Amerikanci i Rusi potpisali dogovor o prekidu sukoba u Siriji, ali neki tvrde da on ne vrijedi papira na kojem je otisnut

Dogovoreno je i hitno slanje humanitarne pomoći opsjednutim gradovima

A Peshmerga fighter walks between burning vehicles following a suicide attack carried out by the Islamic State group in Kesarej village, south of to Zummar city, in the northern Iraqi Governorate of Nineveh, near the border with Syria on December 18, 2014. Kurdish forces backed up by US-led warplanes have recaptured a large area in Iraq near the Syrian border in an offensive this week against Islamic State jihadists, a US commander said. AFP PHOTO / SAFIN HAMED / AFP / SAFIN HAMED
FOTO: AFP

Svjetske sile postigle su dogovor o pokušajima zaustavljanja sukoba u Siriji što bi trebali početi u roku od tjedan dana, piše BBC. Bitna iznimka je nastavak borbi protiv Islamske države i al-Qaidinog sirijskog ogranka Fronte al-Nusra.

Po dokumentu koji je prihvatila Međunarodna skupina za potporu Siriji (ISSG), sukobi bi trebali prestati u roku od tjedan dana, a humanitarna pomoć bi na neka područja trebala odmah biti dostavljena.

Znatno smanjenje nasilja

Članice skupine su se obvezale iskoristiti svoj utjecaj kako bi odmah došlo do znatnog smanjenja nasilja te, do kraja tjedna, do prekida sukoba na cijelom teritoriju Sirije, stoji u dokumentu.

“Ponosni smo što možemo reći da je u Muenchenu postignut dogovor , da je ostvaren napredak, te da će to poboljšati svakodnevni život Sirijaca”, rekao je američki ministar vanjskih poslova John Kerry predstavljajući dokument, izvijestila je agencija ANSA.

“Nismo postigli dogovor da se odmah obustave ruska bombardiranja, ali imamo preuzetu obvezu za proces koji će, ako uspije, promijeniti stanje”, rekao je zapadni diplomatski izvor, a prenosi Hina.

Premda je dogovor postignut, ostaje pitanje koliko su šanse za uspostavu barem kratkotrajnog primirja u Siriji. Neki svjetski diplomati već sada govore da sporazum ne vrijedi papira na kojem je otisnut. Dodatnu prepreku miru predstavljat će kontinuirano rusko bombardiranje sirijskih pobunjenika u Alepu i ostalih, kako ih oni nazivaju, terorističkih meta. Prestanak ruskih vojnih operacija nije ni ušao u razmatranje za prekid vatre u Siriji.

Sprječavanje ISIS-ovih nauma

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov odbacio je sve optužbe da Rusija bombardira civilna područja kako bi pomogla sirijskoj vojsci da ponovno zauzme Alepo. “Mediji pokušavaju odvratiti pažnju od najbitnije stvari, a to je spriječiti ISIS u provođenju njihovih nauma za Siriju”, rekao je Lavrov. “Neke zemlje pokušavaju svratiti pažnju na promjenu vlasti u Siriji kao da nismo vidjeli kako je to prošlo u Iraku i Libiji”, dodao je ruski ministar vanjskih poslova.

Već dulji niz godina Rusija kritizira SAD zbog rušenja režima Muamara Gadafija u Libiji te Sadama Huseina u Iraku, te izravno krive američku vlast zbog nestabilnosti što je zahvatila te države nakon smjene vlasti. Bijela kuća odgovara optužbama na račun Vladimira Putina da bombardiranje umjerene sirijske opozicije izravno potpomaže regrutaciji terorističkim skupinama, uključujući i Islamskoj državi.

Žele li trajni rat

Ruski premijer Dimitrij Medvedev je u razgovoru za njemački dnevnik Handelsblatt koji će izaći u petak, ocijenio da bi sve svjetske sile trebale sjesti za pregovarački stol i dogovoriti kraj rata u Siriji “umjesto pokretanja novog svjetskog rata”.

“Amerikanci i naši arapski partneri moraju dobro promisliti – žele li trajni rat?”, rekao je Medvedev. “U takvom ratu pobjedu se ne bi moglo ostvariti brzo”, prenosi Reuters, pozivajući se na njemački prijevod njegovih riječi, “osobito u arapskom svijetu, gdje se svi bore protiv svih”.

“Sve strane treba dovesti za pregovarački stol umjesto pokretanja novog svjetskog rata”, rekao je Medvedev, dodavši kako SAD i Rusija moraju izložiti sve sukobljene strane pritisku kako bi osigurale prekid vatre.

John Kerry i Sergej Lavrov za istim stolom
John Kerry i Sergej Lavrov za istim stolom AFP

Nekakav napredak u pregovorima

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je ranije najavio da se na sastanku velikih sila u Muenchenu treba postići “nekakav napredak” kako bi se sirijski mirovni pregovori održali na životu.

Ministri vanjskih poslova su na razgovorima nastojali postići dogovor o tri ključna pitanja; postupnom prekidu sukoba, omogućavanju dostave humanitarne pomoći gradovima koji se nalaze pod opsadama obje strane i obvezivanju strana u sirijskom sukobu da se vrate u Ženevu na politčke pregovore.

Vodeći svjetski dužnosnici okupit će se u ovog vikenda na 52. sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu i pokušati iznijeti nove ideje za rješenje rata u Siriji dok ofenziva sirijskog režima i Rusije na grad Alep prijeti novim egzodusom desetina tisuća ljudi. Muenchen je u četvrtak, uoči konferencije, bio domaćin Međunarodne skupine za pomoć Siriji, neformalne skupine 17 zemalja i tri multilateralne organizacije koje su u studenome u Beču donijele diplomatske smjernice o rješavanju sukoba u toj zemlji.

Uništena Sirija nakon pet godina rata

Humanitarna pomoć bi na neka područja trebala odmah biti dostavljena
Humanitarna pomoć bi na neka područja trebala odmah biti dostavljena AFP

Nakon pet godina građanskog rata, Sirija je uništena zemlja. Nacionalno bogatstvo, infrastruktura i institucije moderne države gotovo su izbrisane s lica zemlje.

Prema podacima Sirijskog centra za politička istraživanja, 470.000 ljudi izgubilo je živote zbog rata, bilo izravno ili neizravno. Svaki deveti Sirijac ubijen je ili ranjen od početka sukoba. Broj ranjenih popeo se na 1,9 milijuna ljudi. Ekonomski gubici za Siriju iznose 175 milijardi eura.

UN više ne broji žrtve

UN je prestao ažurirati podatke o stradalima u Siriji sredinom 2014. godine, navodeći kao razlog nedostatak pristupa i smanjenje povjerenja u izvore podataka. Od 470 tisuća stradalih u Siriji, oko 400 tisuća izravnih je žrtava nasilja, dok je 70 tisuća ljudi stradalo zbog nedostatka adekvatne zdravstvene pomoći, medicine, hrane, vode, sanitarija, a među njima je i veći broj kroničnih bolesnika.

“Koristimo vrlo rigorozne metode istraživanja, ali prilično smo sigurni u rezultate,” rekao je autor izvješća za Guardian. “Smrti koje su indirektna posljedica rata bit će sve više u budućnosti, mada ih nevladine udruge i UN ignoriraju. Mislimo da je UN zbog nedostatka pristupa informacijama imao nepotpune i pogrešne podatke.”