Politika & Kriminal

Analiza: kako je Most od stranke koja je obećala promijeniti hrvatsku politiku postao stranka koja se 2019. borila za izborni prag

Prešli su u rubriku "gubitnici" jer im je nedostajalo manje od 3.500 glasova za mandat u EU parlamentu. Ali...

Za stranku koja je obećala radikalno promijeniti hrvatsku političku scenu i koja je u prve dvije cijele godine svog postojanja (2106. i 2017.) sudjelovala u dramatičnim zbivanjima oko formiranja i raspadanja Vlada, Mostu je 2019.-a mogla biti početak prerane oproštajne partiture.

Na svibanjskim europskim izborima, naime, ostali su kratki za manje od 3.500 glasova i ostali bez mandata, olako svrstani u listu gubitnika. Otprilike u isto vrijeme činilo se i da njihov predsjednički kandidat (govorilo se o Boži Petrovu) neće moći igrati važniju ulogu na izborima krajem godine. Mostu je, ukratko, bila rezervirana uloga balansiranja na samom rubu, uz, kako bi to formulirale svjetske agencije kad procjenjuju kreditne rejtinge – negativnim izgledima.

Studeni na 4,6 posto

Pokazuje to i kretanje anketne potpore stranci. Most je 2017. i 2018. imao neloš rejting, koji je uglavnom varirao oko sedam, osam posto (točnije, između 6,2 i 9,7 posto). Sa sedam posto su počeli i prošlu godinu. Studeni su dočekali ispod izbornog praga, s 4,6 posto (u prosincu su došli na točno pet posto).

Činilo se da sva aktivnost u Saboru i na terenu ne ostavlja pretjeranog traga u politikom prezasićenoj javnosti i da će Most imati muke da se održi i na rubu granice koja dijeli parlamentarne od izvanparlamentarnih stranaka. A onda je krenuo projekt Škoro.

Škoro 2019. kao Most 2015.

Most je u toj priči, praktički, angažiran od početka, sa svojim nacionalno prepoznatljivim ljudima, ali i s nezanemarivom infrastrukturom koju predstavljaju stranački ogranci u cijeloj zemlji. Sam Miroslav Škoro je, pak, na predsjedničkim izborima bio ono što je Most uspio na parlamentarnima 2015. i 2016. godine – najjači predstavnik “trećeg puta” i politike kojoj je glavni kredo razbijanje monopola dvije najjače stranke.

Ova priča ide dalje. Škoro stvara platformu za izlazak na parlamentarne izbore, a bilo bi veliko iznenađenje da Most ne bude njezin dio. U toj priči bi mogli biti i novoformirani Hrvatski suverenisti, koji su u prvom mjerenju (prosinac) ostvarili rejting od 2,9 posto. Materijala, dakle, za okupljanje na svjetonazorski konzervativnijem dijelu političke scene ima. Ima i biračke potpore. Jedna od najzanimljivijih političkih priča 2020. godine bit će kako će Škoro cijelu tu kompoziciju uspjeti – uglazbiti.


P.S. Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos.

Nastavite čitati