Alarmantna analiza UN-a: do 2030. proizvest će se dvostruko više fosilnih goriva nego što je dopušteno

Time se krši dogovor postignut Pariškim sporazumom kojem je cilj spriječiti globalno zagrijavanje

Black smoke billows from the chimney of a fuel oil power generating plant in the Lebanese coastal town of Zouk Michael, north of Beirut, on December 15, 2009. Lebanese Prime Minister Saad Hariri headed to Copenhagen on December 15 to attend the Climate Change World Summit as UN chief Ban Ki-moon warned that negotiators face a race against time to prevent the meeting ending in catastrophic failure after developing nations staged a five-hour walkout. Pollution and climate change cost Lebanon, which relies primarily on oil-fired stations for electricity, more than half a million dollars (330 million euros) a year, the environment minister said earlier this month, adding that temperatures in the east Mediterranean country were expected to rise two degrees on average in the next four decades, and five degrees by the turn of the century.  AFP PHOTO/JOSEPH EID (Photo by Joseph EID / AFP)
FOTO: AFP

Velike će svjetske ekonomije proizvesti više nego dvostruko veću količinu fosilnih goriva, ugljena, nafte i plina do 2030. godine nego što je dopušteno u skladu s klimatskim ciljevima dogovorenim Pariškim sporazumom, čiji je cilj spriječiti globalno zagrijavanje, pokazala je analiza UN objavljena u srijedu.

Godišnje izvješće Programa UN-a za zaštitu okoliša (UNEP) ukazuje na razliku između planirane proizvodnje fosilnih goriva i razine proizvodnje koja je u skladu s temperaturnim ograničenjima postavljenim u Parizu. Do proizvodnog nesrazmjera dolazi zbog neusklađenosti između količine ugljena, nafte i plina koje vlade kane koristiti u budućnosti i količine koja bi trebala ostati pod zemljom da bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma o ograničenju globalnog zagrijavanja na 1,5 ° C ili “znatno ispod” 2 ° C.

Planirana proizvodnja 110 posto viša

U skladu s dogovorom o klimatskim ciljevima nacije su se obvezale na dugoročno ograničenje prosječnog porasta temperature na “znatno ispod” 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijski prosjek te na nastojanje da se one ograniče do 1,5 ° C.

Izvješće, kojim je analizirano 15 velikih svjetskih proizvođača fosilnih goriva, otkriva da je do 2030. planirana proizvodnja fosilnih goriva oko 110 posto viša nego što je u skladu s dogovorenim ograničenjem do 1,5 Celzijeva stupnja i 45 posto viša nego što je u skladu s ograničenjem prosječnog porasta temperature na manje od 2 Celzijeva stupnja. U izvješću se dodaje da se taj nesrazmjer nije znatno smanjio od zadnjega UNEP-ova izvješća iz 2020.

Analizom UN-a obuhvaćene su Australija, Brazil, Kanada, Kina, Njemačka, Indija, Indonezija, Meksiko, Norveška, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

Summit u Glasgowu

Od 31. listopada do 12 studenoga u škotskome Glasgowu sastat će se na klimatskom samitu predstavnici gotovo 200 zemalja. Ondje će raspravljati o klimatskim promjenama i nastojanju da zajednički snažnije djeluju u borbi protiv globalnog zatopljenja, u skladu s Pariškim sporazumom iz 2015. godine.

Unatoč naporima da se klimatski ciljevi učvrste, većina velikih proizvođača nafte i plina planira povećati proizvodnju do 2030. i kasnije. Isto vrijedi i za proizvođače ugljena koji čak i planiraju povećati svoju proizvodnju, stoji u izvješću. Planovima 15 spomenutih država svijeta predviđeno je povećanje proizvodnje fosilnih goriva barem do 2040. godine. To bi rezultiralo proizvodnjom od 240 posto veće količine ugljena, 57 posto veće količine nafte i 71 posto veće količine plina u 2030. godini nego što bi trebalo da se stopa globalnog zagrijavanja obuzda na 1,5 ° C.

Zemlju muče sve učestalije suše, poplave i oluje

Međunarodna agencija za energiju u svibnju je izvijestila o tomu da ulagači ne bi smjeli financirati nove projekte opskrbe naftom, plinom i ugljenom, želi li svijet do sredine stoljeća postići netto nultu emisiju. “Istraživanje je jasno: globalna proizvodnja ugljena, nafte i plina trebala bi se strmoglavo smanjivati da bi bila u skladu s planovima o ograničenju dugoročnog zagrijavanja na 1,5 ° C”, rekla je glavna autorica novog izvješća Ploy Achakulwisut.

“No vlade i dalje planiraju i podupiru razine proizvodnje fosilnih goriva koje uvelike premašuju ono što možemo sigurno spaliti. S dosadašnjim zagrijavanjem od 1,1 ° C Zemlju muče sve učestalije suše, poplave i oluje koje prati podizanje razine mora i oceana”, upozorila je znanstvenica. Izvješće su, uz UNEP, realizirali stručnjaci iz Stockholmskog instituta za okoliš, iz Međunarodnog instituta za održivi razvoj i predstavnici think-tankova E3G i ODI.