Stranka u egzistencijalnoj drami
Ostojićeva odluka tako je skinula posljednji veliki upitnik pred početak kampanje za unutarstranačke izbore koji se za SDP odvijaju u, nije nimalo pretjerano reći, gotovo egzistencijalno dramatičnim uvjetima. Stranka je pretrpjela izrazito težak poraz na parlamentarnim izborima na kojima je njihova Restart koalicija dobila daleko manje glasova od svih očekivanja.
Od unutarstranačkih izbora nakon poraza se nikad ni ne očekuju da budu održani u prpošnoj atmosferi, no ovaj put brojke su posebno surove. SDP, naime, nije uspio pobijediti ni na parlamentarnim izborima 2015. godine. Kad je Zoran Milanović pobijedio na unutarstranačkim izborima naredne godine, stranka je po redovnim anketama (CRO Demoskop i Crobarometar) imala prosječan rejting od 28,5 posto.
Nekoliko mjeseci nakon toga Milanović i SDP su izgubili na izvanrednim izborima od Andreja Plenkovića i HDZ-a. Stranku s rejtingom od 24,8 posto u studenom je preuzeo Davor Bernardić. Danas? SDP koji ide na izbore 27. rujna u kolovozu je imao rejting od 17,3 posto, s trendom potpore koji se crveni od strelica usmjerenih prema dolje.
Grbin daleko najpopularniji, ali…
Osim Grbina za mjesto za volanom koji će trebati (pokušati) poniruću stranku prvo usmjeriti prema gore, a onda prema HDZ-u, kandidirali su se još Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, načelnica općine Omišalj Mirela Ahmetović, dobro poznata po višegodišnjoj borbi protiv LNG terminala, te široj javnosti dosad uglavnom nepoznat Marino Percan iz Gradskog odbora SDP-a Pule.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako bi se ravnali po podršci u široj javnosti, izbore ne bi trebalo ni održavati. Na posljednjim parlamentarnim izborima Grbin je dobio toliko više glasova od svojih protukandidata da usporedbe gotovo da nemaju smisla. Grbin je u Osmoj izbornoj jedinici s posljednjeg mjesta dobio 17 tisuća preferencijalnih glasova (24,7 posto).
Na istoj listi bila je i Mirela Ahmetović i to na solidnom, petom mjestu. Dobila je 8 i pol puta manje glasova od Grbina, 2.213 (3,21 posto). Kolar je, pak, bio prvi na listi Restart koalicije u Trećoj izbornoj jedinici, ali svejedno je uspio osvojiti tek malo više od petine Grbinovih preferencijalnih glasova, 3.516 (6,1 posto). Percan nije bio ni kandidat.
Dva favorita
No, šira javnost, glasači i simpatizeri SDP-a neće imati pravo glasa na izborima u toj stranci 26. rujna, već samo oni članovi SDP-a, njih oko, procjenjuje se 12 tisuća, koji plaćaju članarinu. Na to treba, da se podcrta neizvjesnost, dodati i pandemiju radi koje će mnogo birači, kao uostalom i na parlamentarnim izborima, dvaput promisliti hoće li se uopće zaputiti na birališta i riskirati susret s koronavirusom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Insajderske procjene se, u neformalnim razgovorima, zasad vrte oko dva imena – Kolarovog i Grbinovog, od kojih se očekuje neizvjesna borba. Čini se kako je Ahmetović oko sebe okupila manju podršku od ovog dvojca, dok je Percan potpuni autsajder.
Do 26. rujna će se tako, čini se, voditi žestoka bitka između dva stranačka kampa, Grbinovog koji će u slučaju pobjede vjerojatno ići na demontažu Bernardićevih kadrova u stranci i Kolarovog, koji se želi predstaviti kao nositelj trećeg puta u SDP-u, bez stare podjele na dva suprotstavljena tabora koja vuče korijen još od pobjede Zorana Milanovića na unutarstranačkim izborima 2007. godine.
Drugi krug 4. listopada
Ovdje valja naglasiti, međutim, da je i Kolar, kojeg će podržati dio Bernardićevih kadrova i kandidata na posljednjim izborima (poput, recimo, Željka Sabe ili Mladena Kešera koji mu vodi stožer), bio potpisnik čuvenog pisma kojim se od Bernardića u srpnju 2018. godine tražilo da podnese ostavku.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U slučaju da nitko od kandidata 27. rujna ne dobije više od 50 posto glasova onih koji iziđu na izbore, tjedan dana kasnije dvoje najboljih iz prvog kruga natjecat će se u drugom krugu izbora za predsjednika SDP-a. Ova stranka bi tako novog predsjednika (ili možda ipak predsjednicu) trebala dobiti najkasnije u subotu, 3. listopada.
Analiza: Četvero SDP-ovaca žele biti šefovi stranke. Kakve su im uopće šanse?
Ranko Ostojić se neće kandidirati za predsjednika SDP-a, no to ne znači da je Grbinova pobjeda izvjesna
Ako bi se ravnali po podršci u široj javnosti, izbore ne bi trebalo ni održavati. Na posljednjim parlamentarnim izborima Grbin je dobio toliko više glasova od svojih protukandidata da usporedbe gotovo da nemaju smisla. Ali, na izborima u SDP-u će glasati članovi stranke - i to samo oni koji plaćaju članarinu
Ranko Ostojić neće se kandidirati za predsjednika SDP-a, nego će, kako doznajemo, podržati kandidaturu Peđe Grbina za tu funkciju – glavna je vijest posljednjeg dana u kojem se predaju prijave za izbore u najvećoj oporbenoj stranci.
