U Americi vlada antikineska histerija pa sad Huawei optužuju da su sigurnosna prijetnja; evo pozadine sulude priče

Počeli su nestajati američki agenti u Kini

Kad su 2012. počeli sustavno nestajati američki špijuni u Kini, u CIA-i su odmah shvatili da su se u Pekingu dokopali popisa imena njihovih tajnih agenata. Ubrzo se utvrdilo da je takvu strašnu štetu mogla napraviti samo krtica u vlastitim redovima, premda je postojala mogućnost da su Kinezi hakirali dokumente CIA-e.

Zbog panike koja je zavladala došlo je do ozbiljnih sukoba između CIA-e i FBI-ja koji je odmah posumnjao da je osjetljive podatke kineskoj strani otkrio insajder unutar CIA-e. Lee je služio u vojsci SAD-a od 1982. do 1986. godine, a potom je počeo raditi za CIA-u. Nakon što je 2007. napustio agenciju zaposlio se u uglednoj aukcijskoj kući u Hong Kongu.

Krticu su namamili poslovnom ponudom

Kad se Lee s obitelji vratio 2012. u SAD, agenti FBI-ja pretražili su njegove sobe u hotelima na Havajima i Virginiji i tamu su pronašli dvije male bilježnice koje su sadržavale povjerljive informacije, među ostalim, i o susretima između informatora CIA-e i tajnih agenata, kao i njihova prava imena i telefonski brojevi.

No, Lee tada nije uhićen, kao što to nije učinjeno ni 2013. kad su ga u pet navrata agenti satima ispitivali. FBI je do sada odbijao objasniti zašto Lee već tada nije uhićen. Po tvrdnjama istražitelja Lee se vratio u SAD jer su ga iz CIA-e namamili ponudom da ponovno radi za agenciju. Umjesto ugovora o radu dobio je lisice na ruke.

Huawei je nova žrtva antikineske histerije

U ožujku prošle godine najavljeno je podizanje optužnice protiv Candace Marie Claiborne, dugogodišnje zaposlenice State Departmenta zbog toga što je lagala policiji o svojim kontaktima s kineskim dužnosnicima. Istraga je utvrdila da su na bankovni račun Claiborne Kinezi isplatili nemale svote novca, a istodobno su je zasipali darovima vrijednim i po nekoliko tisuća dolara.

Samo prije nekoliko mjeseci uhićen je Kevin Patrick Mallory, 60, bivši agent CIA-e pod optužbom da je Kinezima prodavao povjerljive informacije i to preko posebnog komunikacijskog uređaja koji je dobio u Šangaju.

Zbog svih tih afera koje potvrđuju snažnu prisutnost kineskih tajnih agenata u SAD-u, CIA i FBI nadziru sve poslove koji se sklapaju između kineskih i američkih tvrtki. Ovih dana žrtva antikineske histerije u SAD-u postala je kompanija Huawei, jedna od najvećih telekomunikacijskih kompanija na svijetu.

AT&T iznenada odustao od prodaje Huaweija

Američki telekomunikacijski operater AT & T iznenada je, unatoč već postignutom dogovoru, u posljednji trenutak početkom siječnja odustao od prodaje pametnih telefona i ostalih brendova kineskog tehnološkog giganta Huawei. To je trebao biti komunikacijski posao desetljeća, budući da je AT & T, drugi po veličini operater u SAD-u. Premda The Wall Street Journal, koji je prvi objavio tu vijest, nije naveo zbog čega je došlo do kraha pregovora, u poslovnim krugovima nije nikakva tajna da je politika odigrala presudnu ulogu.

Američki tehnološki div odustao je od posla s Kinezima nakon što su šefovi tvrtke pročitali pismo koje je senatski Odbor za sigurnost i obavještajne poslove uputio Saveznoj komisiji za komunikacije. U dopisu se navodi “da je Kongres već dugo zabrinut zbog kineske špijunaže u SAD-u i Huaweijeve uloge u tomu” te na veze te tvrtke s “kineskom vladom kao i s njenim tajnim, obavještajnim i sigurnosnim službama”. Upozorili su također da bi Huaweijevi telefoni preko kompanije AT&A, mogli doći u ruke vladinih službenika što bi moglo ugroziti sigurnost zemlje.

