U proljeće ove godine, dok su u Europskoj uniji još trajali pregovori o covid potvrdama – kako će izgledati i kako će se koristiti – hrvatska Vlada u Bruxellesu je lobirala da se kao dokaz preboljenja covida prihvaćaju i brzi antigenski testovi. Bili su svjesni da je puno ljudi preboljelo covid, ali im to nije i potvrđeno PCR testiranjem, pa EU covid potvrdu neće moći dobiti temeljem preboljenja.
„Glede dokaza preboljenja“, objašnjavali su iz resornih ministarstava u pregovaračkom stajalištu, „Hrvatska se zalaže za uvažavanje pozitivnog rezultata brzog antigenskog testa kao dokaza“. U pregovorima na razini EU-a ukazivali su na to da postoji velik broj ljudi kojima je bolest potvrđena epidemiološkom anamnezom, simptomima i brzim testom, bez PCR-a.
Kako do EU potvrde
„Te su osobe jednako preboljele covid-19, kao i one osobe kojima je bolest potvrđena PCR testom“, tumačili su u službenim dokumentima predstavnici Vlade. Kao što je poznato, nije prošlo: brzi testovi još uvijek nisu dovoljni kao dokaz preboljenja covida temeljem kojeg je moguće dobiti EU digitalnu covid potvrdu.
Hrvatska Vlada i zdravstvene vlasti ovih dana uvode određene novine u korištenje brzih testova za potvrđivanje bolesti, ali te promjene vrijede isključivo za područje Hrvatske. Pravila za EU digitalnu covid potvrdu, dokument kojem je prvenstvena svrha olakšati putovanje preko granice, zasad ostaju ista.
Može je dobiti osoba koja je cijepljena, osoba koja ima (bilo koji) svježi negativni test (potvrda onda vrijedi 48 do 72 sata od uzimanja uzorka), dok za dokaz o preboljenju i potvrdu koja onda vrijedi 180 dana i dalje treba PCR.
Tko je odgovoran?
Odgovornost za to se prebacuje na Bruxelles. “Način izdavanja covid potvrda diktira Europska komisija, a ne Hrvatska”, objašnjavala je zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin. Ustvrdila je i da je Hrvatska već više puta ukazivala na to da bi trebalo uvažiti i brze testove. I ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak kaže da je Hrvatska uložila prigovor pa se nada da će pravila biti promijenjena.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hoće li? Na to pitanje još uvijek nije moguće dati kategoričan odgovor. No, kako nam je potvrđeno iz Europske komisije, najkasnije do kraja ožujka Komisija će objaviti novo izvješće o EU digitalnoj potvrdi.
Upravo to mogla bi biti prva prilika da se pravila o načinu potvrđivanja preboljenja promijene – ali to nije isključivo u rukama Bruxellesa, nego prije svega zemalja članica, odnosno njihovih stručnjaka koje Komisija redovito konzultira. To je učinila i pri izradi prvog izvješća, objavljenog u listopadu.
(Ne)suglasnost stručnjaka
Komisija se tada savjetovala sa stručnjacima iz svih članica EU-a – kroz odbor za zdravstvenu sigurnost, radnu skupinu za dijagnostičke testove i tako dalje – da utvrdi postoji li među njima suglasnost da se bolest, to jest oporavak od covida-19 ubuduće može potvrditi i brzim antigenskim testom (bez PCR-a), pa onda u skladu s time i dobiti EU covid potvrdu. Konsenzusa nije bilo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stručnjaci iz “nekoliko zemalja članica”, objašnjavaju u Komisiji ne specificirajući kojih država, smatrali su tada da brzi antigenski testovi još nisu dovoljno pouzdani da bi se koristili bez dodatne, PCR potvrde. Komisija je u listopadu stoga zaključila da “zasad ne postoji dovoljna potpora među stručnjacima zemalja članica” da bi se preboljenje za potrebe covid potvrda dokazivalo samo brzim testovima.
Može li se inzistirati na PCR-u?
S druge strane, hrvatske vlasti i stručnjaci već dugo problematiziraju takav stav. Epidemiolog Bernard Kaić je, primjerice, još u lipnju tvrdio da se tako diskriminira stotine tisuća ljudi u EU jer su tijekom drugog vala i Komisija i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti “poticali korištenje brzih testova” da bi se što brže utvrdilo da je netko bolestan. Iz HZJZ-a su tada slali i dopis Komisiji nadajući se da će primjedbe biti uvažene.
Zasad se to nije dogodilo, a hoće li biti promjena ovog proljeća, ovisit će, kako smo napomenuli, i o ishodu konzultacija sa stručnjacima iz svih EU članica. Situaciju, međutim, sada dodatno komplicira omikron, brzošireća i visoko zarazna varijanta koronavirusa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Do eventualne promjene EU pravila, hrvatski građani koji nisu cijepljeni, ali se zaraze i preboljenje im bude potvrđeno samo brzim testom morat će se zadovoljiti potvrdom koja vrijedi isključivo u Hrvatskoj. No, što ako budu inzistirali na PCR-u, baš kako bi mogli dobiti europski certifikat radi jednostavnijeg putovanja preko granice? Ako je suditi po riječima ravnatelja HZJZ-a, morat će posegnuti za novčanikom: ako je to u svrhu putovanja, kazao je Capak u utorak na RTL-u, trošak ne snosi HZZO, nego osoba sama.
