Alemka Markotić apelira da se počne slušati liječnike: 'Kad gradite kuću, nećete pitati ekipu na društvenim mrežama'
Kaže da bi ukidanje mjera dovelo do preopterećenja zdravstvenog sustava
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ dala je intervju Novom listu u kojemu je govorila o životu s pandemijom koronavirusa i planovima hrvatskih zdravstvenih valsti u borbi protiv pandemije. Markotić kaže kako su na Zaraznoj kapaciteti praktično popunjeni u pogledu hospitalizacije, te dodaje da je primljen velik broj necijepljenih.
“Ta se slika vjerojatno iz dana u dan mijenja, ali sada ih je više od 80 posto. Prema zadnjim podacima koje smo analizirali, bilo je nešto više od 90 posto necijepljenih na intenzivnoj”, rekla je i dodala kako i dalje ima bolesnika s teškom kliničkom slikom.
Kada se radi o cijepljenima koji završe na intenzivnoj, šefica Zarazne kaže da su to uglavnom osobe visoke starosne dobi, s teškim komorbiditetima, te neki mlađi pacijenti s teškim komorbiditetima. Markotić je potvrdila i da je dob hospitaliziranih nešto niža, te da je velik postotak njih u pedesetima.
‘Sigurno nas čeka zahtjevna jesen’
Govoreći o jeseni koja je pred nama, kazala je da će to sigurno biti zahtjevno razdoblje. “Sigurno je, sudeći prema tome kako se brojke sad penju, da će biti dosta oboljelih, tim više što je doista jedva nešto više od 50 posto ljudi u Hrvatskoj cijepljeno”, kazala je.
Komentirala je covid potvrde koje se uvode u zdravstvo, rekavši kako misli da bi zdravstveni djelatnici morali imati visoku razinu odgovornosti i svjesnosti da je cijepljenje bitno i da moraju zaštititi sebe, i svoje pacijente, kao i sve ljude oko sebe. “Dakle, ako se mi nećemo cijepiti, što onda očekivati od drugih?”, upitala je.
Kazala je i da je jako važno da medicinske sestre budu cijepljene, budući da su praktično non stop uz pacijente. Smatra da postoji skepsa među medicinskim sestrama zbog nekih neosnovanih priča o tome da cjepivo utječe na sterilnost, zbog čega je ponovila kako to nije istina.
Slučaj dječaka u Krapinskim Toplicama
Markotić je Novom listu prokomentirala i slučaj dječaka iz Krapinskih Toplica koji prošlog tjedna nije išao u školu zbogtoga što njegovi roditelji ne žele da nosi masku od ulaza u školu do učionice. “Mislim da je nedopustivo instrumentalizirati djecu. Odrasli mogu biti odgovorni i trebaju biti odgovorni za svoje postupke, a u tom smislu djeca se nikako ne smiju koristiti za takve postupke”, kazala je.
Komentirajući ljude koji se nisu cijepili, rekla je i da je imala pacijenata koji su požalili što to nisu napravili. Kazala je i kako danas možemo biti sigurniji u cjepivo nego krajem 2020. kada je cijepljenje tek počelo.
“Cijepili su se već milijuni ljudi, da su bile nekakve značajne nuspojave, to bi se dosad vidjelo”, rekla je Markotić. Osvrnula se i na cijepljenje trećom dozom o kojoj EMA uskoro treba odlučiti. Kaže da je teško pogađati što će reći, ali nagađa da će ići u smjeru treće doze za rizične skupine, zdravstvene i djelatnike u socijalnom sustavu.
Markotić vjeruje da će se ljudi sada više cijepiti
Markotić je Novom listu rekla i kako vjeruje da će se sada cijepiti više ljudi, jer se vidi da broj oboljelih opet raste. “Vjerujem da će s rastom broja slučajeva, s opasnošću, s tim što će opet mnogi ljudi u svojim obiteljima iskusiti bolest, pa na žalost i smrt, da će se ponovo broj cijepljenih povećavati”, rekla je.
Kada se radi o cijepljenju djece starije od 12 godina, kazala je da je ono važno jer su, što je veća cijepljenost stanovništva, veće i šanse da se pandemija zaustavi. “Koliko vidim, u nekim zemljama mladi reagiraju vrlo dobro, kolega iz Portugala je na znanstvenoj platformi rekao da čak raspravljaju s roditeljima ako su roditelji skeptični oko cijepljenja i da inzistiraju na tome da se cijepe”, rekla je na tu temu.
‘Nitko ne zna koliko pandemija može potrajati’
Markotić je rekla i kako nerazvijeni dio svijeta koji nema cjepivo može produžiti pandemiju, i podsjetila da to ističe WHO. “Dok god ne bude veliki dio svjetske populacije cijepljen, nisu ni oni bogati zaštićeni”, kazala je. Na pitanje koliko u takvim okolnostima pandemija može potrajati, rekla je da to nitko ne zna.
“Kalkulacije su različite, no očekuje se da negdje od idućeg proljeća do iduće jeseni ipak uđemo u neko stabilnije doba. To će ovisiti, naravno, i o postotku ljudi koji će se cijepiti, i o postotku onih koji će se koristiti epidemiološkim mjerama zaštite i provoditi ih, ali i tome koliko će virus stvarati nove varijante koje neće biti u skladu s postojećim cjepivima. A onda će proizvođači cjepiva morati razmišljati o tome da brzo reagiraju na te nove varijante i da kreiraju cjepiva koja će za njih biti djelotvorna”, rekla je za Novi list.
Ipak, dodala je da nema nikoga na svijetu tko može prognozirati kraj pandemije. “Sigurno možemo razmišljati o tome da ne bude veliki broj bolesnih i da se to svede na broj koji će svakih par godina imati slične razmjere kao gripa”, dodala je.
‘Nećete pitati ekipu na društvenim mrežama kako graditi kuću’
Profesorica je za Novi list komentirala i prosvjednike koji traže ukidanje mjera. Rekla je kako bi se, kada bi one bile ukinute, virus puno brže širio i kako bi zdravstveni sustav bio preopterećen. “Time bi došlo do situacije da svi ostali s drugim bolestima koje su isto iznimno teške i važne ostanu bez mogućnosti adekvatne liječničke zaštite”, rekla je.
Kazala je kako misli da svi trebaju dati povjerenje znanosti i struci. “Kad idete graditi kuću, onda nećete pitati ekipu na društvenim mrežama ili na Trgu bana Jelačića kako se gradi kuća, jer bi vam se ona srušila na glavu, nego ćete zvati arhitekte i građevince da vam oni grade kuću”, rekla je i dodala da se ni medicinom ne mogu baviti svi.
“Oni koji prosvjeduju isto tako moraju biti svjesni da svaki čovjek koji traži za sebe određeno pravo i određenu slobodu, mora razmišljati i o tome ugrožava li svojim pravom i slobodom tuđi život i tuđe pravo na slobodu da bude zdrav i da bude dobro i da bude živ”, zaključila je za Novi list.