Analiza: hrvatski turizam pao je za 75 posto u ožujku; mogu li velike turističke kompanije prebroditi krizu?

Iako se Hrvatska postepeno otvara, rezultati ove sezone u najmanju su ruku vrlo neizvjesni

ZADNJA IZMJENA: tra 23, 2020

“Turizam više neće biti kao do sada”, rekao je ravnatelj Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, komentirajući eventualno popuštanje mjera za suzbijanje epidemije. A ni turistički rezultati više neće biti kao do sada, što se vidi iz podataka o dolascima i noćenjima turista za ožujak.

Prema brojkama koje je objavila Hrvatska turistička zajednica, prikupljenima kroz sustav eVisitor, u ožujku ove godine imali smo oko 118 tisuća dolazaka, pad od oko 75 posto te nešto više od 518 tisuća noćenja, što je pad od 53 posto. Ako se ovakvi minusi nastave i tijekom cijele godine – a za sada nema razloga nadati se da neće – hrvatski turizam vratit će se otprilike desetljeće i pol unazad.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine imali smo 19,6 milijuna dolazaka i 91 milijun noćenja. Ako pretpostavimo da će se pad stabilizirati na negdje 50 posto, a sad se čak i ta brojka čini prilično optimistična, to bi značilo oko 9,8 milijuna turističkih dolazaka, što je razina na kojoj smo bili, otprilike 2005. godine.

Velike investicije u dobrim godinama

Spas se ne može potražiti ni u domaćim gostima, jer je njihov udio u turizmu prilično mali. Od 19,6 milijuna dolazaka, na domaće goste otpada 2,2 milijuna, a ta će brojka ove godine biti još i manja jer će mnogima biti smanjena kupovna moć zbog gubitka posla ili pada prihoda.

To će, naravno, biti veliki udarac za sve koji rade u turizmu, od malih iznajmljivača, preko ugostitelja, pa sve do velikih hotelskih kompanija. Deset najvećih hotelskih kompanija, prema analizi Ekonomskog instituta objavljenoj krajem prošle godine, koja se bazira na podacima iz 2018. imalo je ukupne prihode od oko 7 milijardi kuna, te su zapošljavale preko 12 tisuća ljudi i još veliki broj sezonskih radnika, pa se postavlja pitanje kako će one preživjeti ovaj pad.

Iza njih su dobre godine, velike investicije, mnoge od njih su obnavljale stare ili gradile nove objekte, povećavale broj zaposlenih… Hoćemo li imati novu, turističku verziju Agrokora ili Uljanika?

Eksterno uvjetovana trenutna situacija

Anto Augustinović, analitičar Erste banke, kaže da će, obzirom na karakter i intenzitet krize, turistički sektor bez sumnje biti jedan od najjače pogođenih segmenata gospodarstva. “U ovom trenutku je nemoguće procijeniti koliki će biti krajnji gubici, ali je izvjesno da će oni biti značajni. Trenutačna situacija je eksterno uvjetovana, što značajno sužava prostor samim kompanijama da u značajnijoj mjeri pokušaju minimizirati gubitke, dok visoka razina neizvjesnosti onemogućava bilo kakvo planiranje, i to je zajedničko svim hotelijerima.”

“Naravno, kriza nije zatekla sve hotelijere u jednakoj situaciji u kontekstu njihove financijske snage i razine zaduženosti, što može biti izrazito važno u slučaju da kriza potraje. Iako je situacija poprilično izazovna, držimo da je većina hotelijera u poziciji prebroditi kratkoročnu krizu na temelju internih rezervi, donesenih potpornih mjera Vlade RH te najavljene kreditne podrške od strane financijskih institucija”, kaže Augustinović.

Neke od najvećih turističkih kompanija izlistane su na Zagrebačkoj burzi, pa su već objavila financijska izvješća za prošlu godinu. Za našu analizu odabrali smo četiri velike turističke kompanije iz sastava indeksa CROBEXturist Zagrebačke burze: Valamar Rivijeru, Maistru, Arena Hospitality Group i Plavu Lagunu.

Valamar investirao 6 milijardi kuna

Valamar Rivijera najveća je turistička kompanija čiji portfelj se sastoji od 36 hotela i ljetovališta te 15 kampova, sa sveukupno 21 tisuća smještajnih jedinica u koje dnevno mogu primiti 58 tisuća gostiju. Imaju oko 3200 zaposlenih, a taj se broj na vrhuncu sezone penje na oko sedam tisuća. Ukupni prihodi Grupe Valamar Rivijera prošle su godine iznosili 2,2 milijarde kuna, operativna dobit (EBITDA) 769 milijuna kuna, a neto dobit 306 milijuna kuna.

U usporedbi s drugim kompanijama, Valamar je možda najbolje iskoristio rast turizma te su u posljednjih 16 godina ukupno investirali oko 6 milijardi kuna. No, uz velike investicije idu i krediti, pa je tako Valamar Grupa prošlu godinu završila s dugoročnim obvezama u iznosu od 2,55 milijardi kuna. U ovoj situaciji pozitivno je to što se većinom radi o dugoročnim kreditima s povoljnim uvjetima. Što se tiče kratkoročnih obveza, one iznose 526 milijuna kuna.

