Nekad je nužno odabrati stranu

Analiza: Hoće li Britanija biti prva europska zemlja koja će trajno izaći iz lockdowna?

Nade u povratak na 'staro normalno' potaknuo je premijer Johnson koji želi da ukidanje mjera bude oprezno, ali "nepovratno"

A man wearing a facemask walks along a near-deserted Regent Street, central London on January 8, 2021, as England entered a third lockdown due to the novel coronavirus Covid-19. - Faced by a sharp rise in coronavirus infections, driven by the new strain, England entered a strict lockdown on January 5, 2021, with schools and non-essential shops closed for at least six weeks after previous measures failed to halt the steep rise in cases. (Photo by Tolga Akmen / AFP)
FOTO: AFP

Boris Johnson imao je plan. Novi virus, koji se iz Wuhana počeo širiti svijetom, treba pustiti da slobodno cirkulira Ujedinjenim Kraljevstvom. Tako će Britanci steći kolektivni imunitet na koronavirus. Plan je spektakularno propao.

Zbog katastrofalnih prognoza te strategije, uključujući i rizik od kolapsa zdravstvenog sustava, narednih 11 mjeseci, kao i ostatak Europe, živjeli su u naizmjeničnim karantenama. U Engleskoj su na snazi bile tri; dapače, najstroža je uvedena tek početkom ove godine, zbog naglog porasta oboljelih od Covida u bolnicama.

Poboljšanje situacije

Situacija se, međutim, ipak izgleda okreće na bolje. Brojevi novih slučajeva i smrtnih ishoda su u padu, a prošlog vikenda objavljeno je da je protiv Covida-19 dosad cijepljeno (s barem jednom dozom) 15 milijuna ljudi. U takvim okolnostima sve se glasnije postavlja pitanje hoće li se zemlja uskoro trajno vratiti u ‘staro normalno’.

Nade je potaknuo premijer Johnson. “Želimo da ovaj lockdown bude posljednji, da napredak bude oprezan, ali nepovratan”, izjavio je početkom tjedna britanski premijer koji bi 22. veljače trebao prezentirati smjernice za ublažavanje sadašnjih restrikcija u Engleskoj. Smjernice za druge dijelove zemlje donose tamošnje vlade.

Teško pogođeni pandemijom

Prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins o pandemiji, Britanija je trenutno jedna od globalno najpogođenijih država. Ukupan broj slučajeva prešao je četiri milijuna, po čemu su četvrti u svijetu, iza SAD-a, Indije i Brazila. Od Covida je umrlo gotovo 120 tisuća ljudi; više smrtnih slučajeva imaju SAD-a, Brazil, Meksiko i Indija.

Sedmodnevni prosjek slučajeva Our World in Data

Posljednjih tjedana, međutim, zabilježeno je poboljšanje u pogledu dnevnih podataka. Početkom siječnja su, primjerice, u jednom danu imali više od 68 tisuća novootkrivenih slučajeva zaraze. U četvrtak, 18. veljače, ta je brojka bila 12.057. Sedmodnevni prosjek novih slučajeva u padu je zadnjih šest tjedana.

Dnevni brojevi u padu

Na dan kad su imali 68 tisuća novih potvrđenih zaraza, zabilježen je i crni rekord po broju smrtnih slučajeva – 1325 ljudi je umrlo od Covida, u tom trenutku najviše od travnja prošle godine. Najgori dan, međutim, tek je slijedio, u drugoj polovici siječnja, s 1610 preminulih. Ovog četvrtka od Covida su umrle 454 osobe.

Podaci službene stranice coronavirus.data.gov.uk

Vladina stranica o koronavirusu potvrđuje silazne trendove. U tjednu između 12. i 18. veljače broj potvrđenih slučajeva, u odnosu na tjedan ranije, pao je 20,3 posto, a smrtni ishodi za 26, 9 posto. Zdravstveni sustav, čija je stabilnost bila razlog uvođenja niza lockdowna, trenutno se, izgleda, dobro nosi s pandemijom – u tjedan dana broj novih pacijenata kojima je trebala hospitalizacija pao je za 25 posto.

