Amerikanci danas, dakle, izlaze na izbore. Izvukli smo 9 najosnovnijih stvari koje treba znati o tome

1. Tko može biti predsjednik?

Tehnički gledano, kandidat za američkog predsjednika može biti svaka osoba koja je rođena kao američki državljanin, ima najmanje 35 godina i rezident je najmanje 14 godina. Gotovo svaki američki predsjednik od 1933. je bio guverner, senator ili na nekoj od najviših vojnih funkcija.

I za ove izbore, u jednom trenutku je bilo čak više od 10 guvernera ili bivših guvernera, te senatora, koji su bili potencijalni kandidati, no u međuvremenu su mnogi ispali. Dvije vodeće stranke, republikanci i demokrati, na kraju iznjedre svaki po jednog predsjedničkog kandidata.

2. Kako će se izabrati predsjednik?

Postoji tzv. elektorski sustav. Od ukupno 538 elektora, osoba koja će biti predsjednik mora ih osvojiti najmanje 270. No, nemaju sve države jednaki broj elektora, Kalifornija recimo ima 10 puta više od Connecticuta, što se gleda ovisno o populaciji pojedine savezne države. Kad građani 8. studenoga izađu na birališta oni će zapravo glasati za elektora.

Međutim, postoji još jedna zanimljivost, to je da kandidat koji osvoji više glasova u pojedinoj državi dobija sve elektore, npr. New York ima 29 elektora i ako Clinton tamo dobije veći broj glasova birača, svi elektori pripadaju njoj. To je pravilo, ukoliko se primjenjuje, osobito bitno za tzv. swing države, u kojima se teško može predvidjeti koji će kandidat pobijediti.

3. Kako je došlo do toga da su kandidati Clinton i Trump?

Ciklus predizbora koji se održavaju u svakoj od saveznih država i inozemstvu počeo je već u veljači. Na predizborima svaka stranka glasa za nekog od svojih kandidata i onaj koji prikupi više delegata dobija službenu nominaciju stranke. Kandidati se nakon toga službeno potvrđuju na velikoj konvenciji svoje stranke.

Demokratkinja Clinton i republikanac Trump bili su jasni pobjednici u taborima svojih stranaka. Sada su pak dva najnepopularnija kandidata za predsjednika u modernoj američkoj povijesti. Na stranačkim konvencijama, kandidati su također predstavili svoje potpredsjednike, senator Tim Kaine je izbor Hillary Clinton, dok je Trump izabrao Mike Pencea.

Tired of hearing about e-mails and groping? Read our policy briefs on Trump and Clinton https://t.co/XAqkgijU2w pic.twitter.com/mO7qTwWRNK

— The Economist (@TheEconomist) November 7, 2016

4. Jesu li Clinton i Trump jedini kandidati?

Ne, no oni su jedini koji imaju realne šanse za pobjedu u predsjedničkoj utrci. No, postoje još dva kandidata koje birači mogu zaokružiti. To je Jill Stein, kandidatkinja stranke zelenih, 66-godišnja liječnica i aktivistica koja prema anketama osvaja oko 2 posto glasova. Nada se da će je zaokružiti demokrati koji su podupirali Bernieja Sandersa. U utrci je još jedan kandidat i to Libertarijanske stranke, bivši guverner Novog Meksika Gary Johnson. Njegova podrška u rujnu je skočila na 9 posto, a onda je pala na 5, prema posljednjih anketama.

Postoji i još jedan nezavisni kandidat. Radi se o Evanu McMullinu, nekadašnjem operativcu CIA-e. On je predstavnik konzervativnije populacije, pa pikira na dio republikanaca kojima je Trump neprihvatljiv. Uspije li ijedan kandidat osvojiti bilo koju od saveznih država, to će biti veliko iznenađenje. Nešto takvo se nije dogodilo još od 1968. godine.

5. Koje su teme obilježile kampanju?

Njujorški biznismen Donald Trump u kampanju je krenuo dosta radikalno, najavljujući izgradnju zida na granici Sjedinjenih Država s Meksikom kako bi zaštitio državu od ilegalnih migranata koje je nazvao “kriminalcima i silovateljima.” Rijetko koji tjedan njegove kampanje prošao je bez neke radikalne izjave, napadao je novinare, obitelj poginulog muslimanskog vojnika, a suočio se i s nizom optužbi za seksualno zlostavljanje. Još je jedna stvar prilično diskutabilna, a to je Trumpovo višegodišnje izbjegavanje plaćanja poreza. Čak 18 godina Trump nije platio milijune poreza na dohodak, a radio je to na način čija je legalnost prilično upitna.