Valamar ima veliku imovinu, od gotovo 6,5 milijardi kuna, u svom portfelju ima neke od najboljih hotela u Hrvatskoj, koji bez obzira na lošu sezonu, neće izgubiti svoju dugoročnu vrijednost, te je za očekivati da bi i u slučaju potpunog gubitka prihoda, bio moguć dogovor s bankama oko prolongiranja kratkoročnih obveza do sljedeće sezone, kada bi se situacija trebala normalizirati.

Maistra vrlo sigurna zbog Adrisa

Maistra je također do sada imala prilično velike investicije, od preko četiri milijarde kuna. Imaju 19 hotela, 11 turističkih naselja i šest kampova, a posluju na lokacijama Rovinju, Vrsaru, Zagrebu i Dubrovniku. Prihodi su im prošle godine iznosili oko 1,3 milijarde kuna, dok im je dobit prije poreza 187 milijuna kuna.

Dugoročne obveze su im oko milijardu kuna, a kratkoročne 369 milijuna kuna. Što se tiče financijske podrške, Maistra je tu u drugačijoj poziciji u odnosu na ostale kompanije jer je u sustavu Adrisa koji je i do sada financirao njihove projekte. Adris ima vrlo snažnu bilancu, poznati su po tome da uvijek imaju velike količine gotovine, te Maistri u svakom trenutku mogu izaći u susret s odgodom otplate kredita ili osiguranjem obrtnih sredstava.

Ono što im je minus u ovom trenutku jest izloženost Zagrebu i Dubrovniku, koji su avionske destinacije, a za koje se pretpostavlja da bi im povratak turista mogao biti nešto sporiji.

Arena ima 32 posto prihoda izvana

Arena Hospitality Group, osim u Hrvatskoj, značajne prihode ima i na inozemnim tržištima. Od ukupno 778 milijuna kuna prihoda prošle godine, 67 posto otpada na poslovanje u Hrvatskoj, a 32 posto dolazi s njemačkog i mađarskog tržišta, dok su preostalih 1 posto prihodi od upravljanja objektima. U nekoliko njemačkih gradova imaju hotele s ukupno 1130 soba, a u Budimpešti hotel sa 165 soba. Ukupno, u vlasništvu, najmu ili pod upravljanjem imaju 26 objekata. Dobit prije poreza iznosila im je 108 milijuna kuna.

Dugoročne obveze kompanije iznose oko 1,2 milijarde kuna, od čega su oko 900 milijuna kuna bankovni krediti. Kratkoročne obveze su krajem prošle godine bile na razini od 167 milijuna kuna. Što se tiče spremnosti na krizu Arena Hospitality Group je možda u najboljoj poziciji od ovih kompanija zato što su krajem 2019. još uvijek imali 80 milijuna eura gotovine od dokapitalizacije. To im omogućava preživljavanje ove sezone i s drastično smanjenim prihodima, ali se s tom pozicijom otvaraju i mogućnosti za nove akvizicije i daljnje investicije, što bi ih moglo dodatno osnažiti kada dođe do oporavka turizma.

Plus im je i to što petina prihoda kompanije dolazi od kampova koji se zbog epidemije doživljavaju kao sigurniji za odmor u odnosu na hotele. Minus u ovom trenutku je to što je, kao što smo već spomenuli, više od 30 posto prihoda od hotela u Njemačkoj i Mađarskoj, a njihovo poslovanje ovisit će prvenstveno o normalizaciji avionskog prometa i povratka poslovnih putovanja.

Značajne investicije Plave Lagune

Plava Laguna posluje kroz 25 hotela i 13 apartmana, na lokacijama u Poreču, Umagu i Rijeci, no bitan dio njihovog poslovanja čine i kampovi, što im je u ovoj situaciji prednost. Njihovi smještajni kapaciteti dnevno mogu primiti 42 tisuće gostiju. Prošle godine kompanija je imala prihod od 1,2 milijarde kuna, dok je dobit prije poreza iznosila 243 milijuna kuna.

Prije dvije godine investirali su 450 milijuna kuna od čega je najznačajnija investicija u Park Resort u Poreču s 309 smještajnih jedinica. Ta investicija iznosila je 245 milijuna kuna. Investicije u proširenje i obnovu kapaciteta nastavljene su i prošle godine i to u iznosu od 300 milijuna kuna, tako da su u posljednje dvije godine uložili ukupno 750 milijuna kuna. Što se tiče zaduženosti, dugoročne obveze kompanije krajem prošle godine iznosile su 730 milijuna kuna, a kratkoročne 222 milijuna kuna.

Plava Laguna ima i manjinski udio, od oko 32 posto, u Jadranskim luksuznim hotelima, što kroz dividendu također ima utjecaj na konačni rezultat kompanije. Jadranski luksuzni hoteli su poslovanjem fokusirani na Dubrovnik, koji je avionska destinacija, što znači da bi tamo oporavak turističkih brojki mogao biti usporen. S druge strane, plus je što Plava laguna gotovo polovicu noćenja ima u kampovima, koji u Istri do sada nisu imali značajnijih otkaza rezervacija.

Marko Repecki
Telegram autor
133 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program