Hrvatska je sve bliže uvođenju eura. Od prvog siječnja sljedeće godine očekuje se ulazak u eurozonu, odnosno prelazak na zajedničku europsku valutu. U rujnu prošle godine potpisan je memorandum o početku proizvodnje eurokovanica, nakon čega je započeta izrada detaljnog scenarija prelaska na euro.
No, u međuvremeno je došlo do značajnog rasta inflacije pa se sve češće mogu čuti glasovi skeptika koji smatraju da u ovom trenutku nije najbolje vrijeme za uvođenje eura, a i da Hrvatska možda zbog previsoke inflacije ni ne ispunjava sve potrebne uvjete.
Četiri kriterija za uvođenje eura
Naime, postoje četiri kriterija koje država treba ispuniti da bi uvela euro. To su stabilnost cijena, odnosno inflacija ne smije biti viša od 1,5 postotnih bodova iznad tri države članice s najboljim rezultatom. Drugi kriterij su zdrave i održive javne financije, odnosno ne previsok javni dug. Treći kriterij jest stabilnost tečaja, a četvrti se odnosi na dugoročne kamatne stope koje ne smiju biti više od dva postotna boda u odnosu na tri države članice s najvećom stabilnošću cijena.
S političkog stajališta, Hrvatska sasvim sigurno ima podršku Bruxellesa za ulazak u eurozonu. Bit ćemo prva zemlja nakon Litve koja je 2015. prihvatila zajedničku europsku valutu, što znači da proces integracije i konvergencije ide dalje, i da se, kada je u pitanju Hrvatska, diže na jednu novu razinu.
Podrška euru prilično velika
I u javnosti postoji prilično visoka podrška uvođenju eura, koja je među najvišima kada se gledaju zemlje koje su još uvijek izvan eurozone. Veća je od 50 posto, usprkos tome što na političkoj sceni postoje i protivnici te ideje. No, uglavnom se radi o manjim političkim opcijama.
Kriza uzrokovana pandemijom, na koju se nadovezao rat u Ukrajini, djelomično je dovela u pitanje ispunjavanje kriterija za ulazak u eurozonu. Tijekom 2020. godine javne financije našle su se pod pritiskom, no, zbog toga što se radilo o globalnoj krizi privremeno su suspendirana fiskalna pravila Pakta o stabilnosti i rastu, što je Hrvatskoj omogućilo da može računati na ulazak u eurozonu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Oporavak od koronakrize
U analizi Erste Grupe koja se bavi ulaskom Hrvatske u eurozonu navodi se da je zabilježen značajan pad javnog duga koji je prema posljednjim podacima pao s preko 87 posto BDP-a, na nešto manje od 80 posto, a i proračunski deficit ponovno se vratio ispod tri posto, što znači da su javne financije ponovno na dobrom putu.
Kada su u pitanju kamatne stope, one su u padu još od 2010. godine te su pale s oko 7 posto, a na svega 0,5 posto u 2021. godini, te Hrvatska ispunjava i ovaj kriterij.
Što se tiče tečaja kune u odnosu na euro, on je oduvijek bio vrlo stabilan. Od ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) u ljeto 2020. godine smanjile su se i uobičajene sezonske fluktuacije tečaja u odnosu na paritet koji je određen na 7.5345 kune za euro, što znači da tržište očekuje da će to biti otprilike i tečaj po kojem će se vršiti konverzija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Problematičan je rast cijena
Posljednji kriterij odnosi se na inflaciju, odnosno stabilnost cijena, koje su u posljednje vrijeme u snažnom porastu. Kao što smo već spomenuli, prosječna inflacija ne bi smjela biti 1,5 postotnih bodova veća u odnosu na tri najbolje zemlje.
Trenutna prosječna inflacija u posljednjih 12 mjeseci, na području eurozone iznosi 3,9 posto, dok je prosjek tri zemlje s najnižom inflacijom, ako mu pribrojimo 1,5 postotni bod 3,7 posto. Hrvatski prosjek iznosi 4,1 posto, što je blago iznad propisanih kriterija, ali otprilike u prosjeku eurozone, tako da bi se i s tim rezultatom, s obzirom na globalne okolnosti, mogli provući.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Analiza: Je li Hrvatska zbilja spremna za uvođenje eura
Postoje četiri kriterija koje država treba ispuniti da bi uvela euro
U međuvremenu je došlo do značajnog rasta inflacije pa se sve češće mogu čuti glasovi skeptika koji smatraju da u ovom trenutku nije najbolje vrijeme za uvođenje eura
Hrvatska je sve bliže uvođenju eura. Od prvog siječnja sljedeće godine očekuje se ulazak u eurozonu, odnosno prelazak na zajedničku europsku valutu. U rujnu prošle godine potpisan je memorandum o početku proizvodnje eurokovanica, nakon čega je započeta izrada detaljnog scenarija prelaska na euro.
