiti davanja članova za Komore. “Bit će prisutan i jednostavniji pristup profesiji ali i dodatno unaprijeđen rad”, dodao je.

Ulaganja kroz strateške planove

Govorio je i tri strateška dokumenta koji imaju, kako je rekao, veći naglasak na društvo nego na gospodarstvo. Kazao je kako se ti Nacionalni planovi ne vežu samo za sustav socijalne skrbi jer žele obuhvatiti i rad drugih ministarstva i politika koje su vezane za sustav socijalne skrbi.

Nacionalni plan borbe protiv siromaštva ima 17 mjera i ciljeve kao što je smanjenje siromaštva, dječjeg siromaštva, te poboljšanje stambenih uvjeta i redefiniranje obiteljskih mirovina. U sve to će se u idućih sedam godina uložiti gotovo 20 milijardi kuna.

Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za cilj ima veću dostupnost usluga i dobivanje novih usluga i jačanje kapaciteta pružatelja. “Želimo imati nove usluge jednako zastupljene u cijeloj Hrvatskoj”, kazao je ministar te dodao kako će u idućih sedam godina u to uložiti više od 13 milijardi kuna.

Sljedeće godine drugi paket reformi

Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom je onaj kojim kako je rekao Vlada želi uključivo društvo u sve sfere od zapošljavanja do društvenog života osoba s invaliditetom. U taj Nacionalni plan je alocirano 18 milijardi kuna koje su predviđene za idućih sedam godina.

“Ovdje nije kraj, ovime rješavamo dio problema, no dio problema ostaje pred nama. Kroz 2022. možemo očekivati i drugi paket reformi koji će obuhvatiti dva nova zakonska rješenja. Promjene ne mogu doći preko noći”, kazao je Aladrović te dodao kako će se predstavljeni dokumenti već danas naći u javnom savjetovanju.