Hoće li EU konačno početi prihvaćati brzi test za covid potvrde
To bi i onima kojima bolest nije potvrđena PCR-om omogućilo dobivanje EU digitalne potvrde. Moguće ju je, naravno, dobiti i cijepljenjem
U proljeće ove godine, dok su u Europskoj uniji još trajali pregovori o covid potvrdama – kako će izgledati i kako će se koristiti – hrvatska Vlada u Bruxellesu je lobirala da se kao dokaz preboljenja covida prihvaćaju i brzi antigenski testovi. Bili su svjesni da je puno ljudi preboljelo covid, ali im to nije i potvrđeno PCR testiranjem, pa EU covid potvrdu neće moći dobiti temeljem preboljenja.
„Glede dokaza preboljenja“, objašnjavali su iz resornih ministarstava u pregovaračkom stajalištu, „Hrvatska se zalaže za uvažavanje pozitivnog rezultata brzog antigenskog testa kao dokaza“. U pregovorima na razini EU-a ukazivali su na to da postoji velik broj ljudi kojima je bolest potvrđena epidemiološkom anamnezom, simptomima i brzim testom, bez PCR-a.
Kako do EU potvrde
„Te su osobe jednako preboljele covid-19, kao i one osobe kojima je bolest potvrđena PCR testom“, tumačili su u službenim dokumentima predstavnici Vlade. Kao što je poznato, nije prošlo: brzi testovi još uvijek nisu dovoljni kao dokaz preboljenja covida temeljem kojeg je moguće dobiti EU digitalnu covid potvrdu.
Hrvatska Vlada i zdravstvene vlasti ovih dana uvode određene novine u korištenje brzih testova za potvrđivanje bolesti, ali te promjene vrijede isključivo za područje Hrvatske. Pravila za EU digitalnu covid potvrdu, dokument kojem je prvenstvena svrha olakšati putovanje preko granice, zasad ostaju ista.
Može je dobiti osoba koja je cijepljena, osoba koja ima (bilo koji) svježi negativni test (potvrda onda vrijedi 48 do 72 sata od uzimanja uzorka), dok za dokaz o preboljenju i potvrdu koja onda vrijedi 180 dana i dalje treba PCR.
Tko je odgovoran?
Odgovornost za to se prebacuje na Bruxelles. “Način izdavanja covid potvrda diktira Europska komisija, a ne Hrvatska”, objašnjavala je zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin. Ustvrdila je i da je Hrvatska već više puta ukazivala na to da bi trebalo uvažiti i brze testove. I ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak kaže da je Hrvatska uložila prigovor pa se nada da će pravila biti promijenjena.
Hoće li? Na to pitanje još uvijek nije moguće dati kategoričan odgovor. No, kako nam je potvrđeno iz Europske komisije, najkasnije do kraja ožujka Komisija će objaviti novo izvješće o EU digitalnoj potvrdi.
Upravo to mogla bi biti prva prilika da se pravila o načinu potvrđivanja preboljenja promijene – ali to nije isključivo u rukama Bruxellesa, nego prije svega zemalja članica, odnosno njihovih stručnjaka koje Komisija redovito konzultira. To je učinila i pri izradi prvog izvješća, objavljenog u listopadu.
(Ne)suglasnost stručnjaka
Komisija se tada savjetovala sa stručnjacima iz svih članica EU-a – kroz odbor za zdravstvenu sigurnost, radnu skupinu za dijagnostičke testove i tako dalje – da utvrdi postoji li među njima suglasnost da se bolest, to jest oporavak od covida-19 ubuduće može potvrditi i brzim antigenskim testom (bez PCR-a), pa onda u skladu s time i dobiti EU covid potvrdu. Konsenzusa nije bilo.
Stručnjaci iz “nekoliko zemalja članica”, objašnjavaju u Komisiji ne specificirajući kojih država, smatrali su tada da brzi antigenski testovi još nisu dovoljno pouzdani da bi se koristili bez dodatne, PCR potvrde. Komisija je u listopadu stoga zaključila da “zasad ne postoji dovoljna potpora među stručnjacima zemalja članica” da bi se preboljenje za potrebe covid potvrda dokazivalo samo brzim testovima.
Može li se inzistirati na PCR-u?
S druge strane, hrvatske vlasti i stručnjaci već dugo problematiziraju takav stav. Epidemiolog Bernard Kaić je, primjerice, još u lipnju tvrdio da se tako diskriminira stotine tisuća ljudi u EU jer su tijekom drugog vala i Komisija i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti “poticali korištenje brzih testova” da bi se što brže utvrdilo da je netko bolestan. Iz HZJZ-a su tada slali i dopis Komisiji nadajući se da će primjedbe biti uvažene.
Zasad se to nije dogodilo, a hoće li biti promjena ovog proljeća, ovisit će, kako smo napomenuli, i o ishodu konzultacija sa stručnjacima iz svih EU članica. Situaciju, međutim, sada dodatno komplicira omikron, brzošireća i visoko zarazna varijanta koronavirusa.
Do eventualne promjene EU pravila, hrvatski građani koji nisu cijepljeni, ali se zaraze i preboljenje im bude potvrđeno samo brzim testom morat će se zadovoljiti potvrdom koja vrijedi isključivo u Hrvatskoj. No, što ako budu inzistirali na PCR-u, baš kako bi mogli dobiti europski certifikat radi jednostavnijeg putovanja preko granice? Ako je suditi po riječima ravnatelja HZJZ-a, morat će posegnuti za novčanikom: ako je to u svrhu putovanja, kazao je Capak u utorak na RTL-u, trošak ne snosi HZZO, nego osoba sama.