Analitičari HNB-a: 'Kretanje gospodarstva je neuobičajeno. Vjerojatnost recesije raste'

Indikator konstruiran u HNB-u sugerira da vjerojatnost recesije zadnjih mjeseci raste i zaključno s dostupnim podacima za listopad ta vjerojatnost iznosi nešto više od 25 posto. No, ističe se u novom HNBlogu, to nije dovoljno za utvrđivanje ulaska gospodarstva u fazu recesije, ali svakako nalaže pažljivo praćenje kretanja u idućim mjesecima.

“Unatoč vrlo visokim godišnjim stopama rasta u prva tri tromjesečja 2022. (7,8 posto, 8,7 posto i 5,2 posto) razina realnog BDP-a – najčešće korištene mjere gospodarske aktivnosti – po zadnjim se podacima smanjuje. Ona je u trećem tromjesečju ove godine bila za 0,4 posto niža od razine BDP-a zabilježene u prethodnom tromjesečju.

Ovakva dinamika BDP-a, kao i recentni podaci o industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo za listopad, čije sezonski prilagođene razine već neko vrijeme također padaju, intenzivirali su rasprave o mogućem ulasku hrvatskoga gospodarstva u recesiju”, navode Davor Kunovac i Katarina Šimatović u HNBlogu “Ulazi li Hrvatska u recesiju?”.

Kriteriji po kojima se utvrđuje

U tom blogu objašnjavaju kriterije na temelju kojih se najčešće utvrđuje početak recesije te, na temelju metodologije razvijene u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) i visokofrekventnih pokazatelja raspoloživih do listopada, ocjenjuju vjerojatnost je li hrvatsko gospodarstvo već ušlo u recesiju.

Tako podsjećaju da u europodručju i SAD-u odluku o početku recesije donose stručna tijela sastavljena od profesionalnih ekonomista, a ti odbori odluku donose na temelju kretanja brojnih pokazatelja.

Podsjećaju kako se u javnosti često rabi termin “tehnička recesija”, kojim se početak recesije rutinski utvrđuje čim se realni BDP smanji dva uzastopna tromjesečja. No, negativne stope promjene BDP-a u dva uzastopna tromjesečja ne moraju uvijek signalizirati široko rasprostranjen pad ekonomske aktivnosti, što je nužan uvjet za utvrđivanje recesije, ističu autori bloga.

Česte su pogrešne interpretacije

Kao dodatna ograničenja za primjenu BDP-a kao isključivog pokazatelja recesije navode i da se BDP objavljuje razmjerno kasno, a česte su i naknadne revizije. Dodatan problem proizlazi iz činjenice da se pravilo o “dva uzastopna tromjesečja negativnog rasta” u dijelu javnosti, čak i stručne, često pogrešno interpretira tako da se umjesto na tromjesečne misli na godišnje uzastopne negativne stope promjene realnog BDP-a, napominju Kunovac i Šimatović.

“Kao što je trenutačno vidljivo u Hrvatskoj, godišnja stopa može biti izrazito pozitivna (5,2 posto u trećem tromjesečju), a da istovremeno realna aktivnost mjerena BDP-om u odnosu na prethodno tromjesečje pada (minus 0,4 posto). Odnosno, unatoč snažnom rastu ekonomske aktivnosti na godišnjoj razini, teško je isključiti mogućnost da hrvatsko gospodarstvo možda tone u recesiju”, ističu analitičari središnje banke.

Za ocjenu stvarnog stanja u kojem se gospodarstvo nalazi potrebno je promatrati recentnu dinamiku (sezonski prilagođenog) BDP-a, odnosno promjenu tekuće razine u odnosu na onu iz prethodnog tromjesečja, navode Kunovac i Šimatović. Objašnjavaju i kako je u HNB-u razvijena metodologija koja iz širokog skupa ekonomskih pokazatelja statistički ocjenjuje stanje poslovnog ciklusa hrvatskoga gospodarstva.

Mjesečni indeks realne aktivnosti

Metodologija utvrđivanja stanja ciklusa hrvatske ekonomije provodi se u dva koraka – najprije se iz niza dostupnih mjesečnih pokazatelja konstruira mjesečni sintetski indeks ekonomske aktivnosti, iz čijeg se kretanja onda, u drugom koraku, identificiraju razdoblja recesije odnosno ekspanzije, kao i točke preokreta poslovnog ciklusa.

