Američki izbori, sastanak u Vladi oko INA-e i ostali važniji događaji dana koje možda niste stigli pratiti
Par stvari koje su obilježile dan
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na sastanku s članovima i predsjednikom Uprave INA-e Zoltanom Aldottom održanom u utorak na inicijativu Vlade, istaknuo da je INA strateška nacionalna kompanija čiji je razvoj Vladin prioritet, priopćeno je iz Vlade. Riječ je o prvom ovakvom sastanku na najvišoj razini Vlade nakon niza godina.
Istaknuo je kako su održiv sustav proizvodnje nafte i plina, obnova rezervi, širenje poslovanja u jugoistočnoj Europi te moderni rafinerijski sustav, koji će osigurati energetsku sigurnost, prioriteti Vlade, kaže se u priopćenju.
Uprava INA-e je, kako se navodi, predsjednika Vlade izvijestila da ne postoji odluka o prestanku poslovanja rafinerije u Sisku te da će odluke o budućnosti Rafinerije nafte Sisak i cjelokupnog poslovanja u INA-i biti usklađene međudioničarskim ugovorom između strateškog partnera i Republike Hrvatske.
Most bi Kostelić na čelu Ureda za sport
Saborski zastupnici stranke Most nezavisnih lista održali su konferenciju za medije zbog promjena u Zakonu o sportu. Mostovi saborski zastupnici, Ivana Ninčević, Marko Sladoljev i Maro Kristić kazali su kako je sport u Hrvatskoj u velikim problemima, koji se ne događaju samo u nogometu.
“Most je raznim načinima pokušavao ubrzati i osigurati provedbu, no to nije bilo moguće zbog utjecaja određenih interesnih skupina. Bivši ministar Šustar na žalost na različite je načine opstruirao provedbu Zakona o sportu”, naglasili su iz Mosta. Na konferenciji za medije zastupnici Mosta kazali su kako podržavaju imenovanje Janice Kostelić na čelu Ureda za sport. “Ona je vrhunska sportašica i osoba koja je napisala povijest hrvatskoga sporta”, zaključili su na konferenciji.
Predsjednica preselila ured u Rijeku
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović privremeno je preselila svoj ured u Rijeku. Predsjednica je, govoreći o uhićenju desetorice pripadnika HVO-a u Orašju, izjavila kako je Hrvatska prije svega odgovorna za svoje državljane i da, ako postoji sumnja da je počinjen ratni zločin, “hrvatska državna tijela trebaju preuzeti te predmete”, no čini se da se malo zaletjela s tom izjavom.
Razgovarala je i s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom i riječkim gradonačelnikom Vojko Obersnelom i poduprla je projekt Rijeke kao Europske prijestolnice kulture (EPK) 2020. Predsjednica je ukazala da se kod ostvarivanja raznih projekata sporo donose odluke na državnoj razini i da neki projekti čekaju godinama.
Amerika bira predsjednika
Milijuni Amerikanaca danas će izabrati svog predsjednika. Na biračkim mjestima od samog su jutra gužve, mnogi Amerikanci kažu kako nikad dosad nisu bili takvi redovi. Hillary Clinton izašla je na izbore i ubacila svoj glas u utorak rano ujutro u blizini svoje kuće u državi New York. Republikanski kandidat Donald Trump je jutros rekao: “Ako ne pobijedim, smatrat ću to ogromnim gubitkom vremena, energije i novca”, piše Guardian.
Američki predsjednik koji će u Bijeloj kući naslijediti Baracka Obamu bit će, po našem vremenu, poznat oko tri ujutro. Zanimljivo je i da su Trump i Clinton odlučili rezultate izbora u noći s utorka na srijedu čekati u New Yorku, a njihovi se izborni stožeri nalaze na udaljenosti od tri kilometra. Američke izbore uživo pratite na Telegramu.
Jedan kandidat se povukao iz izborne utrke za čelo SDP-a
Domagoj Hajduković odustao je od kandidature za mjesto predsjednika SDP-a. Tridesetpetogodišnji saborski zastupnik, koji je prvi predao potpise za kandidaturu, u nastavku kampanje podržavat će Davora Bernardića. Kao što je i sam ranije rekao Telegramu, ni sam Hajduković nije ozbiljno računao da bi mogao doći na mjesto šefa stranke, najavivši da bi se mogao povući ako se pojavi jače ime.
U izbornoj utrci za čelno mjesto SDP-a ostaje još sedam kandidata, Davor Bernardić, Karolina Leaković, Orsat Miljenić, Ranko Ostojić, Tonino Picula, Gordana Sobol i Vesna Škulić. Izbori će biti 19. studenoga.
Neočekivani razvoj događaja u mađarskom parlamentu
Mađarski parlament zaustavio je pokušaj premijera Viktora Orbana da blokira naseljavanje izbjeglica u zemlji. Vladajuća stranka Fidesz nije uspjela pridobiti dva opozicijska glasa koja su joj bila potrebna za dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Predloženi zakon trebao je odbaciti europske kvote prema kojima bi Mađarska trebala primiti 1,294 izbjeglice. Zakon je propao nakon što su zastupnici ekstremno desnog Jobbika, koji bi po svoj logici trebali glasati za antiimigracijske zakone, bili suzdržani.