No, u međuvremeno je došlo do značajnog rasta inflacije pa se sve češće mogu čuti glasovi skeptika koji smatraju da u ovom trenutku nije najbolje vrijeme za uvođenje eura, a i da Hrvatska možda zbog previsoke inflacije ni ne ispunjava sve potrebne uvjete.
Četiri kriterija za uvođenje eura
Naime, postoje četiri kriterija koje država treba ispuniti da bi uvela euro. To su stabilnost cijena, odnosno inflacija ne smije biti viša od 1,5 postotnih bodova iznad tri države članice s najboljim rezultatom. Drugi kriterij su zdrave i održive javne financije, odnosno ne previsok javni dug. Treći kriterij jest stabilnost tečaja, a četvrti se odnosi na dugoročne kamatne stope koje ne smiju biti više od dva postotna boda u odnosu na tri države članice s najvećom stabilnošću cijena.
S političkog stajališta, Hrvatska sasvim sigurno ima podršku Bruxellesa za ulazak u eurozonu. Bit ćemo prva zemlja nakon Litve koja je 2015. prihvatila zajedničku europsku valutu, što znači da proces integracije i konvergencije ide dalje, i da se, kada je u pitanju Hrvatska, diže na jednu novu razinu.
Podrška euru prilično velika
I u javnosti postoji prilično visoka podrška uvođenju eura, koja je među najvišima kada se gledaju zemlje koje su još uvijek izvan eurozone. Veća je od 50 posto, usprkos tome što na političkoj sceni postoje i protivnici te ideje. No, uglavnom se radi o manjim političkim opcijama.
Kriza uzrokovana pandemijom, na koju se nadovezao rat u Ukrajini, djelomično je dovela u pitanje ispunjavanje kriterija za ulazak u eurozonu. Tijekom 2020. godine javne financije našle su se pod pritiskom, no, zbog toga što se radilo o globalnoj krizi privremeno su suspendirana fiskalna pravila Pakta o stabilnosti i rastu, što je Hrvatskoj omogućilo da može računati na ulazak u eurozonu.
Oporavak od koronakrize
U analizi Erste Grupe koja se bavi ulaskom Hrvatske u eurozonu navodi se da je zabilježen značajan pad javnog duga koji je prema posljednjim podacima pao s preko 87 posto BDP-a, na nešto manje od 80 posto, a i proračunski deficit ponovno se vratio ispod tri posto, što znači da su javne financije ponovno na dobrom putu.
Kada su u pitanju kamatne stope, one su u padu još od 2010. godine te su pale s oko 7 posto, a na svega 0,5 posto u 2021. godini, te Hrvatska ispunjava i ovaj kriterij.
Što se tiče tečaja kune u odnosu na euro, on je oduvijek bio vrlo stabilan. Od ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) u ljeto 2020. godine smanjile su se i uobičajene sezonske fluktuacije tečaja u odnosu na paritet koji je određen na 7.5345 kune za euro, što znači da tržište očekuje da će to biti otprilike i tečaj po kojem će se vršiti konverzija.
Problematičan je rast cijena
Posljednji kriterij odnosi se na inflaciju, odnosno stabilnost cijena, koje su u posljednje vrijeme u snažnom porastu. Kao što smo već spomenuli, prosječna inflacija ne bi smjela biti 1,5 postotnih bodova veća u odnosu na tri najbolje zemlje.
Trenutna prosječna inflacija u posljednjih 12 mjeseci, na području eurozone iznosi 3,9 posto, dok je prosjek tri zemlje s najnižom inflacijom, ako mu pribrojimo 1,5 postotni bod 3,7 posto. Hrvatski prosjek iznosi 4,1 posto, što je blago iznad propisanih kriterija, ali otprilike u prosjeku eurozone, tako da bi se i s tim rezultatom, s obzirom na globalne okolnosti, mogli provući.