Američki strah od ekspanzije Huaweija

U pismu se izražava zabrinutost zbog sve većeg prisustva Huaweijevih brandova u SAD, koji je postao treći svjetski proizvođač pametnih telefona, iza Samsunga i Applea. Huawei je u posljednjem kvartalu prošle godine prodao 39,1 milijuna mobilnih uređaja, Apple 46,7 milijuna, a Samsung 83,3 milijuna.

Šefovi AT & T odlučili su se prihvatiti ponudu za kupnju opreme Huawei jer je cijena bila niža i do 70 posto od konkurencije tako da su se našli u procjepu između svojih dioničara koji očekuju što veću zaradu te zahtjeva da se zaštiti nacionalna sigurnost. No, nakon razgovora s ravnateljem Agencije za nacionalnu sigurnost Michaelom Rogersom i donedavnim šefom FBI-a Jamesom Comeyjem, AT&A je odustao od posla s Kinezima.

Bitka za golemih 275 milijardi dolara

S obzirom da Huawei dominira globalnim telekomunikacijskim mrežama te da je već pretekao konkurenciju koju predvode finska Nokia i švedski Ericsson, u Washingtonu je procijenjeno da bi bilo previše da ta tvrtka počne prevladavati na tržištu SAD-a. U pitanju je, naime, bitka za milijarde dolara. U sljedećih sedam godina predviđa se da će veliki američki operatori investirati oko 275 milijardi dolara u implementaciju pete generacije mobilnih telekomunikacijskih mreža 5G.

Stručnjaci procjenjuju da će do 2020. godine u SAD-u biti oko 30 milijardi senzora i mobilnih uređaja priključenih na Internet. A to znači da ih više neće moći opsluživati sadašnje komercijalne mobilne mreže 4G. Stoga će biti potrebno implementirati petu generaciju mobilnih mreža koja će imati neusporedivo veće kapacitete i širi pojas za prijenos golemih količina podataka.

Očekuje se da će implementacija te tehnologije u SAD-u početi krajem ove godine, a s naprednim zaslonom najnoviji smartphone tvrtke Huawei trebao bi demonstrirati Amerikancima najnovija dostignuća kineske tehnologije. Inače, Huawei je do sada neke od svojih 100 modela mobitela prodavao u SAD-u u trgovinama i online, no to su bile male količine. Prava prodaja može se ostvariti samo preko velikih operatora poput AT&A.

Američke tajne službe zabranjuju poslove

Američka agencija za nacionalnu sigurnost upozorila je da bi kineske tajne službe mogle iskoristiti Huawei kako bi raširile svoju špijunsku mrežu te je izravno optužila tu kompaniju da je potencijalna opasnost i sigurnosna prijetnja. Predložila je da se Huaweiju ” zabrani poslovanje s američkom vladom”. Da bi ojačala svoje optužbe navela je da postoje sumnje da je kineski telekomunikacijski div počinio “potencijalna kršenja” u vezi imigracije, podmićivanja, korupcije i kršenja autorskih prava.

Međutim, naknadna istraga Bijele kuće nije pronašla nikakve konkretne dokaze za te optužbe. Nema dvojbe da je Huawei žrtva sve nesmiljenijeg trgovinskog rata između dva najveća svjetska gospodarstva, američkog i kineskog. Optužbe za špijunažu samo su, međutim, izgovor kako bi se Kinezima onemogućilo čvršće pozicioniranje na tržištu na kojem se američke tvrtke bile neprikosnoveni vladari.

SAD su se zalagale za slobodno tržište i slobodan protok roba bez carina i drugih opterećenja, sve dok su dominirale svjetskim tržištem. Nakon što su njihovu privilegiranu poziciju ugrozili Kinezi, Nijemci, Japanci, predsjednik Donald Trump počeo je raskidati ugovore o slobodnoj trgovini te je zaprijetio da će, kako bi zaštitio američke tvrtke od konkurencije, uvesti carine i druga ograničenja za uvoz roba u SAD.

