Analiza: Kako je moguće da na zdravstvo trošimo 30 milijardi kuna, a bolnice nam ostaju bez lijekova i struje?
Samo od dopunskog osiguranja zdravstvo je lani uprihodilo 834 milijuna kuna
Pandemija koronavirusa na svjetlo dana izgurala je sve probleme hrvatskog zdravstvenog sustava koji, realno, traju desetljećima. Iako u sustavu rade na tisuće vrhunskih liječnika, sestara i ostalih, problemi koji su organizacijske i financijske prirode nikada se nisu uspjeli riješiti, što sustav čini nefunkcionalnim.
Bolnice fizički propadaju – respiratori u KB Dubrava nedavno su nakratko ostali bez struje zbog kratkog spoja, nedostaje potrošnog materijala, higijenskih potrepština, a zbog neplaćanja prijetila je i nestašica lijekova, koja je spriječena u zadnji čas uplatom od nekoliko stotina milijuna kuna, iako se dug mjeri milijardama.
HZZO je najveći financijer
Hrvatski građani za zdravstvo izdvajaju oko 30 milijardi kuna godišnje. Glavni financijer zdravstvenog sustava je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kojeg financiraju osiguranici, odnosno svi zaposleni. Dio novca dolazi direktno iz državnog proračuna, oko dvije milijarde kuna, a jedan manji dio od ukupne brojke, nekoliko stotina milijuna kuna, financiraju lokalne jedinice, odnosno županije koje se vode kao osnivači bolnica.
Prošle godine povećan je doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto, što je znatno povećalo prihode HZZO-a, koji su porasli za preko dvije milijarde kuna.
Prihodi HZZO-a od doprinosa tako su prošle godine iznosili 22,2 milijarde kuna, dok su godinu ranije bili na razini od 19,9 milijardi kuna. U HZZO još stiže i novac direktno iz proračuna, taj je iznos prošle godine iznosio oko 2,6 milijardi kuna, a još imaju i prihode po posebnim propisima (od participacije, dopunskog osiguranja i sl.), od imovine, iz EU projekata, od pružanja usluga te sveukupno dolazimo do više od 27 milijardi kuna (vidi tablicu).
Od dopunskog osiguranja 834 milijuna kuna
S obzirom na to da se kao problem zdravstvenog sustava ističu financije, odnosno nedostatak novca, zanimljivo je pogledati kako stojimo s dopunskim osiguranjem. Prihodi od dopunskog osiguranja prošle su godine iznosili oko 834 milijuna kuna.
HZZO je tijekom prošle godine zaključio oko 2,5 milijuna polica dopunskog osiguranja. No treba naglasiti da za čak 667 tisuća osiguranika država plaća policu dopunskog osiguranja od 70 kuna mjesečno. Broj važećih polica dopunskog zdravstvenog osiguranja sa zadnjim danom prošle godine bio je 2.311.960, s time da 1.705.614 osoba sami plaćaju policu, a za 606.346 osiguranika polica je na teret proračuna.
Rashodi HZZO-a prošle godine 26,5 milijardi kuna
Kao problem zdravstvenog sustava često se ističu niske cijene koje HZZO plaća pružateljima usluga, odnosno bolnicama, što se navodi kao jedan od razloga zbog kojeg su praktički oduvijek u manjim ili većim dugovima. Rashodi HZZO-a prošle su godine bili za oko 570 milijuna kuna manji od prihoda, te su iznosili 26,5 milijardi kuna.
Najveći trošak HZZO-a, očekivano, predstavlja bolnička zdravstvena zaštita. Liječenje pacijenata u bolnicama prošle je godine HZZO platio oko 9,5 milijardi kuna. Po visini troškova slijedi primarna zdravstvena zaštita, koja je oko 4,2 milijarde kuna. U nju spada Hitna medicinska služba i sanitetski prijevoz, čiji trošak iznosi 841 milijun kuna, te njega u kući koju je HZZO prošle godine platio 158 milijuna kuna.
Jedna od većih stavki u rashodima HZZO-a su lijekovi na recepte, koji iznose 3,7 milijardi kuna, a odvojeno se vode posebno skupi lijekovi na koje je prošle godine HZZO potrošio 1,9 milijardi kuna. Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita izvan bolnica prošle je godine plaćena 797 milijuna kuna, dok stavka ortopedskih pomagala iznosi 844 milijuna kuna.
Zdravstveno osiguranje plaća 1,6 milijuna ljudi
Zdravstveno osiguranje je tijekom prošle godine prosječno imalo nešto manje od 4,2 milijuna ljudi. Aktivnih osiguranika, tj. onih koji plaćaju zdravstveno osiguranje bilo je 1,6 milijuna.
Kada ugrubo podijelimo prihode od doprinosa za zdravstveno osiguranje s brojem aktivnih osiguranika, rezultat je da osiguranih prosječno godišnje HZZO-u plaća blizu 14 tisuća kuna. Radnik s prosječnom plaćom koja je u neto iznosu 6700 kuna za zdravstveno mjesečno izdvaja 1600 kuna, što je na godišnjoj razini 19.200 kuna.
U strukturi osiguranika, aktivni osiguranici čine 38,18 posto, umirovljenici 25,30 posto, poljoprivrednici 0,29 posto, članovi obitelji 10,95 posto, te ostali osiguranici 25,28 posto od ukupnog broja osiguranih osoba. Pod ostale osiguranike spadaju nezaposleni, djeca do 18. godine, učenici i studenti, inozemni umirovljenici te osobe nesposobne za samostalan život.