Prvi SDP-ovac Splitsko-dalmatinske županije i bivši ministar u Vladi Zorana Milanovića natjecat će se za mjesto člana predsjedništva stranke, a svojim odustankom od kandidature za samu čelnu funkciju želi izbjeći scenarij o kojem je posljednjih dana javno govorio – da, dok se on i Grbin bore za glasove, profitira netko treći.
Stranka u egzistencijalnoj drami
Ostojićeva odluka tako je skinula posljednji veliki upitnik pred početak kampanje za unutarstranačke izbore koji se za SDP odvijaju u, nije nimalo pretjerano reći, gotovo egzistencijalno dramatičnim uvjetima. Stranka je pretrpjela izrazito težak poraz na parlamentarnim izborima na kojima je njihova Restart koalicija dobila daleko manje glasova od svih očekivanja.
Od unutarstranačkih izbora nakon poraza se nikad ni ne očekuju da budu održani u prpošnoj atmosferi, no ovaj put brojke su posebno surove. SDP, naime, nije uspio pobijediti ni na parlamentarnim izborima 2015. godine. Kad je Zoran Milanović pobijedio na unutarstranačkim izborima naredne godine, stranka je po redovnim anketama (CRO Demoskop i Crobarometar) imala prosječan rejting od 28,5 posto.
Nekoliko mjeseci nakon toga Milanović i SDP su izgubili na izvanrednim izborima od Andreja Plenkovića i HDZ-a. Stranku s rejtingom od 24,8 posto u studenom je preuzeo Davor Bernardić. Danas? SDP koji ide na izbore 27. rujna u kolovozu je imao rejting od 17,3 posto, s trendom potpore koji se crveni od strelica usmjerenih prema dolje.
Grbin daleko najpopularniji, ali…
Osim Grbina za mjesto za volanom koji će trebati (pokušati) poniruću stranku prvo usmjeriti prema gore, a onda prema HDZ-u, kandidirali su se još Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, načelnica općine Omišalj Mirela Ahmetović, dobro poznata po višegodišnjoj borbi protiv LNG terminala, te široj javnosti dosad uglavnom nepoznat Marino Percan iz Gradskog odbora SDP-a Pule.
Ako bi se ravnali po podršci u široj javnosti, izbore ne bi trebalo ni održavati. Na posljednjim parlamentarnim izborima Grbin je dobio toliko više glasova od svojih protukandidata da usporedbe gotovo da nemaju smisla. Grbin je u Osmoj izbornoj jedinici s posljednjeg mjesta dobio 17 tisuća preferencijalnih glasova (24,7 posto).
Na istoj listi bila je i Mirela Ahmetović i to na solidnom, petom mjestu. Dobila je 8 i pol puta manje glasova od Grbina, 2.213 (3,21 posto). Kolar je, pak, bio prvi na listi Restart koalicije u Trećoj izbornoj jedinici, ali svejedno je uspio osvojiti tek malo više od petine Grbinovih preferencijalnih glasova, 3.516 (6,1 posto). Percan nije bio ni kandidat.
Dva favorita
No, šira javnost, glasači i simpatizeri SDP-a neće imati pravo glasa na izborima u toj stranci 26. rujna, već samo oni članovi SDP-a, njih oko, procjenjuje se 12 tisuća, koji plaćaju članarinu. Na to treba, da se podcrta neizvjesnost, dodati i pandemiju radi koje će mnogo birači, kao uostalom i na parlamentarnim izborima, dvaput promisliti hoće li se uopće zaputiti na birališta i riskirati susret s koronavirusom.
Insajderske procjene se, u neformalnim razgovorima, zasad vrte oko dva imena – Kolarovog i Grbinovog, od kojih se očekuje neizvjesna borba. Čini se kako je Ahmetović oko sebe okupila manju podršku od ovog dvojca, dok je Percan potpuni autsajder.
Do 26. rujna će se tako, čini se, voditi žestoka bitka između dva stranačka kampa, Grbinovog koji će u slučaju pobjede vjerojatno ići na demontažu Bernardićevih kadrova u stranci i Kolarovog, koji se želi predstaviti kao nositelj trećeg puta u SDP-u, bez stare podjele na dva suprotstavljena tabora koja vuče korijen još od pobjede Zorana Milanovića na unutarstranačkim izborima 2007. godine.
Drugi krug 4. listopada
Ovdje valja naglasiti, međutim, da je i Kolar, kojeg će podržati dio Bernardićevih kadrova i kandidata na posljednjim izborima (poput, recimo, Željka Sabe ili Mladena Kešera koji mu vodi stožer), bio potpisnik čuvenog pisma kojim se od Bernardića u srpnju 2018. godine tražilo da podnese ostavku.
U slučaju da nitko od kandidata 27. rujna ne dobije više od 50 posto glasova onih koji iziđu na izbore, tjedan dana kasnije dvoje najboljih iz prvog kruga natjecat će se u drugom krugu izbora za predsjednika SDP-a. Ova stranka bi tako novog predsjednika (ili možda ipak predsjednicu) trebala dobiti najkasnije u subotu, 3. listopada.