Analiza: Koje su nam šanse za turističku sezonu, sad kad je jasno da od masovnog cijepljenja neće biti ništa

Najgora godina za turizam

Pandemijska 2020. godina bila je, prema ocjeni Svjetske turističke organizacije, najgora u povijesti, s padom međunarodnih turističkih dolazaka od 74 posto. Destinacije diljem svijeta zabilježile su milijardu dolazaka manje nego godinu ranije. U dva ljetna mjeseca 2020., srpnju i kolovozu, Hrvatska je imala pad dolazaka turista od oko 50 posto.

Ovogodišnju sezonu – kao uostalom, i ostatak gospodarskih i društvenih aktivnosti – trebalo je spasiti masovno cijepljenje protiv Covida-19. No, spasonosna cjepiva zasad ne stižu u priželjkivanim količinama i u obećanom tempu.

Stoga turistički orijentirane države frenetično traže način da spase sezonu 2021., ako to epidemiološka situacija bude dopuštala, čak i ako se do ljeta ne postigne masovna imunizacija. Ideje su raznolike – zračni koridori, turisti u “mjehurićima”, Covid putovnice… I hrvatska oznaka “Safe Stay in Croatia” spada, svakako, u te pokušaje.

Cijepljeni na putovanje

Hrvatski turistički konkuretni na Mediteranu dosta nade polažu u takozvanu Covid putovnicu, dokument koji dokazuje da se osoba cijepila pa bi onda mogao poslužiti i kao potvrda da ta osoba smije putovati preko granice bez negativnog testa ili obavezne karantene.

Tu je zamisao u siječnju iznio grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, skloni su joj i u Španjolskoj, no na razini EU-a oko toga još nema suglasja, zbog niza kontroverznih pravnih i drugih pitanja oko takvog dokumenta. No, Grčka, čija se ekonomija, poput hrvatske, snažno oslanja na turizam, postaje nestrpljiva.

Dogovor Grčke i Izraela

Suočena s oklijevanjem ostalih članica EU-a oko Covid putovnica, grčka vlada je neki dan potpisala sporazum s Izraelom koji će omogućiti cijepljenim građanima da putuju između dvije zemlje, bez ograničenja, poput obavezne samoizolacije, kada međunarodna putovanja opet budu uspostavljena.

“Očekujem da ovo bude proba za ono što možemo dogovoriti s drugim zemljama”, citirao je Politico grčkog premijera nakon potpisivanja sporazuma. Izrael, prema dostupnim podacima, provodi jednu od najuspješnijih kampanja cijepljenja protiv Covida u svijetu.

U Hrvatskoj u ovom trenutku, međutim, nema previše entuzijazma za Covid putovnice. Sugovornici bliski Vladi upozoravaju na nerazriješena pitanja – na primjer, što ako na more s roditeljima putuju djeca, koja se ne mogu cijepiti, pa tako niti dobiti ovu vrstu potvrde?

Prednosti auto-destinacije

Domaća turistička branša zasad se više oslanja na druge inicijative i potencijalne prednosti Hrvatske. Prije svega na činjenicu da je Hrvatska tzv. auto-destinacija, odredište do kojeg je iz velikog dijela Europe lako stići automobilom.

To što znači da se putovanje može planirati, pa i otkazati i u zadnji čas, ovisno o epidemiološkoj situaciji, a to bi u ovim neizvjesnim pandemijskim vremenima trebala biti prednost.

“I ova će godina biti u znaku auto-gostiju”, kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), procjenjujući da će struktura gostiju, kao i vrste traženih smještajnih objekata biti vrlo slične kao i lani u vrijeme pandemije. Pritom nabraja kampove, nautiku, kuće za odmor i hotele viših kategorija.

Kako do Dubrovnika?

No, nije cijela Hrvatska auto-destinacija. Svjesni su toga u Dubrovniku, gradu čiji turizam uvelike ovisi o zračnim linijama i kruzerima, kao i gostima iz udaljenijih odredišta poput SAD-a. “Mi smo avio-destinacija i to nam je dosad bila prednost, a naša dva glavna tržišta Britanija i SAD”, podsjeća gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

I ove godine, očito, nade polažu u goste s tih tržišta. “Ohrabruje to što se u Britaniji cijepilo već 12 milijuna ljudi”, kaže Franković, sugerirajući da bi ovoga ljeta, dakle, Britanaci – ili barem dio njih – mogli putovati bez posebnih ograničenja. No, specifičan položaj Dubrovnika traži i neka specifična rješenja za nadolazeću sezonu.

Testiranje u zračnim lukama

HDZ-ov gradonačelnik smatra da bi jedno od njih moglo biti testiranje na Covid u zračnim lukama. Kao primjer navodi britanske aerodrome, na kojim se, kaže, provodi takvo testiranje što ljudima olakšava putovanje. Umjesto da idu u zavod za javno zdravstvo ili neki drugi punkt predviđen za testove, mogli bi ih obaviti u zračnoj luci.