Godišnje se 150 tisuća ljudi želi zaposliti u Huaweiju

A da se u Washingtonu s pravom pribojavaju kineske izvozne ofenzive, uvjerio se potpisnik ovih redova za posjeta centralama Huaweija u Šangaju i Pekingu. U Šenženu gdje je cijela priča započela, istraživački centar izgleda kao da je dizajniran u Silicijskoj dolini. U tom gigantskom kompleksu radi 60.000 ljudi prosječne starosti 33 godine, a svi dolaze na posao u tenisicama, trapericama i majicama. Unutar kompleksa izgrađeni su rekreacijski centri, teniska igrališta, bazeni, hoteli te 3.200 stanova. Prosječna plaća iznosi 1.530 dolara što je tri puta više od kineskog prosjeka, a oni koji stanuju u kompanijskim stanovima plaćaju stanarinu svega 160 dolara. Godišnje u Huaweiju čak 150.000 diplomiranih studenata aplicira za posao, a prima ih se oko 10.000.

Jednako je tako impresivno sjedište Huaweija u Pekingu. Tu je na dva milijuna četvornih metara sagrađeno deset četverokatnica od mramora, čelika i stakla. Domaćini prvo vode u prostorije, veće od nekoliko tisuća četvornih metara, u kojima su smješteni svi dosadašnji Huaeweijevi proizvodi. Od prvih telefonskih aparata, preko mobitela i telekomunikacijskih uređaja, do najnovije generacije G5 mobilne mreže. Stotine uzoraka smješteno je na postoljima i policama koje su posebno osvijetljene, a najvredniji izlošci zaštićeni su staklom, pa posjetitelj ima dojam da se nalazi u nekom od najvećih svjetskih muzeja.

Skupini europskih novinara uprava tvrtke potom je priredila ručak u dvorani od mramora koja je dugačka stotinjak, široka nekoliko desetaka metara, a visoka desetak metara. U njoj se održavaju svečani ručkovi i večere za više od stotinu uzvanika. Broj livriranih konobara, koji je bio samo nešto manji od broja gostiju, skupocjeno posuđe od najfinijeg kineskog porculana, raskošni lusteri i svjijećnjaci, kineske vaze, bezbrojni cvjetni aranžmani, jastozi, kavijar, najbolji svjetski gurmanski specijaliteti i pića, stvarali su dojam iz filmova o prijemima u Buckinghamskoj palači u Londonu. Poslije su nam kazali da se upravo po tom uzoru i priređuju prijemi.

Huawei osnovan s 3.200 dolara kapitala

I na kraju se odlazi u Intelligence operating center koji izgleda kao sjedište NASA-e iz kojeg Amerikanci prate svoje svemirske operacije. Na desetinama ekrana većih od desetak metara munjevitom brzinom izmjenjuju se milijuni informacija koje se ovdje slivaju sa svih strana svijeta. Tu su zatim prostorije za video konferencije s predstavništvima Huaweija i sve to odiše takvim luksuzom, raskoši i bogatstvom, da mora impresionirati svakog posjetitelja.

Za posjeta predsjednika Ive Josipovića kompleksu Huaweijevih zgrada u Šangaju, na ulazu ga je dočekao zbor od tridesetak žena koji je otpjevao i nekoliko pjesama na hrvatskom jeziku. Poslije smo saznali kako su te sjajne pjevačice sve odreda Huaweijeve inženjerke. Ren Zhengfei, bivši inženjer Kineske narodne oslobodilačke vojske, osnovao je Huawei 1987. u Šenženu, u provinciji Guangdong. Tada je grad imao 30.000 stanovnika, a danas ih ima s prigradskim područjima više od 17 milijuna. Ren Zhengfei, koji je tada imao 43 godine, poduzeće je osnovao s kapitalom od 3.200 dolara.

Tvrtka se na početku bavila prodajom telefona, da bi postupno širila poslovanje na izgradnju telekomunikacijskih mreža, pružanje operativnih i konzultantskih usluga i opreme za poduzeća unutar i izvan Kine te proizvodnju komunikacijskih uređaja. Upravo činjenica da je Ren Zhengfei bivši vojni inženjer, danas je glavni argument u optužbama Amerikancima da se Huawei bavi špijunažom. Inače, Ren, koji ima 73 godine, iako bez operativnih funkcija, i dalje je de facto šef kompanije.

