Nekad je nužno odabrati stranu

Analiza: je li Europska unija učinila dovoljno za ekonomski oporavak?

Europskoj uniji možda će trebati novi plan za oporavak od korona-krize

(fromR) France's President Emmanuel Macron, Cyprus' President of the Republic Nicos Anastasiades and Germany's Chancellor Angela Merkel, wearing face masks, attend a face-to-face meeting on the second day of a two days EU summit, in Brussels, on October 16, 2020. (Photo by KENZO TRIBOUILLARD / POOL / AFP)
FOTO: AFP

Prije nepuna tri tjedna američki predsjednik Joe Biden potpisao je jedan od najvećih paketa ekonomske pomoći u američkoj povijesti. Plan, vrijedan 1,9 bilijuna dolara, za obnovu i pomoć gospodarstvu nakon pandemije, američki je predsjednik potvrdio već 50. dan nakon ulaska u Bijelu kuću.

Američki paket pomoći i dobre gospodarske prognoze za SAD mogli bi potaknuti raspravu i s druge strane Atlantika: je li Europska unija učinila dovoljno za ekonomski oporavak? Je li to učinila dovoljno brzo – s obzirom da još nijedan euro iz povijesnog plana oporavka, dogovorenog prije osam mjeseci, još nije potrošen? Hoće li EU trebati bolji plan, nakon drugog i trećeg vala pandemije?

Što nakon još jednog vala?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron očito smatra da je pravi trenutak da si EU postavi ovakva pitanja. SAD će se, prema prognozama, vratiti na pretkrizne razine do sredine ove godine, a EU u proljeće ili ljeto 2022., upozorio je Macron nakon prošlotjednog summita EU-a. Zato će možda biti potreban “energičniji odgovor”, od onoga što je dogovoreno prošlog ljeta, kao odgovor na prvi val pandemije.

U međuvremenu je članice EU-a zahvatio drugi, pa sada i treći val pandemije zbog kojih su zadnjih mjeseci ponovno naizmjenično uvodile mjere lockdowna. Masovno cijepljenje, koje treba osigurati trajan izlazak iz pandemije i pratećih restrikcija, u EU je ozbiljno podbacilo. Sve to ima direktne posljedice na gospodarstvo i brzinu gospodarskog oporavka.

Zato Macron govori da je nakon prvog vala EU imala “adekvatan odgovor”. Ali, hoće li ga, nakon drugog i trećeg vala, trebati poboljšati? Francuski predsjednik je, podsjetimo, uz njemačku kancelarku Angelu Merkel, bio inicijator i postojećeg fonda za oporavak.

Novac za oporavak na čekanju

Ideju o njegovom pokretanju zajednički su prezentirali prošlog svibnja, a već dva mjeseca kasnije cijela EU stala je iza tog prijedloga (dijelomično modificiranog u pregovorima među članicama). No, okolnosti su sada ipak drugačije: u Njemačkoj su u rujnu izbori, a njemačka kancelarka je na šest mjeseci od izlaska iz politike.

Francuski predsjednik ocjenjuje i da iz ove krize Europa i Francuska moraju izvući pouku da odgovor na krize mora biti drastično pojednostavljen: “Previše smo spori, previše kompleksni i pretjerano zapetljani u vlastite birokracije”.

Oko plana za oporavak vrijednog 750 milijardi eura europski čelnici usuglasili su se još u srpnju 2020., uz povijesnu odluku o zajedničkom zaduživanju svih članica kako bi se ta sredstva namaknula na financijskim tržištima. Uslijedili su, međutim, mjeseci mukotrpnih dogovora o detaljima i provedbi, a sada se čeka i završetak nacionalnih ratifikacija. Nijedan euro, kako smo već spomenuli, još nije isplaćen.

Prve isplate tek u kolovozu

Dodatnu neizvjesnost donijela je odluka njemačkog ustavnog suda koji je prošlog petka objavio da njemački predsjednik ne može potpisati zakon o ratifikaciji, potvrđen u oba doma parlamenta, dok ne bude riješeno nekoliko ustavnih tužbi protiv fonda za oporavak. Ne zna se što će suci odlučiti niti kada, ali je dosta izgledno da bi zbog ove odluke početak isplata mogao dodatno kasniti.

I ovako bi prvi novac trebao početi stizati najranije godinu i pol dana nakon što je EU pogodila pandemija. Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković računa da će predujam – u hrvatskom slučaju u iznosu od oko 6,1 milijardu kuna – biti isplaćen u kolovozu ili rujnu ove godine. Više od godinu dana nakon lanjskog dogovora i 18 mjeseci nakon što je u Hrvatskoj i ostatku Europe prvi puta uveden lockdown.

Hrvatska u specifičnim problemima

U slučaju Hrvatske, problemi s EU novcem multiplicirani su još i domaćim boljkama. Nacionalni plan oporavka već je izazvao ozbiljne trzavice između Vlade i poduzetnika, jer je u ranijem nacrtu prevelik udio novca bio planiran za javne investicije. Detalje novog nacrta Vlada će javnosti prezentirati ovoga tjedna. No, stručnjaci za europske fondove upozoravaju na moguće probleme u korištenju novca za oporavak.

U neslužbenim razgovorima napominju, primjerice, da u Hrvatskoj još ima dosta nepoznanica oko toga kako će se upravljati sredstvima iz ovog fonda, hoće li to biti isti sustav kao za “obične” EU fondove ili će se graditi neki novi. Sredstva su, ističu, pritom uvjetovana ispunjenjem indikatora – isplata novca slijedi nakon što je ostvaren određeni cilj zacrtan u Nacionalnom planu – što nije slučaj kod klasičnih fondova.

Spori i birokratski zapetljani

Naš sugovornik, s višegodišnjim iskustvom u upravljanju EU projektima, upozorava i na neučinkovit sustav javne nabave. Zbog toga postoji opravdana bojazan da jednostavno neće biti moguće u svega dvije, tri godine provesti velik broj kompleksnih javnih nabava u planiranim projektima.

“Čak i da sustav provedbe na razini EU bude jako pojednostavljen, sve će morati proći postupke javne nabave”, napominje. Drugim riječima, postoji opasnost da ćemo naprosto biti previše spori, previše kompleksni, previše zapetljani u vlastitu birokraciju.