Na tu je temu, kaže nam Franković, baš ovog tjedna pisao ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, kako bi inicirao sastanak na kojem bi se razgovaralo o ovom prijedlogu. Što se, pak, tiče kruzera, gradonačelnik kaže da je kompanija Viking Cruises spremna organizirati zračne koridore iz tri grada u SAD-u prema Dubrovniku.

I turisti u mjehurićima

Turisti bi potom u organiziranim grupama, tzv. mjehurićima, mogli obići grad i onda bi se ukrcavali na kruzer koji bi plovio prema Splitu, Šibeniku i Zadru, pa natrag za Dubrovnik. Svi bi gosti bili testirani prije polaska za Dubrovnik i tijekom boravka na kruzeru.

Princip mjehurića nije nepoznat – spominjalo ga se prošlog ljeta, prije povratka djece u škole, kao način da se spriječi miješanje učenika iz različitih razreda. Sada je, eto, aktualan i u turizmu.

O razgovorima s Kinom

Zračni koridori bili su aktualni i prošloga proljeća, kada je Ministarstvo turizma, kroz prvih nekoliko mjeseci globalne pandemije, vodio Gari Cappelli. Cappelli danas smatra da bi se Hrvatska, u ovim uvjetima, trebala odlučiti i na odvažnije korake u pogledu turizma. Primjerice, već sad otvoriti razgovore o turističkim putovanjima s Kinom.

“Trebamo zauzeti poziciju pa kad se jednom situacija normalizira, nećemo biti u petom, nego u prvom redu, s najjačim igračima”, kaže bivši ministar, koji je u pogledu ovogodišnje sezone umjereno optimističan. “Mislim da bismo mogli imati deset do 15 posto rasta u odnosu na prošlu godinu”, procjenjuje Cappelli.

Dva bitna faktora za sezonu

Sezona, očekivano, neće biti na razini onih prije pandemije, a pritom će na nju utjecati niz faktora, od kojih su dva vrlo bitna – epidemiološka situacija, ali i potezi drugih europskih vlada. U to smo se, uostalom, uvjerili prošlog ljeta.

Sredinom lipnja prošle godine, kada je Europa izlazila iz prvog vala pandemije i polako otvarala gospodarski i društveni život i granice, Europska komisija pokrenula je platformu Re-open EU kao dio paketa pomoći za turizam i promet, koje je pandemija devastirala.

Realniji prikaz situacije

Na toj je platformi objavljena karta Europe, u bojama od zelene do tamno crvene, ovisno o epidemiološkoj situaciji u pojedinoj regiji. Karta se redovito ažurira, pa može poslužiti kao vodič potencijalnim turistima. No, u Hrvatskoj udruzi turizma nisu zadovoljni što je na toj karti Hrvatska podijeljena u svega dvije regije.

Smatraju da je to preopćenito i da turistima ne pokazuje kakvo je realno stanje u određenoj destinaciji. Stoga su, kažu, pokrenuli inicijativu da se ta karta prilagodi na način da se, umjesto jadranske i kontinentalne regije, prikazuju županije.

„Grci imaju prikazan svaki otok za sebe”, tvrdi Ostojić koji je uvjeren da bi drugačiji prikaz bio motivacija i za stanovnike i za turističke djelatnike da im županija bude u zelenom.

Suptilne poruke, jasni pozivi

HUT je nedavno objavio i da je Hrvatska „najtraženija destinacija Austrijanaca u 2021.”, pozivajući se na istraživanje jedne platforme za pretraživanje kuća za odmor. No, to vodi do drugog ključnog elementa, povezanog s epidemiološkom situacijom – unatoč eventualnom interesu, na dolaske Europljana utjecat će potezi njihovih vlada.

Europski čelnici lani su, manje ili više suptilno, pozivali svoje sugrađane da ljeto provedu na odredištima u vlastitim državama. Austrijski kancelar Sebastian Kurz je, primjerice, objašnjavao da će on osobno odmor provesti u Austriji; mađarski premijer Viktor Orban građanima je govorio „više Balatona, manje Jadrana”.

Naprasno prekinuta ljetovanja

Političke poruke nisu, međutim, bile te koje su iznenadno prekinule turističku sezonu na Jadranu. Potezi vlada isprepleteni su s epidemiološkom situacijom, što je lani bilo presudno.

Najprije nas je u srpnju na narančastu listu stavila Nizozemska, no pravi val uslijedio je u drugoj polovici kolovoza, kada je, u vrlo kratkom vremenu, Hrvatska završila na europskim „crvenim listama”.

U turističkoj branši se nadaju da će se ove godine na razini Europske unije propisati protokoli i pravila za putovanja, pa da ovakvih naglih odluka neće biti. Lanjski kolovoz bi, međutim, ipak trebao poslužiti kao lekcija da turistička sezona, kakva god da bude, može biti naprasno prekinuta u jednom jedinom vikendu.