Analiza: Hoće li nam pandemija i potresi postati izgovori za neuspjehe? Kao što je to dosad bio rat
Proces obnove, ako se ne pretvori u pljačku, mogao bi biti i temelj budućeg ekonomskog rasta
Svi su vjerojatno sretni da je 2020. godina napokon završila. Iza nas je niz teških događaja. Prvo nas je krajem veljače zahvatila pandemija koronavirusa. Nakon toga nas je krajem ožujka pogodio potres u Zagrebu i okolici. Zatim je uslijedio drugi val širenja virusa, na što se opet nadovezao potres, koji je pogodio područje Petrinje i Siska. Uz ljudske žrtve, ti događaji napravili su i veliku materijalnu štetu, od koje ćemo se oporavljati godinama.
No, povijest je pokazala da krize mogu biti i prilika da se napravi zaokret u pozitivnom smjeru. Ne bi bilo dobro da nam ova teška godina bude izgovor za buduće neuspjehe, kao što je to bio slučaj s ratom, koji i danas, nakon dva i pol desetljeća, neki – uglavnom političari – okrivljuju za ekonomsko zaostajanje zemlje.
Snažan pad ekonomije u 2020.
Ove godine suočit ćemo se sa značajnim ekonomskim padom. Protuepidemijske mjere u sklopu kojih je došlo do zatvaranja dijela ekonomije, kao i ograničenja putovanja zbog kojih nam se turizam prepolovio rezultirat će padom BDP-a od oko 10 posto.
Guverner HNB-a Boris Vujčić prije otprilike dva tjedna, predstavljajuću Projekcije monetarne politike za 2021., rekao je da se realni BDP djelomično oporavio u trećem kvartalu, ali da dostupni podaci za listopad i pogoršanje epidemiološke situacije sugeriraju znatno usporavanje oporavka u posljednjem tromjesečju 2020. što bi se moglo protegnuti i na ovu godinu. S obzirom na to, guverner je izjavio da očekuje pad BDP-a u 2020. od 8,9 posto.
Daljnji razvoj situacije prije svega ovisi o tome koliko će biti uspjeha u suzbijanju pandemije. Početak cijepljenja koje je krenulo u svim zemljama članicama EU svakako daje razloga za optimizam, te se vjeruje da bi se situacija mogla normalizirati do ljeta.
Rupa u javnim financijama duboka 30 milijardi kuna
Pad ekonomskih aktivnosti rezultirao je, naravno, smanjenjem proračunskih prihoda, uz istovremeno povećanje rashoda, što je dovelo do velikog povećanja proračunskog manjka.
Rebalansom iz studenog sada već prošle godine planirani su prihodi od 131 milijardu kuna, što je porast od preko 9 milijardi kuna u odnosu na ranije planirano. Istovremeno su rashodi povećani za preko 8 milijardi, te iznose 156 milijardi kuna.
Ukupni manjak proračuna tako će za 2020. godinu iznositi oko 25 milijardi kuna, odnosno 6,7 posto BDP-a. Ako pribrojimo i izvanproračunske korisnike te lokalne jedinice, minus se penje na 29,5 milijardi kuna ili 8 posto BDP-a.
Javni dug porastao za 33 milijarde kuna
Država manjkove financira zaduživanjem pa je, nakon nekoliko godina pada udjela javnog duga, u 2020. ponovno došlo do snažnog rasta. Konsolidirani dug opće države krajem kolovoza iznosio je oko 326 milijardi kuna što je za čak 33 milijarde više nego na kraju 2019.
Još u veljači prošle godine država je izdala obveznice u ukupnom iznosu od 15 milijardi kuna. Radilo se o zaduživanju na domaćem tržištu, kroz tri tranše obveznica. Dva kunska izdanja od 5 i 4 milijarde kuna, te jedno u eurima od 800 milijuna eura, a time je refinancirana dospjela obveznica od 12,7 milijardi kuna.
Zatim je, radi refinanciranja trezorskih zapisa u iznosu od 7,8 milijardi kuna, početkom svibnja izdana nova obveznica na domaćem tržištu vrijedna 1,5 milijardi eura. U lipnju je na inozemnom tržištu izdana obveznica od 2 milijarde eura, a istog mjeseca su na domaćem tržištu izdane dvije tranše obveznica od oko 5 milijardi kuna.
Pred nama su i godine obnove nakon potresa
Osim što ćemo morati vraćati nagomilane dugove, pred nama su i godine obnove nakon potresa. U Zagrebu i okolici stradalo je oko 26 tisuća zgrada te se trošak obnove procjenjuje na 42 milijarde kuna. U njemu će sa 60 posto sudjelovati država, 20 posto platit će lokalne jedinice, a ostatak će biti na teret vlasnika nekretnina.
Ukupna šteta procijenjena je na 86 milijardi kuna. U ovim brojkama nije uračunata i šteta na području Siska i Petrinje, koji će, prema onome što smo do sada mogli čuti iz Vlade, biti obnavljani po istom modelu. Odnosno bit će ugrađeni u Zakon o obnovi Zagreba.
Obnova može biti temelj budućeg rasta, ako se ne pretvori u pljačku
Iako se radi o ogromnim troškovima, proces obnove, ako se ne pretvori u pljačku, mogao bi biti i temelj budućeg ekonomskog rasta. Građevinski sektor, koji se posljednjih godina počeo oporavljati, nakon snažnog pada zbog globalne krize iz 2008. godine, sada se nalazi u situaciji da će im jedini problem biti nedostatak radnika.
Pred građevinskim kompanijama su godine u kojima neće nedostajati posla. Prema procjenama stručnjaka, samo na obnovi Zagreba bit će potrebno oko 100 tisuća radnika. Sve to moglo bi biti zamašnjak budućeg ekonomskog rasta.
S druge strane, postoji opasnost da kriza u kojoj smo se našli, postane izgovor za nečinjenje. Da pandemija i potresi postanu krivci za apsolutno sve, kao što je to do sada bio rat.