S druge strane, i Hillary Clinton imala je nekoliko prilično mračnih trenutaka u kampanji. Npr, nekoliko su je puta prozivali zbog korištenja privatnog maila za službene svrhe u vrijeme dok je obnašala dužnost državne tajnice. U srpnju je pak istraga o Clintoninim spornim mailovima zatvorena, a u njima nije pronađeno ništa sporno, kako je tvrdio FBI tada. No, nedavno je istraga opet otvorena zbog pronalaska novih dokumenata što je bio znatan udarac Demokratskim strankama. Istraga je sad opet zatvorena i nije pronađeno ništa sporno, objavio je FBI u nedjelju.

What one swing state can teach us about political polarization in America https://t.co/ddJ74vi2bT

— Angela (@AdmitGuru84) November 7, 2016

6. Što predviđaju ankete?

Prema anketi BBC-a Clinton ima minimalnu prednost, od samo jednog postotnog poena. Anketa koja je objavljena u nedjelju Clinton daje 45 posto, a Trumpu 44. Prema većini objavljenih anketa u zadnjih nekoliko dana Clinton ima prednost; prema anketi NBC Newsa ima 48 posto, dok Trump zaostaje pet postotnih poena i ima 43 posto. Pet postotnih poena prednosti Clinton daje i istraživanje ABC Newsa/Washington Posta.

No, činjenica je da se prednost Hillary Clinton srozala u ovim finalnim istraživanjima, najvećim dijelom zbog objave FBI-a kako se ponovno istražuju njeni mailovi. Ona je, primjerice, prema anketi ABC Newsa i Washington Posta prošli mjesec imala veliku prednost od 12 postotnih poena pred Trumpom. Sada je ta prednost, kao što vidimo, prepolovljena.

7. Što znamo o ranom glasovanju?

U Sjedinjenim Državama postoji mogućnost ranog glasovanja. Dio je građana svoj glas već dao nekom od kandidata, no njihovi se glasovi broje tek nakon što se zatvore birališta u utorak. No, neke države objavljuju podatke o tome koliko se građana odlučilo na ovaj oblik glasovanja i koliko je među njima registriranih demokrata ili republikanaca. Na primjer, u Nevadi je oko 800 tisuća građana iskoristilo pravo ranog glasovanja do 4. studenoga. 42 posto njih bilo je iz redova demokrata, a 36 posto republikanaca.

Treba napomenuti i da to što su neki građani registrirani kao republikanci ili demokrati, ne znači da su oni dali svoj glas kandidatu te stranke. Pogotovo u kontekstu ovih izbora kada mnogi i nisu zadovoljni kandidatom svoje stranke. Stoga su i Clinton i Trump apelirali na pristaše druge stranke da im daju svoj glas. Jedino što znamo sigurno jest da je daleko više ljudi glasovalo ranije u ovim izborima nego u prošlosti. U 2012. godini ukupan broj ranih glasova bio je tek nešto više od 32 milijuna. Do sada je više od 41 milijuna ljudi već glasovalo, piše Washington Post.

More than 41 million Americans had already voted as of Sunday morning. https://t.co/SnGHUfNyDT pic.twitter.com/43Df2UGaTk

— The Washington Post (@washingtonpost) November 7, 2016

8. Što su tzv. swing state?

Radi se o državama koje bi se mogle pokazati ključnima za pobjedu. Dakle, pobjednik je onaj koji osvoji 270 elektorskih glasova, republikanci računaju na Teksas kao svoje uporište, dok demokrati velike nade polažu na Kaliforniju. Druge države koje su poznate kao “swing state”, dakle države koje od izbora do izbora mijenjaju stranu, su Florida, Ohio, Virginija, Colorado Sjeverna Karolina i Nevada.

BBC piše o 13 saveznih država na kojima se vode najžešća bitka između Clinton i Trumpa. To su, osim već navedenih Georgia, Iowa, Michigan, New Hampshire, North Carolina, Pennsylvania i Wisconsin. Prema prosjeku rezultata posljednjih anketa, objavljenim na portalu Realclearpolitics, HIllary Clinton vodi u 6, a Trump u 7 od njih, no rezultati se stalno mijenjaju. Tako je prema nedavnim podacima Clinton vodila u Nevadi i Arizoni. No, to u konačnici ne znači previše za krajnji rezultat.

9. Kada će novi predsjednik početi raditi?

Proći će dani i tjedni prije nego novi predsjednik zapravo počne raditi. Nakon konačnih rezultata izbora novi predsjednik sastavlja svoju vladu. Prema američkom ustavu, inauguracija novog predsjednika je 20. siječnja godine nakon izbora. Dakle za nešto više od dva mjeseca od održavanja izbora.