Huawei prodaje tehnologiju u 170 zemalja

Richard Yu, jedan od vodećih ljudi kompanije, prisjetio se kako je Ren od prvih dana govorio kako će tvrtka jednog dana biti najveći pružatelj telekomunikacijskih usluga u Kini. Nakon što je osvojio Kinu, Huawei je započeo ekspanziju na nerazvijena tržišta Afrike i Južne Amerike da bi danas poslovao u 170 zemalja. U Europi su glavni kupci Huaweijeve tehnologije, među ostalim, i takvi poslovni koncerni kao što su britanski Vodafon, francuski Orange i Deutsche Telekom. Stoga ne čudi da je Huawei postao najveći proizvođač telekomunikacijske opreme u svijetu. Huawei opslužuje 45 od 50 najvećih telekomunikacijskih operatera na svijetu, ima više od 170.000 zaposlenika, od kojih se 76.000 bavi istraživanjima i razvojem.

Osim u Kini, Huawei ima 21 institut za istraživanje i razvoj u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji, Pakistanu, Finskoj, Francuskoj, Belgiji, Rusiji, Izraelu, Turskoj… Samo 2016. tvrtka je potrošila 11,8 milijardi dolara na istraživanja i razvoj, dok su u istu svrhu Ericsson i Nokia potrošili 3,8 milijardi, odnosno 5,9 milijardi dolara. Od srpnja do rujna 2017., Huawei je u broju isporučenih pametnih telefona nadmašio čak i Apple. U 2017. ostvario je prihod od oko 80 milijardi dolara, a profit je iznosio 5,5 milijardi dolara. Oko 26 milijardi dolara zaradio je prodajom telekomunikacijske opreme i softvera, što ga čini liderom na globalnom tržištu.

Huawei se 2012. nalazio u sličnoj situaciji kao i danas, kad je u jednom izvješću Kongresa iznesena tvrdnja da se oprema te tvrtke može koristiti za špijuniranje ili čak ugrožavanje američke telekomunikacijske mreže. Zbog toga su tada propali prvi planovi Huaweija da sklopi velike poslove s američkim teleoperaterima. Huaweiju ne pomaže ni podatak da telekomunikacijske usluge u SAD-u stoje mjesečno u prosjeku po pretplatniku 41 dolar, dok u Velikoj Britaniji, gdje dominira Huawei, cijena ne prelazi 23 dolara mjesečno.

Engleske tajne službe kontroliraju svaki proizvod

Ne pomažu ni pohvale manjih američkih operatera. Brian Woody, voditelj odnosa s korisnicima lokalnog američkog operatera Union Wirelessa, koji je počeo surađivati s Huaeweijem prije pet godina, objasnio je kako Kinezi najprije brinu o rješavanju problema, a zatim o plaćanju. “Imali smo mnogo dobavljača tijekom godina, no tvrtka Huawei tretirala nas je bolje od bilo koga.” Kad je operator Clearwire izabrao 2010. Huawei kao glavnog dobavljača, kineska tvrtka odmah im je stavila na raspolaganje svojih 800 projekta.

Predstavnici Cleawirea objasnili su da Kinezi nakon što prvi dan otkriju problem, drugi dan ga rješavaju, za razliku od drugih dobavljača koji tjednima raspravljaju tko je kriv, a tek onda problem počnu rješavati. No, unatoč toga kompanija Clearwire je na zahtjev Kongresa morala ukloniti Huaweijevu opremu iz svoje mreže. Kako bi provjerili da se Kinezi doista ne bavi špijunažom, Englezi u laboratoriju u blizini Oxforda, pažljivo rastavljaju svu Huaweijevu opremu, hardvere i softvere.

Sve to financira sam Huawei, a posao nadgleda upravni odbor sastavljen od visokih britanskih obavještajnih i državnih dužnosnika. U godišnjem izvješću, objavljenom u travnju 2017., odbor je zaključio da laboratorij “ispunjava svoje obveze u pogledu pružanja jamstva da nema rizika za nacionalnu sigurnost Velike Britanije od Huaweijevih brandova”. Kad nije išlo s Englezima, iz Washingtona su stigle optužbe da je Huawei preko Indije svoju tehnologiju prodavao talibanima u Afganistanu i Pakistanu, da je unatoč sankcija trgovao s Iranom i Sjevernom Korejom…