Analiza: Hoće li se, zbog Poljske i Mađarske, Plenkovićeva Vlada sukobiti s EU parlamentom?
Zastupnici žele da ih se pozove na saslušanje u Vijeće, ali hrvatsko predsjedništvo EU prema tome je, u najmanju ruku, suzdržano
Europski parlament inzistira da hrvatsko predsjedništvo Vijeća EU organizira saslušanje Poljske i Mađarske zbog vladavine prava na koje će biti pozvani i predstavnici parlamenta. Ali sudeći prema informacijama koje je Telegram dobio, Vlada Andreja Plenkovića mogla bi se na taj zahtjev – oglušiti.
Europski portal Politico.eu jučer je izvijestio da je pet klubova zastupnika u Europskom parlamentu prošlog petka poslalo dopis hrvatskom predsjedništvu Vijeća EU. U tom pismu, koje je objavio Politico, navodi se da su potpisnici duboko zabrinuti što na predstojećem sastanku Vijeća za opće poslove nije predviđena rasprava “o vrlo važnom pitanju o vladavini prava u Poljskoj i Mađarskoj”. Sljedeći sastanak tog Vijeća održava se danas.
Parlament već duže nezadovoljan
Osim toga, u pismu se zahtijeva da na sljedeći sastanak Vijeća za opće poslove – misli se, vjerojatno, na onaj planiran za ožujak – bude pozvan Europski parlament “kako bi predstavio svoje nalaze u postojećim postupcima povezanim s člankom 7.” europskog ugovora. To su postupci pokrenuti protiv Poljske i Mađarske zbog sumnje da pojedinim mjerama te države krše temeljne europske vrijednosti i načela vladavine prava. Postupak protiv Poljske pokrenula je Europska komisija, a protiv Mađarske inicirao ga je Europski parlament.
U parlamentu su već neko vrijeme, i prije hrvatskog predsjedanja, bili nezadovoljni načinom na koji Vijeće vodi te postupke. Sredinom siječnja, zastupnici su donijeli rezoluciju u kojoj su istaknuli da “saslušanja koja je Vijeće organiziralo u skladu s člankom 7. Ugovora nisu ni redovita ni strukturirana”. Ministri, koji sjede u Vijeću, održali su nekoliko saslušanja s mađarskim i poljskim vlastima tijekom 2018. i 2019. godine.
Potpisao i klub kojem pripada HDZ
U istoj rezoluciji iz siječnja ove godine – oko koje su HDZ-ovi eurozastupnici, podsjetimo, bili suzdržani – zastupnici su se požalili da im nije bilo dozvoljeno da sudjeluju u saslušanjima te su poručili da “ustraju na tome da bi Parlament trebao dobiti priliku službeno predstaviti Vijeću svoj obrazloženi prijedlog”. Taj su zahtjev sada formalizirali i kroz pismo koje je na svojim stranicama objavio i klub zastupnika socijalista i demokrata, napominjući da je, osim hrvatskom predsjedništvu, poslano i predsjedniku Europskog vijeća.
“Unatoč alarmantnoj situaciji u obje zemlje i višekratnim pozivima na djelovanje, ključno pitanje vladavine prava u Poljskoj i Mađarskoj nije niti predviđeno za raspravu na sastanku EU ministara u utorak”, tvrde europski socijalisti ističući da je predsjednica njihovog kluba Iratxe Garcia Perez inicirala slanje pisma. No, među potpisnicima je i Manfred Weber, predsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke, najvećeg zastupničkog kluba kojem pripadaju i HDZ-ovi zastupnici.
Ima li sluha za zahtjev parlamenta?
Iz hrvatskog predsjedanja potvrđeno nam je da se u utorak neće raspravljati o Poljskoj i Mađarskoj, nego o pripremama Europske komisije za izradu prvog godišnjeg izvješća o vladavini prava u svim zemljama članicama EU-a. Konkretni slučajevi Poljske i Mađarske mogli bi biti na rasporedu tijekom proljeća, ali je i to “još podložno dogovoru pod okriljem Vijeća”.
No, iz odgovora na Telegramov upit prilično jasno proizlazi da hrvatska Vlada kao predsjedateljica nema baš puno sluha za zahtjev Europskog parlamenta da ga se formalno uključi u saslušanje pred Vijećem (u kojem sjede ministri iz država članica). “Kada je riječ o zahtjevima EP-a, kao Predsjedništvo Vijeća, pridržavat ćemo se Standardnih modaliteta za saslušanja dogovorenih prošle godine, koji vode računa o tome da članak 7(1) ne predviđa formalnu ulogu EP-a tijekom saslušanja”, navode u odgovoru.
Iako, dakle, nisu izrijekom odbili zahtjev zastupnika, jasno je da su prema njemu sasvim rezervirani. Ipak, to malo ublažavaju napomenom da će, kao i druga predsjedništva prije hrvatskog, razmotriti “druge opcije za nastavak konstruktivne suradnje i razmjene informacija s EP-om oko ovih važnih pitanja”.
Kako će se rasplesti nesuglasice
Hrvatska Vlada i ranije je iskazivala određenu rezervu prema mogućnosti da predstavnici parlamenta budu pozvani na saslušanja, a ta se rezerva skrivala iz pomno biranih i birokratiziranih rečenica. Tako su u stajalištu za sastanak Vijeća za opće poslove u rujnu prošle godine, koje je Telegram dobio na uvid, napisali: “Za Republiku Hrvatsku je bitno da se, vezano uz eventualne dodatne sastanke s predstavnicima Europskog parlamenta, oko postupka prema čl. 7. UEU pokrenutog protiv Mađarske, ne stvori presedan te da se u procesnom smislu očuva institucionalna ravnoteža uspostavljena temeljnim ugovorima EU”. Ta se ravnoteža tiče odnosa parlamenta i Vijeća, odnosno država članica – gdje Vlada, očito, ne želi da prevagne parlament.
Vrlo je upitno, međutim, hoće li te “druge opcije” – koje spominju u odgovoru na Telegramov upit i koje bi, očito, trebale nadomjestiti formalno pozivanje zastupnika na saslušanje – biti dovoljno dobre za europarlamentarce. A ako ne budu, bit će zanimljivo vidjeti kako će se raspletati nesuglasje između EU parlamenta i hrvatske Vlade, odnosno hrvatskog predsjedanja.