Aladrović najavio podizanje minimalca: 'Odluka stiže do kraja listopada'
Potvrdio je da će do kraja mandata minimalac doseći iznos od 4250 kuna
Nakon sastanka Gospodarskog socijalnog vijeća, izjave medijima su dali Vilim Ribić kao predstavnik sindikata i predsjednik tog Vijeća, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Mihael Furjan te ministri Zdravko Marić i Josip Aladrović.
Marić je rekao kako mu je drago da je sjednica održana i da su partneri prepoznali aktualnu problematiku. Kazao je da je Vlada zatražila analizu uzoraka kretanja globalnih cijena. Dodao je kako je evidentan značajni porast transportnih troškova, što je posebno evidentno zadnjih mjeseci.
“Vlada je bila svjesna situacije zadnjih 10-ak godina, otkako je krenulo značajno tiskanje novca, da će doći u nekim okolnostima do inflatornih pritisaka. O tome dulje promišljamo, a sve to je sada dobilo i ovaj kontekst”, rekao je pa dodao da cijene nafte još nisu na povijesno najvišoj razini, podsjetivši da je uoči prošle krize 2008. godine. dosezala 140 dolara po barelu.
Ministar Aladrović najavio podizanje minimalne plaće
Nakon njega je dao izjavu ministar Josip Aladrović koji je rekao kako se traže adekvatna rješenja za ublažavanje udara koji predstavlja rast cijena. Na pitanje koliko je u Hrvatskoj stanovnika u riziku od siromaštva ili u siromaštvu rekao je da se radi o 18,4 posto stanovnika. “Tu smo u nekom od nižih dijelova država članica EU. Zato i mijenjamo iz zakona, jedna od kratkoročnih mjera je i podizanje minimalne plaće. Činimo sve da broj takvih građana smanjimo i da uđemo u gornju skupinu država članica”, kazao je. Govoreći o povećanju minimalne plaće, ministar je rekao da su se ti iznosi već podizali nekoliko puta, najviše zadnje godine.
“Tu odluku moramo donijeti do 30. listopada, očekujem da će ona biti iskomunicirana kroz desetak, petnaest dana. Sve je odrađeno, sada je na nama da odlučimo koliko će to biti”, kazao je. O iznosima još nije govorio ali je rekao da će do kraja mandata doseći iznos od 4250 kuna, što su predizborno obećali. Ministar je dodao da trenutno nemamo snažne alate za rješavanje problema cijena, jer su do toga doveli egzogeni faktori.
Novinari su ga pitali i za prijedlog SDP-a koji traži smanjenje trošarina. Aladrović je rekao da su po njegovom iskustvu prijedlozi SDP-a do sada u pravilu bili loši. Vjeruje da neće biti prihvaćeni ni sada. Novinari su ga pitali i o nadzoru Centara za socijalnu skrb u Severininom slučaju, na što je on rekao da je bilo nepravilnosti. “Za Centar za socijalnu skrb Zagreb je iznesena 21 mjera, a za Centar za posebno skrbništvo 24 mjere po kojima moraju revidirati svoje poslovanje”, kazao je ministar. Nalazi su proslijeđeni DORH-u, pa nije mogao više reći o tom slučaju.
Marić: ‘Marža na benzin je 1,40 kuna na dizel je 2,18 kuna’
Potom su krenula pitanja za ministra Marića, prvo o PDV-u i trošarinama. “Došli smo u situaciju da je cijena dizela malo viša od benzina, nije raritet”, rekao je i počeo objašnjavati komponente koje čine cijenu. Jedna od njih je i trošarina. “Od 1,20 kuna odvaja se 80 lipa za ceste, 20 za autoceste, i 20 za HŽ”, rekao je pa dodao da je zadnji PDV. “U trenutnoj cijeni, sirovine su na istim razinama. Za trošarine je država još prije dosta vremena, mislim gospodarski opravdano, uvela višu fiksnu trošarinu za benzin u odnosu na dizel”, kazao je pa pojasnio da je tako odlučeno jer je puno gospodarskih vozila pogonjeno na dizel.
“Te niže trošarine benzina u odnosu na dizel su kompenzirane maržama, da bi došli do iste osnovice na koje se obračunava isti PDV. Od 11,40 lipa je na benzin marža oko 1,40 kuna, a dizel 2,18 kuna”, rekao je ministar. Govoreći o nafti, kazao je da su analitičari spominjali vremena kada su marže bile niske, oko 20 do 60 lipa, što je 2014. promijenjeno potpunom liberalizacijom.
“Iskustva drugih zemalja su različita, negdje su marže pale zbog povećane konkurencije, kod nas su porasle. To sve skupa dovodi do porasta cijene. Trenutno je 11,40 kuna benzin i to kada cijena nafte nije najviša. A znamo kao potrošači da je to najveća cijena do sada”, kazao je. Na pitanje zašto je prisutna takva razlika u maržama, Marić je rekao da je on samo pojasnio kako je nekad davno odlučeno. Dodao je i da država za ovu godinu od trošarina na energente planira uprihoditi 8,4 milijarde kuna. “Od toga je 90 posto iz dizela i benzina, manji dio je ostalo”, kazao je.
‘Što se tiče reforme zdravstva, najbolje pitajte Beroša’
Govorio je i o poreznom dijelu, rekavši da bi bilo sjajno kada bi sve probleme rješavali poreznom politikom pa dodao da je to ipak nemoguće. “Od svoje odgovornosti ne bježim, bez prejudiciranja kakve će odluke biti. Ali možemo li mi sada predvidjeti da cijene nafte neće nastaviti rasti?”, pitao je pa podsjetio koliko su veće cijene znale biti.
“Predviđanja i očekivanja nas stavljaju u jedan imperativ da se moramo vrlo odgovorno ponašati. Nije pitanje samo prihoda, svi znamo koliko je rashodna strana proračuna pod pritiskom”, kazao je.
Podsjetio je kako je premijer jučer rekao da nećemo ulaziti u neke psihološke granice jer je dobar dio njih probijen. Novinari su ga pitali i za sastanak s veledrogerijama i rješavanje financijskih problema u zdravstvu. “Oni su nam uputili dopis, to je redovna komunikacija, zasad nema novog sastanka, a što se tiče reforme najbolje pitajte ministra Beroša“, zaključio je Marić.