Analiza: Kako nam je zdravstveni sustav postao rupa bez dna. Što ga više plaćamo, stvara veće dugove
Vlada očito nije u stanju pronaći model održivog financiranja zdravstvenog sustava
Hrvatski zdravstveni sustav je rupa bez dna, s obzirom na to da što ga više plaćamo, stvara veće dugove. Posebno se ističe dug za lijekove i medicinsku opremu koji je početkom ožujka premašio šest milijardi kuna, a to je tek polovica ukupnog duga zdravstva koji se kreće oko 12 milijardi kuna.
Problem je to koji se vuče godinama, a situacija je eskalirala negdje sredinom prošle godine kada su veledrogerije upozorile na snažan rast duga, usprkos tome što su bolnice, zbog pandemije koronavirusa u nekim dijelovima radile smanjenim kapacitetom.
Dug za lijekove svakog dana raste za 20 milijuna
Prije nekoliko dana veledrogerije su upozorile da gotovo svakog dana jedna nova bolnica, zbog neplaćanja, dolazi na listu uvjetovane isporuke lijekova, a ukupno je preko 20 bolnica u tom režimu. Dug za lijekove svakog dana raste za oko 20 milijuna kuna.
Vlada očito nije u stanju pronaći model održivog financiranja zdravstvenog sustava. Naime, ministar financija Zdravko Marić, krajem veljače izjavio je da se situacija ne može riješiti stalnim “upumpavanjem” dodatnih sredstava u zdravstveni sustav, ali nije ponudio nikakvo konkretno rješenje, osim što je rekao da će za financijsku održivost zdravstva trebati činiti “puno više”, i to ne samo na strani prihoda već i rashodnoj strani proračuna.
U posljednja dva mjeseca dio bolnica prestao je s plaćanjima, dio ih je platio tek desetinu isporučenih lijekova i opreme, a zakonske rokove probija i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, čiji se rok plaćanja prema ljekarnama protegnuo na više od 150 dana.
Veledrogerije: Da mi ne platimo porez, dobili bi ovrhu
Veledrogerije kažu da su se našle u apsurdnoj situaciji – da im je država dužna šest milijardi kuna, dok oni istovremeno uredno podmiruju poreze i ostale obveze, jer bi se u suprotnom našli pod ovrhom. Ispada da su institucije kojima je vlasnik država ili lokalne jedinice generatori nelikvidnosti.
Ovo je 10 najvećih dužnika, prema stanju s kraja siječnja 2021:
KBC Zagreb – 797.6 mil. HRK
KBC Split – 364.0 mil. HRK
KBC Sestre milosrdnice – 303.8 mil. HRK
KBC Rijeka – 233.4 mil. HRK
KBC Osijek – 184.3 mil. HRK
KB Merkur – 101.7 mil. HRK
KB Dubrava – 86.5 mil. HRK
OB Pula – 81.9 mil. HRK
OB Varaždin – 76.7 mil. HRK
OB Zadar – 70.6 mil. HRK
Dugovi zdravstvenog sustava rastu, iako zdravstvo plaćamo sve više, što pokazuje da u sustavu nešto ozbiljno ne štima. Naime, kako se vidi iz izvješća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji je i najveći financijer zdravstvenog sustava, prihodi su im prošle godine iznosili 27,3 milijarde kuna, a godinu dana ranije 27,1 milijardu kuna, što je porast od oko 200 milijuna kuna.
HZZO-u prihodi 2019. povećani za 2 milijarde kuna
No veliki skok prihodi HZZO-a imali su 2019. u odnosu na 2018. godinu, kada je došlo do povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Doprinos za zdravstveno osiguranje povećan je s 15,5 posto plaće, na 16,5 posto, što je HZZO-u donijelo povećanje prihoda od dvije milijarde kuna s oko 25 milijardi, na sadašnjih 27 milijardi kuna. No, kao što vidimo, ni to nije pomoglo da se financijska situacija stabilizira, i rokovi plaćanja stave u zakonske okvire.
Kada se pogleda struktura troškova za obveznu zdravstvenu zaštitu, najveća stavka je bolničko liječenje, na koje odlazi preko 9 milijardi kuna. Primarna zdravstvena zaštita je 2019. koštala oko 4,1 milijardu kuna. Što se tiče lijekova na recept radi se o iznosu od oko 3,7 milijardi kuna, dok je na posebno skupe lijekove potrošeno oko dvije milijarde kuna.
Ako uzmemo u obzir da državni proračun za ovu godinu iznosi oko 147 milijardi kuna, ispada da dug za lijekove iznosi čak 4 posto proračuna.