Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Amnesty International ozbiljno optužio RH zbog odnosa prema migrantima, i EU koja to tolerira. Božinović sve odbacuje

'Ljude koji bježe od rata i progona hrvatska policija fizički napada, pljačka i nasilno vraća u pravni limb'

ZADNJA IZMJENA: ožu. 13, 2019
Foto: SCREENSHOT/BORDER VIOLENCE MONITORING

Europske vlade sudjeluju u “sustavnim, nezakonitim i često nasilnim” odbijanjima i protjerivanjima tisuća tražitelja azila iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, objavio je Amnesty International u novom izvještaju. Migranti su protjerani u prljave i nesigurne kampove u Bosni i Hercegovini u blizini hrvatske granice. Trenutno je u nekadašnjim tvornicama u Bihaću i Velikoj Kladuši zatočeno 5,5 tisuća migranata koji žive u nehigijenskim uvjetima, bez tople vode, liječničke pomoći i dovoljno hrane, piše ta organizacija sa sjedištem u Londonu.

U izvještaju naslovljenom “Gurnuti do ruba: nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata na balkanskoj ruti” objašnjava se način na koji europske vlade daju prvenstvo graničnoj kontroli nad poštivanjem međunarodnog prava. Vlade time ne samo da ignoriraju nasilno djelovanje hrvatske policije, nego i financiraju njezine aktivnosti i time hrane sve veću humanitarnu krizu na rubu Europske unije, piše AI.

‘Hrvatska policija fizički napada i pljačka’

“Kako bi se shvatilo koji su prioriteti europskih vlada treba se samo pratiti novac. Njihov financijski doprinos humanitarnoj pomoći puno je manji od sredstava koje daju za graničnu sigurnost, što uključuje opremanje hrvatske granične policije i čak i izdvajanja za njihove plaće”, istaknuo je Massimo Moratti, direktor istraživanja u europskom uredu organizacije. “U to vrijeme ljude koji bježe od rata i progona hrvatska policija fizički napada, pljačka i nasilno vraća u pravni limb, ostavljajući ih na milost disfunkcionalnog sustava azila u Bosni i Hercegovini”, dodaje se. U BiH se preko Hrvatske vraćaju i migranti ulovljeni u Italiji i Sloveniji, navodi Amnesty.

Mnogi su migranti Amnestyju opisali kako su pretučeni, kako su im dokumenti uništeni, a imovina oduzeta, te kako se čini da je to sustavna i namjerna politika hrvatskih vlasti kako bi se spriječili budući pokušaji ulaska u državu. Zbog birokratskih prepreka, neadekvatne pravne pomoći i ograničenih kapaciteta vlasti u Bosni i Hercegovini tražitelji azila nemaju šanse za procesiranje u toj državi, pa ih većina nastavlja u druge europske države, piše Amnesty i dodaje kako taj put nije lagan.

“Ranije stižu u EU kroz Grčku i Bugarsku gdje ih tamošnji sustav azila s prijezirom odbija, pa napuštaju EU kako bi nastavili svoje putovanje Balkanom. Kako bi stigli u Sloveniju i Italiju, gdje počinje šengenski sustav slobode kretanja, moraju proći kroz guste hrvatske šume, preko brzih rijeka te na nekim mjestima i preko aktivnih minskih polja”, stoji u priopćenju organizacije koja navodi kako se u prvih 10 mjeseci prošle godine najmanje 12 ljudi utopilo na području zapadnog Balkana, većinom pri prelasku slovensko-hrvatske granice. Deseci drugih poginuli su na druge načine.

‘Uspkors svemu, EU i dalje daje značajna sredstva Hrvatskoj’

Sve češće optužbe o nasilnim zaustavljanjima migranata na granicama primorale su hrvatske vlasti da obeshrabruju javni nadzor nad njihovom migrantskom politikom. Organizacije koje rade na pravima izbjeglica i migranata postale su meta vlasti, tvrdi Amnesty. Volontere nevladinih organizacija se zlostavlja, drži ih se satima na policiji bez službenih optužbi, te im se prijeti kaznenim progonima. Ministarstvo unutarnjih poslova je čak optužilo neke nevladine organizacije da pomažu ljudima da ilegalno uđu u državu.

Usprkos tim praksama, EU i dalje daje značajna sredstva Hrvatskoj kako bi pojačala graničnu sigurnost. EU također svojevoljno ignorira neuspjehe europskog sustava azila koji stvaraju potrebu za takvim putovanjima migranata. “Europski čelnici ne mogu više prati svoje ruke od odgovornosti za nastavak kolektivnih izbacivanja i nasilnog vraćanja na balkanskoj ruti koje su rezultat njihove odlučnosti u utvrđivanju granica EU-a, bez obzira na cijenu ljudskog života”, zaključio je Moratti.