Konstruirani mjesečni indeks realne aktivnosti RH temelji se na kretanju niza relevantnih ekonomskih pokazatelja – realne trgovine na malo, industrijske proizvodnje, podataka o fiskalizaciji, indeksa građevinskih radova, broja osiguranika kod HZMO-a, broja nezaposlenih osoba, bruto plaća, izvoza i uvoza robe i usluga, kredita, CROBEX-a i inflacije.

“Konstruirani mjesečni indikator prikazan na tromjesečnoj razini vrlo blisko prati kretanje službene serije tromjesečnog rasta realnog BDP-a, što znači da se on zaista može interpretirati kao pokazatelj realne aktivnosti za Hrvatsku. U odnosu na BDP, konstruirani indeks ima važnu prednost u kontekstu detektiranja recesije jer su korišteni podaci ažurniji i dostupni na mjesečnoj razini, što omogućuje bržu i češću evaluaciju faze poslovnog ciklusa”, ističu Kunovac i Šimatović.

Objašnjenje metodologije izračuna

Detaljnije su objasnili metodologiju koja omogućuje razdvajanja i ažurnu procjenu vjerojatnosti je li domaće gospodarstvo u u nekom od dva moguća stanja – nepovoljnog i povoljnog kretanja gospodarske aktivnosti. Procijenjena je vjerojatnost “kontinuirana” mjera stanja gospodarstva, a obično se pretvara u “binarnu” ocjenu primjenom granice vjerojatnosti recesije od 50 posto.

“Identificirana razdoblja nepovoljnih kretanja gospodarstva u potpunosti koincidiraju s dvije recesije kroz koje je domaće gospodarstvo prošlo od kraja 90-ih godina, kao i sa snažnim padom gospodarske aktivnosti tijekom pandemije uzrokovane koronavirusom”, ističu Kunovac i Šimatović.

Napominju i kako su smanjenje razine gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju ove godine i nepovoljne prognoze za sljedeću godinu aktualizirali pitanje ulazi li Hrvatska u novu recesiju.

Vjerojatnost recesije raste

“Neki glavni pokazatelji domaće ekonomske aktivnosti, primjerice realni BDP, trgovina na malo i industrijska proizvodnja, upućuju na snažno usporavanje gospodarskog rasta ili čak pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, ali i većem broju zemalja u Europi i svijetu. Na nepovoljna je kretanja reagirao i najnoviji pokazatelj vjerojatnosti recesijskog stanja domaćega gospodarstva procijenjen na temelju makroekonomskih pokazatelja za listopad ove godine.

Vjerojatnost recesijskog stanja tako posljednjih mjeseci raste i trenutačno iznosi nešto više od 25 posto. To nije dovoljno za utvrđivanje ulaska gospodarstva u fazu recesije, ali svakako nalaže pažljivo praćenje kretanja u idućim mjesecima”, poručuju analitičari središnje banke.

Primjećuju i kako je sadašnja epizoda prva u promatranom razdoblju dužem od dvadeset godina u kojoj je konstruirani mjesečni pokazatelj gospodarske aktivnosti razmjerno dugo negativan (čak sedam mjeseci zaredom), a da vjerojatnost recesije nije premašila 50 posto.

Moguća relativno plitka recesija

“Takvo, relativno neuobičajeno kretanje gospodarske aktivnosti pokazuje da je gospodarstvo već neko vrijeme na granici između recesijske i ekspanzijske faze. (…) Ovakva dinamika indeksa, uz nastavak sličnih kretanja i u sljedećim mjesecima, zasad upućuje na to da će se vjerojatnost ulaska u fazu relativno plitke recesije domaćega gospodarstva dodatno povećati.

No, za konačnu odluku o eventualnom početku recesije, kao i o njezinu karakteru (plitka/duboka, kratkotrajna/dugotrajna), valja pričekati službenu makroekonomsku statistiku u sljedećim mjesecima”, zaključuju Kunovac i Šimatović u novom HNBlogu.