Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Analiza: Hoće li se Europska unija u ovoj krizi zbilja pokazati klimavom, a države članice sebičnima

Jedan od razloga nesuglasica su tzv. korona-obveznice, zajedničke EU obveznice za financiranje izlaska iz krize

ZADNJA IZMJENA: tra 1, 2020
Foto: AFP
Što se upravo događa s koronavirusom:

“Europa će biti iskovana u krizama i bit će zbroj rješenja prihvaćenih u tim krizama”, napisao je u svojim memoarima Jean Monnet, francuski političar, jedan od arhitekata europskog ujedinjenja. Ako je Monnet bio u pravu, onda je ovo ključni trenutak za Europsku uniju.

EU se suočava s krizom bez presedana: deseci tisuća ljudi zaraženi su koronavirusom, tisuće je ljudi već umrlo, situacija u zemljama poput Italije i Španjolske izuzetno je teška, zdravstveni sustavi pojedinih država su na rubu pucanja, granice su ponovno podignute, Europljani žive pod mjerama kakve su do prije nekoliko tjedana bile sasvim nezamislive.

Solidarnost pod upitnikom

Ako Europu, kako je to tvrdio Monnet, oblikuju krize i njezin odgovor na njih, onda je ovo doista ključan trenutak za budućnost Europske unije. A upravo u ovim danima sve su glasniji oni koji smatraju da EU, kao cjelina, nije adekvatno odgovorila na ovu krizu – pogotovo kad je u pitanju solidarnost među državama članicama, ali i njihov usuglašeni odgovor na tsunami koji prijeti europskom gospodarstvu.

Solidarnost je došla u pitanje već na samome početku: kada je Italija, najteže pogođena članica, zatražila preko Bruxellesa pomoć drugih zemalja – da joj pošalju zaštitnu opremu, poput maski – nitko se nije javio. Pomoć im je, barem u početku, stigla samo iz Kine. Umjesto europske solidarnosti, proradila je nacionalna sebičnost.

Puzeći, solidarnost se ipak zadnjih tjedana vraća među europske države. Francuska i Njemačka poslale su Italiji maske i drugu zaštitnu opremu, a pacijenti oboljeli od koronavirusa iz Italije i Francuske počeli su se liječiti i u njemačkim bolnicama. Sada se, međutim, sve glasnije traži i druga vrsta solidarnosti i pomoći – ona ekonomska.

Preraspodjela EU novca

Europska komisija je dosad državama članicama stavila na raspolaganje 37 milijardi eura neiskorištenog novca iz europskog proračuna. Hrvatskoj, izvijestio je prošli tjedan i premijer Andrej Plenković, od te svote ide oko 1,16 milijardi eura. Nije, doduše, riječ o nekakvom svježem novcu, nego o iznosu iz kohezijskih EU fondova koji države članice sada mogu potrošiti na zdravstvo, pomoć malim i srednjim poduzećima ili radnicima koji će ostati bez posla. I u slučaju Hrvatske radi se, dakle, o preraspodjeli novca koji nam je već ranije bio na raspolaganju, ali ćemo ga, umjesto na recimo ceste ili pruge, potrošiti na druge, akutnije potrebe.

Čak nije još niti sasvim sigurno koliki je točno iznos tog novca. Kako neslužbeno doznajemo, 1,16 milijardi eura je procjena Komisije, a u Vladi zadnjih dana rade vlastite procjene kako bi utvrdili koliko bi se precizno novca iz kohezijskih programa moglo preusmjeriti pa će tu procjenu poslati Bruxellesu.

Pod paljbom kritika

Činjenicu da se novac samo prebacuje – ovo “samo” ipak treba uzeti uvjetno, da nismo u EU ne bismo imali otkud prebaciti tih milijardu i sto milijuna eura – iskoristio je poljski premijer Mateusz Morawiecki, prozvavši EU da nije dala niti jedan eurocent za borbu protiv korona-krize.

Poljski ambasador pri EU naknadno je u pismu Politicu objašnjavao da njegov premijer nije mislio da Unija nije dala baš ništa, nego da preraspodjela novca unutar postojećeg proračuna naprosto neće biti dovoljna da bi se spasilo gospodarstvo. No, kako god da je protumačena, izjava poljskog premijera jasan je znak da će EU biti pod paljbom kritika, pogotovo kada su u pitanju vlade poput poljske – neraspoložene i skeptične prema Bruxellesu i kad su vremena dobra.

Smisao postojanja EU-a

Morawiecki, međutim, nije jedini koji je kritičan prema EU. Bavarski premijer Markus Söder ocijenio je u razgovoru za Der Spiegel da je ova kriza “vrijeme za Europu i Europsku komisiju”, ali da je u Bruxellesu trenutno “sve neobično tiho”. Kritičan je jer smatra da su države članice morale probleme, poput prekograničnog prometa, rješavati bilateralno, umjesto da se takve poteškoće – koje, dakako, štete ionako pogođenom gospodarstvu – rješavaju na europskoj razini.

Upozoravajuće poruke stižu i s juga Europe: talijanski premijer Giuseppe Conte prošlog je tjedna odbacio predložene europske mjere za borbu protiv gospodarske krize uzrokovane pandemijom, jer ih smatra nedovoljno hrabrima. Kasnije je u razgovoru za list Il Sole 24 Ore pojačao svoju poruku – Europa ne smije učiniti tragične pogreške, jer ako se ne pokaže doraslom ovom epohalnom izazovu, europska građevina riskira da, u očima građana, “izgubi smisao svog postojanja”.

Europa – sebična i podijeljena?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron poziva, pak, na “snažnu europsku solidarnost”, na zdravstvenom i proračunskom planu i pita: svodi li se Europa i eurozona na monetarnu instituciju i skup pravila koja omogućavaju svakoj zemlji da radi po svome ili će EU djelovati zajednički? “Ne želim sebičnu i podijeljenu Europu”, naglasio je Macron u razgovoru za nekoliko talijanskih listova.

Ono što je sada podijelilo Europu su tzv. korona-obveznice. Devet članica EU-a – Hrvatska, koliko znamo, nije među njima jer se radi o članicama eurozone – traži izdavanje zajedničkih obveznica kako bi se financirala pomoć zdravstvenim sustavima u borbi protiv epidemije i pomoglo europskom gospodarstvu.

Stare svađe u novoj krizi

Zajedničke obveznice omogućile bi da se države poput Italije jeftinije zaduže jer bi za takve obveznice jamčila cijela EU. Njemačka i Nizozemska zasad ne žele ni čuti za takvo rješenje – čini se, dakle, da je pandemija ponovno oživjela stare svađe na relaciji sjever-jug, koje su dominirale europskom politikom u vrijeme krize eurozone.

Europska solidarnost na svim razinama očito je ovih tjedana i mjeseci na ozbiljnoj kušnji. Ako je Jean Monnet bio u pravu, ako se budućnost Europske unije kuje u krizama, situacija trenutno ne izgleda baš sjajno.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
437 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program