Analiza: je li se Švedskoj isplatio liberalan pristup epidemiji koronavirusa?
Švedska je proljetos bila globalna vijest jer nije slijedila strogi lockdown kao ostale zemlje
Mnoge europske zemlje zadnjih tjedana bilježe značajan rast broja novih slučajeva zaraze koronavirusom: iz Češke stižu izvještaji o rekordnim dnevnim brojkama još od početka pandemije, iz Francuske upozorenja da se situacija pogoršava, iz Austrije vijesti o početku drugog vala zaraze, u Španjolskoj razmatraju uvođenje selektvnog lockdowna u dijelovima Madrida kako situacija ne bi izmakla kontroli…
Svjetska zdravstvena organizacija, pak, upozorava da je razina prijenosa Covida-19 u Europi alarmantna te da bi brojke zabilježene u rujnu trebale poslužiti kao zvono za uzbunu. Dok neke europske zemlje, zbog ovakvih okolnosti, ponovno uvode strože restrikcije, Švedska, koja je zbog svog pristupa epidemiji proljetos postala globalna vijest, zasad ne bilježi ubrzani porast broja novozaraženih.
Stabilna stopa zaraze
Prema statističkim podacima, koje redovito objavljuje Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), Švedska zasad ima relativno stabilnu stopu zaraze na sto tisuća stanovnika. Podaci o broju novih slučajeva na sto tisuća stanovnika u proteklih 14 dana za većinu europskih zemalja u posljednje su vrijeme u manje-više stalnom porastu – tako je, primjerice, i s Hrvatskom, koja je s oko 65 slučajeva u drugoj polovici kolovoza tijekom rujna skočila na preko 80.
U Švedskoj se ta brojka vrtjela oko 24, a ovog je tjedna na kratko porasla iznad 30, pa se u četvrtak spustila na 29,4, pa danas ponovno digla na 30,3. Trenutno po tom pokazatelju stoji bolje nego zemlje poput Španjolske, Francuske, pa i susjedne Danske, jedne od prvih europskih država koje su u proljeće krenule sa strogim restrikcijama. S druge strane, situacija u druge dvije susjedne zemlje, Norveškoj i Finskoj, i dalje je bolja nego u Švedskoj.
Postali globalna vijest
Ta skandinavska država proljetos je zaokupila pozornost europskih i svjetskih medija jer se, dok su druge države uvodile stroge karantene, odlučila na značajno drugačiji pristup. Umjesto lockdowna, po uzoru na onaj u, primjerice, Italiji, švedske zdravstvene vlasti sugerirale su restrikcije na dobrovoljnoj osnovi: Šveđani su zamoljeni da ostanu kod kuće, pogotovo ako su starije životne dobi ili imaju simptome koji mogu ukazivati na zarazu, ljudima je preporučeno – ne i naređeno – da rade od kuće i izbjegavaju gužve u restoranima i kafićima.
No, gotovo ništa nije bilo zatvoreno, zbog čega je tzv. švedski model postao predmet žustrih rasprava, oštrih polemika i ništa manje oštrih kritika. Švedski glavni epidemiolog Andres Tegnell postao je, pak, na globalnoj razini ono što je, primjerice, kod nas Krunoslav Capak: široj javnosti nepoznati stručnjak preko noći se prometnuo u vrlo traženog medijskog sugovornika.
Visoka stopa smrtnosti
I sedam mjeseci nakon što je epidemija svom silinom udarila Europu, Tegnell žustro brani zdravstvenu strategiju koja se oslanja na to da će građani dobrovoljno poštivati preporuke. Nedavno je, gostujući na France 24, ustvrdio da su zadovoljni svojim pristupom te da će se tek pokazati kakve su razlike između te strategije koja je, smatra, održiva i može se provoditi duže vrijeme i one u kojoj se države oslanjaju na uvođenje strogih restrikcija, pa njihovo popuštanje i ponovno uvođenje.
Švedska, međutim, ima vrlo visoku smrtnost od Covida-19. Prema zadnjim dostupnim podacima, od te su bolesti dosad umrle 5864 osobe. Statističari svrstavaju Švedsku među države s najvećom stopom smrtnosti na milijun stanovnika; od europskih država lošije stoje još Belgija, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija. Stopa smrtnosti je pet puta viša nego u Danskoj i skoro deset puta nego u Finskoj.
Glavni epidemiolog smatra da to nije rezultat općenito promašene zdravstvene strategije, nego činjenice da Švedska nije uspjela na vrijeme spriječiti širenje virusa u domovima za starije osobe, što je imalo kobne posljedice. U zadnje vrijeme broj smrtnih slučajeva je osjetno manji. Prema ECDC-u, stopa smrtnosti u posljednjih 14 dana na sto tisuća stanovnika im je 0,2, kao i u, primjerice, Danskoj ili Nizozemskoj.
Rekordan pad BDP-a
Laisses-faire pristup epidemiji, kako su ga nazivali neki mediji, nije, međutim, spriječio da Švedska, kao i ostale europske zemlje, osjeti ozbiljne ekonomske posljedice širenja koronavirusa. Za razliku od drugih država, koje su u ožujku i travnju redom zatvarale restorane, kafiće, dio trgovina i tako dalje, Švedska to, dakle, nije učinila, ali je unatoč tome njezino gospodarstvo u drugom kvartalu ove godine značajno palo.
Od travnja do lipnja BDP je pao 8,2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Radi se o rekordnom padu gospodarstva, javljao je Reuters, snažnijem nego u vrijeme globalne financijske krize krajem 2000-tih godina. Situacija je ipak bila nešto bolja nego u drugim europskim državama koje su uvele strogi lockdown; njemačka ekonomija pala je 11,7 posto, talijanska 17,3 posto, francuska 19 posto, a hrvatsko gospodarstvo, primjerice, 15,1 posto.
No, švedska vlada nije niti očekivala da će labavijim pristupom izbjeći gospodarski pad: procijenili su da bi im u ovoj godini BDP mogao pasti između četiri i deset posto. Puni oporavak, ocijenili su još ranije, trajat će dulje vrijeme, barem do 2022. godine.
Povjerenje u zdravstvo
Jedinstvena strategija u borbi protiv koronavirusa tijekom proljetnih mjeseci osigurala je švedskoj vladi i premijeru visoku podršku među građanima. No, ta se popularnost, pokazalo je nedavno jedno istraživanje javnog mnijenja, polako počela topiti – dok je u svibnju gotovo polovica ispitanika smatra da premijer dobro upravlja krizom, početkom rujna tako je mislilo 34 posto anketiranih, izvijestio je Reuters.
To, međutim, ne znači da su Šveđani izgubili povjerenje u javni zdravstveni sustav ili u svog glavnog epidemiologa: ista je anketa pokazala da je u čovjek kojeg kojeg Financial Times naziva arhitektom švedskog pristupa pandemiji i o čijim se preporukama debatira i polemizira i izvan granica Švedske povjerenje imalo čak 63 posto Šveđana.