Analiza: Može li cjepivo postati uvjet za slobodno kretanje po svijetu

(Ne)obavezno cijepljenje

Prije nekoliko tjedana u nizu država, uključujući i članice Europske unije, počelo je cijepljenje protiv koronavirusa. Narednih mjeseci to će biti golemi pothvat, s ciljem da se cijepi što veći broj ljudi i tako stvori kolektivna zaštita protiv koronavirusa.

Paralelno, ponovno se razvija žustra rasprava o imunitetu, ovoga puta u kontekstu cijepljenja – može li cjepivo, mada nije obavezno, postati preduvjet da se vratimo uobičajenim aktivnostima, počevši, recimo, s (međunarodnim) putovanjima?

Uvjet za međunarodna putovanja

I prije odobrenja prvog cjepiva, izvršni direktor australske zrakoplovne kompanije Qantas smatrao je da će u budućnosti međunarodni putnici morati dokazati da su cijepljeni protiv Covida-19 kako bi se mogli ukrcati na let. Kada cjepivo bude dostupno, taj će potez biti nužnost, izjavio je prije gotovo dva mjeseca Alan Joyce za australsku mrežu Channel Nine.

Procijenio je da to neće biti samo njihov zahtjev, nego da bi to moglo postati uobičajeno i za druge zrakoplovne tvrtke diljem svijeta. Zrakoplovne kompanije su među najpogođenijim sektorima u 2020. godini jer je koronavirus i s njim povezane restrikcije prizemljio većinu letova diljem svijeta.

Što su to ‘zelene putovnice’

U međuvremenu se u javnosti razvila i rasprava o tzv. zelenim putovnicama. Izraelski mediji nedavno su izvijestili da će građani te zemlje, nakon što prime drugu dozu cjepiva, dobiti potvrdu koja bi im, među ostalim, trebala omogućiti da ne moraju u samoizolaciju kada se vrate iz inozemstva ili da ne moraju u karantenu ako su bili u kontaktu s potvrđeno zaraženom osobom.

The Jerusalem Post javljao je o pokretanju mobilne aplikacije koja će ljudima koji su cijepljeni, koji su preboljeli Covid ili su negativni na testu omogućiti putovanja bez restrikcija. S vremenom bi trebala imati i dodatnu svrhu, primjerice za ulaz na sportska događanja, pisao je list.

Drugi mediji spominju i da bi se tzv. zelena putovnica trebala koristiti za, recimo, kulturne manifestacije i druge priredbe na kojima se okuplja veći broj ljudi, a možda čak i za restorane ili teretane, ali ne bi bila potrebna za korištenje javnog prijevoza ili odlazak na posao.

Polemični francuski prijedlog

Oštru polemiku u Francuskoj je, pak, izazvao zakonski prijedlog koji bi ograničio kretanje necijepljenih ljudi tijekom “zdravstvenog izvanrednog stanja”. Prijedlog, upućen u Nacionalnu skupštinu, ne uvodi ograničenja kada je stanje redovno, već bi se njime stvorio pravni okvir u slučaju neke sljedeće zdravstvene krize.

Premijer bi njime dobio izvanredne ovlasti, uključujući pravo da ograniči pristup javnom prijevozu ili drugim javnim mjestima građanima koji nemaju dokaz da su cijepljeni, da su negativni ili da su se izliječili. Vlada uvjerava da zakon nema namjeru koristiti tijekom pandemije koronavirusa – cijepljenje, kao ni u Hrvatskoj, neće biti obavezno – već u slučaju neke nove velike zdravstvene krize.

Španjolski registar cijepljenih

Ni Španjolci se ne moraju cijepiti, ali vlada u Madridu najavljuje da će voditi evidenciju onih koji se nisu htjeli cijepiti. Ministar zdravstva Salvador Illa kazao je da će Španjolska uspostaviti registar ljudi kojima je ponuđeno cijepljenje, ali su ga odbili, te da će taj registar podijeliti s europskim partnerima.

Evidencija neće biti dostupna javnosti ili poslodavcima, prenose europski mediji ministrov intervju otprije desetak dana za španjolsku televizijsku mrežu La Sexta. Registar bi, po svemu sudeći, trebalo služiti tome da se mogućnost grešaka u sustavu svede na minimum, odnosno da se precizno može utvrditi je li netko ostao bez cjepiva jer je tako sam htio ili ga je sustav greškom zaobišao.