Zahtjevi torijevaca

U situaciji kada dnevna statistika ukazuje da poboljšavanje situacije, Johnson je izložen sve snažnijem političkom pritisku da što prije ukine restrikcije. Taj je pritisak posebno izražen unutar Johnsonove stranke. Još u studenom dio torijevaca u parlamentu organizirao se u skupinu koju britanski mediji nazivaju “lockdown-skepticima”.

Sredinom veljače Johnsonu su uputili pismo sa zahtjevima koje su, navodno, podržala 63 konzervativna zastupnika. Smatraju da bi već početkom ožujka vlada trebala početi postupno relaksirati mjere s ciljem da ih u potpunosti ukine do kraja travnja. Za bilo koju restrikciju koja bi nakon toga ostala na snazi, traže cost-benefit analizu njezine opravdanosti.

Uspješni u cijepljenju

Svoje zahtjeve – koji ipak ne predstavljaju mišljenje većine – argumentiraju uglavnom uspjehom u kampanji cijepljenja. Do kraja travnja bi, prema vladinim planovima, trebale biti procijepljene sve prioritetne ranjive skupine, pa ovi Johnsonovi stranački kolege, od kojih su neki bliski premijeru, smatraju da nakon toga nema razloga za lockdown mjere.

Britanija je prva zapadna zemlja u kojoj je počelo cijepljenje, a od početka prosinca dosad prvu dozu je primilo 16,4 milijuna ljudi, od čega su oko 574 tisuće građana primile obje doze cjepiva. Prvo cjepivo protiv Covida britanske su zdravstvene vlasti odobrile tri tjedna prije Europske unije što su neki pogrešno pokušavali pripisati Brexitu.

Britanija je, podsjetimo, za odobrenje cjepiva u prosincu – jer je tada još uvijek slijedila europska pravila – iskoristila hitnu proceduru koju omogućuju europski propisi, odobrivši korištenje određenih serija cjepiva. Na sličan bi način, na primjer, Hrvatska mogla odobriti izvanrednu nabavku ruskog cjepiva koje još nije odobreno na tržištu EU-a (ali će, spomenimo usput, ipak čekati odobrenje EU agencije za lijekove).

Otvaranje ipak uz oprez

U svakom slučaju, u dva mjeseca kampanje Britanija je značajno uspješnija od Europske unije u procjepljivanju stanovništva. Prema podacima koje objavljuje stranica Our World in Data, Britanija je do ovog tjedna iskoristila pet puta više doza na sto ljudi nego EU.

Doze na sto stanovnika Our World in Data

Po broju administriranih doza i dalje vodi Izrael, kojeg se smatra globalnim predvodnikom u cjepljenju protiv Covida-19. No, Britanci stoje jako dobro, pogotovo u usporedbi s, primjerice, SAD-om ili EU-om (kumulativni broj iskorištenih doza cjepiva nije ispravan podatak za usporedbu zbog velike razlike u broju stanovnika).

Taj relativni uspjeh programa cijepljenja također je razlog što se Johnsona i njegovu vladu poziva da se obvežu na ukidanje ograničenja. U britanskim medijima spekulira se kako će izgledati Johnsonov plan, no po svemu sudeći otvaranje će ipak biti osjetno sporije i opreznije nego što priželjkuje spomenuta skupina torijevaca.

Politički skupi lockdown

Spominje se postupno otvaranje škola u Engleskoj početkom ožujka, zatim otvaranje dućana koji ne prodaju nužne potrepštine te omogućavanje sportskih aktivnosti; razmatra se labavljenje ograničenja socijalnih kontakata, otvaranje barova i restorana, najprije samo na otvorenom, a tek kasnije i omogućavanje rada u zatvorenom… Procjene medija govore da se povratak na kakvo-takvo normalno ne treba očekivati prije ljetnih mjeseci.

Unatoč pritiscima – ni one gospodarske ne treba zanemariti, i britansko gospodarstvo trpi posljedice krize – Johnson će, procjenjuju mediji, ovoga puta biti posebno oprezan. Dosad se s nedomišljenim odlukama previše puta opekao. Bude li, zbog ishitrenosti, opet prisiljen uvoditi lockdown, to bi ga, i politički i gospodarski, moglo skupo stajati.