Božinović ponavlja da apsolutno ništa nije istina

Odgovarajući na izvješće Amnesty Internationala ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ustvrdio je da Hrvatska uspješno nadzire i štiti granicu sukladno međunarodnim i nacionalnim zakonima te da su prioritetna politika MUP-a zakonite i održive migracije uz suradnju sa susjednim zemljama radi održavanja povoljnog stanja sigurnosti, doznaje se u MUP-u.

“I ovom prilikom želimo naglasiti, da prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite ukoliko im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, regulativi Europske unije te nacionalnom zakonodavstvu.

Također, ovo Ministarstvo ima nultu stopu tolerancije na nezakonitu uporabu sredstava prisile od strane hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika. Sve dostupne informacije o mogućim navedenim optužbama o primjeni sile nad migrantima ili činjenju kaznenih djela na štetu migranata ovo Ministarstvo u svakom pojedinom slučaju pomno provjerava”, stoji u pismu direktoru istraživanja u europskom uredu AI-a Morattiju.

Tvrdi da sve rade po Zakonu o strancima

Božinović podsjeća da je Hrvatska na granici sa Srbijom te BiH, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policajaca i postavila “moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u svim vremenskim uvjetima”. Također, od srpnja 2018. granica s BiH, kao i morska granica prema Crnoj Gori, nadzire se iz zraka u suradnji s agencijom Europske unije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), koja je ustupila zrakoplov za nadzor vanjskih granica EU. Božinović je naglasio kako sve više ljudi traži azil, naime 2014. to su učinile 454 osobe, a 2018. njih 1068.

“Prema migrantima koji nezakonito prijeđu državnu granicu u upravnom postupku donose se odluke o povratku sukladno Zakonu o strancima. Međutim, ako migrant izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu primjenjuju se odredbe Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te se u skladu sa standardnim operativnim procedurama za postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite službeno zaprima izjava o izraženoj namjeri i osobu se smješta u Prihvatilište za tražitelje azila. Podaci o broju zaprimljenih namjera za međunarodnu zaštitu pokazuju da se broj tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj značajno povećao”, ističe Božinović.

Od 202 zaprimljene pritužbe baš ni jedna nije bila točna?

Vraćanja u treće zemlje, stoji u pismu, provode se temeljem Zakona o strancima i temeljem bilateralnih readmisijskih sporazuma, a u 2018. u treće zemlje je vraćeno ukupno 1438 osoba. Što se tiče optužbi za nasilje nad migrantima u pismu se ističe da su od 2016. zaprimljene 202 pritužbe od strane državnih institucija i organizacija civilnog društva, koje sadrže navode o nasilju koje hrvatska policija provodi nad migrantima, kao i o oduzimanju i uništavanju njihove imovine.

“U svim navedenim slučajevima provedene su detaljne terenske provjere u policijskim upravama, i pritom do sad u niti jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Također, ni u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe”.

Ističe se i da migranti “najčešće lažno optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Republiku Hrvatsku i nastavku puta prema zemljama odredišta”. Pritom podsjeća na Sirijca koji je prijavio da ga je hrvatska policija razdvojila od kćeri, a “provjerama je nedvojbeno utvrđeno da prilikom zatjecanja i podnošenja zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nije bio u pratnji maloljetne djevojčice”.

Odbacuje tvrdnje da MUP vrši pritisak na organizacije

Na tvrdnje Amnesty Internationala da je u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši obavio 94 intervuja s migrantima koje je navodno zlostavljala hrvatska policija u pismu se ističe da ta organizacija nije dala nikakve podatke na temelju kojih bi se mogle identificirati te osobe.

“Uvjereni smo da se u najvećem broju slučajeva migranata koje ste intervjuirali radi o osobama koje nisu niti ušle u Republiku Hrvatsku, već su prema njima primijenjene mjere odvraćanja na državnoj granici iz članka 13. Zakonika o schengenskim granicama”.

Božinović je odbacio i tvrdnje o pritiscima na organizacije koje se bave zaštitom prava migranata, ističući da MUP ostvaruje vrlo dobru suradnju s institucijama kao što su UNHCR, IOM, Hrvatski pravni centar, Hrvatski Crveni križ i Isusovačka služba za izbjeglice, s kojima ima sklopljene sporazume o suradnji, a s nekima provodi i zajedničke projekte na području zaštite prava migranata.

Željka Orešković
Telegram autor
146 članaka Više o autoru