Analiza: Govor o stanju Europske unije nikad nije održan u ovako dramatičnim okolnostima. Ovo je 6 ključnih poruka

Govor o stanju Unije događa se u vrijeme svjetske pandemije i rastućih geopolitičkih napetosti u susjedstvu

ZADNJA IZMJENA: ruj 16, 2020
Foto: AFP
Što se upravo događa s koronavirusom:

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je danas svoj prvi govor o stanju Unije. Redovito godišnje obraćanje zastupnicima Europskog parlamenta događa se u vrijeme kada je Europska unija suočena s pandemijom koronavirusa – koja, upozorava von der Leyen, ne pokazuje znakove slabljenja – i s njezinim potencijalno dramatičnim ekonomskim posljedicama.

Uz to, u samom dvorištu EU-a rastu geopolitičke napetosti, u istočnom Sredozemlju između Grčke i Turske, dok se u Bjelorusiji nastavljaju masovni prosvjedi protiv predsjednika Aleksandra Lukašenka čiji se režim brutalno obračunava s onima koji osporavaju rezulate kolovoških predsjedničkih izbora.

Nedavni požar u migrantskom kampu na grčkom otoku Lesbosu, pak, ponovno je u fokus stavio nepostojanje zajedničke europske migrantske politike i višegodišnji manjak solidarnosti . Von der Leyen se dotakla tog i drugih pitanja, uključujući milijarde eura vrijedan europski deal za oporavak od pandemije. Ovo su ključne točke današnjeg govora o stanju Unije.

1. Novac za oporavak

EU će, kako je poznato, posuditi novac na financijskim tržištima, kako bi ulagala u oporavak gospodarstva od posljedica pandemije. Iznos od 750 milijardi eura – raspodijeljen po državama članicama – trebao bi se velikim dijelom usmjeriti na okolišno održive projekte. Von der Leyen najavljuje da će čak 37 posto sredstava biti iskorišteno kako bi se ispunili ciljevi Europskog zelenog plana.

Izdvojila je nekoliko konkretnih primjera: ulaganja u vodik, obnovu zgrada i milijun punionica za električna vozila. Spomenula je stvaranje ‘European Hydrogen Valleys’ – očita aluzija na Silicijsku dolinu – kao područja u kojima bi se uz pomoć vodikove tehnologije modernizirale tvornice, promet i oživjela ruralna područja.

Novcem iz instrumenta za oporavak želi pokrenuti i val renovacija zgrada u Europi. Radi se o energetskoj obnovi velikih razmjera jer zgrade trenutno stvaraju 40 posto emisija stakleničkih plinova.

2. Novi EU porezi

Kako bi u zajedničkom europskom proračunu bilo dovoljno sredstava, EU razmatra nove poreze koji bi se prikupljali na europskoj razini. Ursula von der Leyen je, među ostalim, spomenula digitalni porez, oko kojeg se vode rasprave i na globalnoj razini.

Predsjednica Komisije tvrdi da je EU spremna uvesti digitalni porez, bez obzira na to hoće li se uspjeti dogovor na razini OECD-a ili G20, odnosno da je spremna ići s vlastitim prijedlogom ako globalni dogovor ne osigura fer oporezivanje.

3. Zajedničko zdravstvo

Von der Leyen želi ojačati Europsku agenciju za lijekove, osnovati europski pandan američkoj državnoj Upravi za napredna biološka istraživanja i razvoj (koja je imala značajnu ulogu u pokretanju projekata za prolanazak cjepiva protiv koronavirusa) te otvoriti raspravu o ovlastima u području zdravstvene politike (o toj politici trenutno odlučuju zemlje članice). Smatra da su ti koraci bitni kako bi EU bila spremnija za eventualne buduće zdravstvene krize kao što je aktualna pandemija.

Države članice neće biti oduševljene idejom da Bruxelles dobije značajniju ulogu u upravljanju zdravstvenim sustavima. To pokazuje srpanjski summit na kojem su premijeri drastično srezali prijedlog Komisije da se osigura 9,4 milijarde eura za zajedničku zdravstvenu politiku – s te su stavke skinuli skoro osam milijardi eura. Von der Leyen je danas zahvalila eurozastupnicima što se, u pregovorima oko EU proračuna, pokušavaju izboriti za barem dio tog novca.

4. Vladavina prava

Von der Leyen najavljuje da će do kraja rujna objaviti prvo veliko izvješće o vladavini prava u svim članicama EU-a, kako bi se na vrijeme moglo reagirati ako neka članice krene u krivom smjeru. No, za osiguranje vladavine prava daleko je bitnije hoće li njezino poštivanje biti vezano uz isplatu EU novca – to je, ustvari, jedini potencijalno učinkovit mehanizam da se ‘pritisnu’ države koje potkopavaju zajedničke vrijednosti.

Predsjednica Komisije tvrdi da će europski novac biti zaštićen protiv svake vrste prijevare, korupcije i sukoba interesa te da o tome nema pregovora. Ali, zapravo ima: države članice, kako smo pisali, različito tumače dogovor iz srpnja o povezivanju vladavine prava i EU novca, što je ključno da bi taj mehanizam uopće imao smisla.

Portal Politico.eu je, pak, nedavno pisao da bi mađarski parlament mogao uskratiti svoju privolu na europski plan oporavka (onaj od 750 milijardi eura) ako prethodno ne bude precizirana odredba o vladavini prava i to na način koji je Budimpešti prihvatljiv.

5. Migrantska politika

Požar u kampu Moria, na grčkom otoku Lesbosu, ponovno je skrenuo pozornost na problem migrantske politike u EU – konkretno, na činjenicu da zapravo zajedničkog pristupa nema, da solidarnost uglavnom izostaje i da su države poput Grčke ili Italije prepuštene same sebi, a da pritom ni same ne briljiraju.

Komisija će, potvrdila je danas von der Leyen, sljedeći tjedan predstaviti prijedlog zajedničke politike prema migrantima, a jedino što možemo s priličnom dozom sigurnosti predvidjeti jest da će taj prijedlog, kakav god bio, izazvati žestoku debatu. Rasprave o tome kako pristupiti ljudima koji pokušavaju u Europi naći bolje mjesto za život izazivaju duboke podjele, ne samo među državama, nego i unutar njih: nedavno je, primjerice, objavljeno da je Beč spreman prihvatiti stotinu djece iz uništenog kampa u Grčkoj, ali da im vlada ne da.

6. Protiv diskriminacije

Von der Leyen se obračunala s poljskim vlastima i njihovim takozvanim zonama slobodnim od LGBT ideologije. „Biti ono što jesi nije tvoja ideologija, nego tvoj identitet“, kazala je oštro osudila uspostavu spomenutih zona za koje je istaknula da su „zone bez humanosti“ te da za njih „nema mjesta u našoj Uniji“.

Najavila je da će Komisija predstaviti strategiju za jačanje prava LGBTQI osoba te da će se zalagati za uzajmno priznavanje obiteljskih odnosa unutar EU-a: „Ako ste roditelj u jednoj zemlji, roditelj ste u svakoj zemlji“, poručila je. Komisija je, podsjetimo, nedavno uskratila financiranje nekolicini poljskih gradova zbog proglašenja spornih „zona“.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
526 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program