Analiza: Hoće li Brexit na kraju ipak biti kaotičan i kakve to veze ima s hrvatskim tvrtkama
Prijelazno razdoblje završava za manje od mjesec dana
U jednoj od predizbornih debata krajem lipnja, premijer Andrej Plenković pohvalio se da je, eto, baš Hrvatska, tijekom svog predsjedanja Europskom unijom, „osigurala uredan Brexit“. Ujedinjeno Kraljevstvo je, dakle, napustilo EU pod unaprijed dogovorenim uvjetima, u čemu je premijer Plenković vidio i hrvatske zasluge.
Pola godine kasnije građani i poduzetnici ponovno strahuju od kaotičnog Brexita. Za manje od četiri tjedna sve formalne veze dviju strana, građene gotovo pola stoljeća, bit će potpuno prekinute. Budući odnosi Londona i kontinenta, međutim, još uvijek nisu definirani, a crne prognoze govore da će bez tog sporazuma uslijediti redovi na granici, kaos na carini, poremećaj opskrbe, poskupljenje roba, snažan udarac za ekonomiju, ionako već načetu korona-krizom…
Zar se (uređeni) Brexit nije dogodio?
Uređeni Brexit, kojim se Plenković tada hvalio, tek je manji dio izuzetno kompleksnog razlaza Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a. Njime je, primjerice, dogovoreno da će Britanija podmiriti svoje obveze prema europskom proračunu i da će se na nju, do kraja 2020. godine, odnositi europska pravila, unatoč tome što je još 1. veljače službeno prestala biti članica Unije (to tzv. prijelazno razdoblje traje do 31. prosinca).
Prijelazno razdoblje završava za manje od mjesec dana, pa bi u tom vrlo kratkom roku dvije strane morale finiširati pregovore o budućim odnosima. Zadnjih dana trajali su intenzivni razgovori, ali dogovora zasad nema.
Oko čega se ne mogu dogovoriti?
Tri su ključne točke razmimoilaženja Londona i Bruxellesa: pravila tržišnog natjecanja, rješavanje budućih sporova i ribarstvo. EU želi da se Britanija obveže na tzv. ravnopravna pravila igre, strahujući da bi u protivnom britanska vlada mogla, primjerice, snižavanjem radnih standarda ili državnim potporama povećavati konkuretnost britanskih tvrtki na račun europskih.
Ako žele povlašteni pristup europskom tržištu, moraju se, dakle, obvezati i na neke zajedničke standarde koji će onda osigurati ravnopravnu tržišnu utakmicu. Britanskoj strani je, međutim, cijela poanta Brexita u tome da više ne moraju primjenjivati i slijediti europska pravila.
Budući da iz svakog sporazuma mogu proizaći i sporovi – oko tumačenja ili kršenja pojedinih odredbi – dvije strane moraju se dogovoriti i na koji način bi se ti problemi rješavali, koja bi institucija bila nadležna i kakvu će (ako će uopće ikakvu) ulogu imati Sud EU-a.
Zašto je zapelo na ribarstvu?
U ribarstvu i s njime povezanim industrijama u Ujedinjenom Kraljevstvu zaposleno je 24 tisuće ljudi, a britanskoj ekonomiji ta djelatnost pridonosi s oko 1,6 milijardi eura godišnje. U državi ukupno radi 33 milijuna ljudi – ribarstvo, dakle, zapošljava manje od 0,1 posto ukupne radne snage i čini 0,12 posto britanskog BDP-a. Čemu onda strka?
Zagovornici Brexita, među kojima je bio i britanski premijer Boris Johnson, obećavali su ljudima da će Britanija, ako izađe iz EU-a, preuzeti kontrolu nad tom tradicionalnom djelatnošću. Zato je ribarstvo postalo pitanje suvereniteta: ima li Brexit smisla, ako britanske vode ne budu rezervirane za britanske ribare – to je politički osjetljivo pitanje na kojem zapinje dogovor.
Bruxelles, pak, traži da se i nakon Brexita osigura pristup europskim ribarskim flotama koje tradicionalno ribare i u britanskim vodama. Ako dogovora ne bude, britanski ribari bit će također u problemima – da bi mogli prodati ribu ulovljenu u britanskim vodama, potreban im je što slobodniji pristup europskom tržištu, na koji, bez uzajamno odgovarajućeg dogovora o ribarstvu, ne mogu računati.
Što ako ne bude dogovora?
Slobodna trgovina između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva prestaje 1. siječnja 2021. godine i počinje se odvijati prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije, što podrazumijeva carine, kontrole, dodatnu papirologiju. Zbog novih pravila, na graničnim prijelazima očekuju se kaotične scene, poput kilometarskih kolona kamiona koji čekaju na ulazak u Francusku ili obrnuto.
Izlazak bez sporazuma vjerojatno bi poremetio opskrbne i nabavne lance, otežao i poskupio poslovanje, podigao cijene svakodnevnih proizvoda i tome slično. Posljedice bi osjetila i EU, mada bi, s obzirom na njezinu veličinu taj utjecaj bio značajno manji nego na britansku ekonomiju.
Guverner Banke Engleske Andrew Bailey nedavno je upozorio da bi dugoročne ekonomske posljedice Brexita bez trgovinskog sporazuma bile teže od posljedica Covida-19. Građanima i poduzećima trebalo bi duže vremena da se prilagode na potpuno nova pravila postupanja u odnosima s dosadašnjim najvećim trgovinskim partnerom.
Ima li to utjecaja na Hrvatsku?
Gospodarske veze Hrvatske i Britanije su vrlo skromne, pa mogući neuređeni izlazak neće ozbiljnije utjecati na domaće gospodarstvo. Ali, pojedine tvrtke, koje posluju s Britanijom, osjetile bi posljedice kaotičnog Brexita.
Iz Hrvatske gospodarske komore u kolovozu su procijenili da bi no-deal scenarij najviše mogli osjetiti izvoznici prehrambenih proizvoda i prerađivačka industrija (zbog carinskih postupaka), eventualno turizam, ako dođe do pada vrijednosti funte i smanjene potrošnje Britanaca. Neuređeni Brexit, kazali su nam tada iz Komore, utjecao bi i na hrvatske ICT tvrtke koje imaju podružnice u Britaniji te izvoznike farmaceutskih proizvoda.
Postoje li ipak šanse za dogovor?
U Europskoj uniji (27 preostalih članica, bez Britanije) živi gotovo 450 milijuna ljudi i bilo bi nepromišljeno da London tek tako propusti priliku sklopiti trgovinski sporazum kojim bi osigurao povlašteni pristup tako golemom tržištu. Ni EU nije u interesu da Britanija ode bez dogovora; primjerice, autoindustrija, koja je posebno jaka u Njemačkoj, ozbiljno strahuje od milijardi eura teških posljedica neuređenog Brexita.
Još jedna runda pregovora u ponedjeljak je završila neuspjehom. Nakon sat i pol dugog telefonskog razgovora britanskog premijera Johnsona i predsjednice Europske komisije Ursula von der Leyen, dogovoreno je da se njih dvoje ovog tjedna sastanu uživo u Bruxellesu, radi još jednog, možda i posljednjeg pokušaja, da se spasi dogovor o Brexitu.