Što kažu iz hrvatske Vlade

U Hrvatskoj se zasad ne razgovara o uvođenju bilo kakvih ograničenja za ljude koji se nisu cijepili, potvrdio je jučer potpredsjednik Vlade Davor Božinović, kojeg su novinari pitali za komentar mišljenja epidemiologa Branka Kolarića. Kolarić, koji je i član Vladinog znanstvenog savjeta, dan ranije je procijenio da neku vrstu restrikcija u skoroj budućnosti možemo očekivati.

“Hoće li biti i kakvih ograničenja? Po meni, da, mislim da je to moguće. Neke zemlje i kompanije će to uvesti. Putovanja, aviokompanije su rekle da će tražiti da su putnici cijepljeni i slično”, izjavio je Kolarić u razgovoru za Novu TV.

Zajednička EU potvrda?

Neke države već očito predviđaju da će njihovim građanima, barem za putovanja u inozemstvo, biti potrebne potvrde da su cijepljeni. Danska priprema digitalnu putovnicu koja će biti dokaz da je osoba primila cjepivo protiv Covida-19, izvijestio je krajem prošlog tjedna Reuters. Agencija navodi da dansko ministarstvo zdravstva očekuje da bi pojedine zemlje mogle putnike tražiti takav dokument prilikom prelaska granice.

Grčka, pak, predlaže zajedničku potvrdu o cijepljenju na razini EU-a koja bi ljudima omogućila lakše putovanje. U pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, za to se, javlja Reuters, založio grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Iako ističe da cijepljenje ne bi bilo obavezno niti preduvjet za putovanje, napominje da bi osobe koje su se cijepile “trebale moći slobodno putovati”. Očito se cilja na to da za njih, primjerice, ne bi vrijedila pravila o samoizolaciji nakon prelaska granice.

Izvanredno stanje

Bi li uopće bilo moguće propisati da je cjepivo uvjet za sudjelovanje u nekim aspektima društvenog i ekonomskog života, poput putovanja? Za komentar smo pitali odvjetnicu Sandru Marković, specijaliziranu za ustavno pravo.

Na početku ističe da smatra da je zbog pandemije trebalo biti proglašeno izvanredno stanje. “Sva ograničenja prava koja su uslijedila bez toga su zapravo van konteksta, iako se tvrdi da se radi o zaštiti ljudi. No, nije jasno u kojem ih se trenutku proglašava i prema kojim protokolima se mjere donose što je opasno. Tako gledam i na razgraničenja koja bi proizašla iz činjenice jesu li se ljudi cijepili ili ne”, objašnjava.

Kršenje ljudskih prava?

Ustavna stručnjakinja smatra da uvođenje tzv. Covid putovnica može predstavljati potencijalno kršenje ljudskih prava. “Zašto zdravoj osobi koja nema nikakve simptome onemogućiti konzumiranje redovnog života? Jer putovanja su dio redovnog života, nisu privilegije”, ističe Sandra Marković te nastavlja:

“Osim povrede prava na kretanje, zabranom necijepljenim osobama da odlaze primjerice na sportska natjecanja ili u restorane ugrozilo bi se njihovo pravo na privatni život i provođenje slobodnog vremena”.

Ključno načelo razmjernosti

Podsjeća pritom da bi načelo razmjernosti – odnos poduzetih mjera kojima se ograničavaju ljudska prava prema težini situacije, u ovom slučaju pandemije – trebalo jako pažljivo primijeniti.

“U ovom momentu i s ovim segmentom znanja koje imamo čini mi se upitno uvođenje svih tih ograničenja za ljude koji nisu primili cjepivo protiv Covida-19”, smatra Telegramova sugovornica.

Dodaje i da bi bilo za očekivati od institucija koje se bave zaštitom ljudskih prava, uključujući Ustavni sud, “da čim prije kažu svoje stajalište o tome, a ne naknadno kao što se to dogodilo s mjerama na početku epidemije u Hrvatskoj”.

Oprez oko restrikcija

“Budući da nemamo proglašeno izvanredno stanje moramo kod uvođenja takvih ograničenja biti jako oprezni. Pa sloboda kretanja je jedna od glavnih odrednica EU! Sada, međutim, imamo sve osim slobode kretanja”, ističe Telegramova sugovornica.

“Kada je na snazi izvanredno stanje Sabor donosi odluke dvotrećinskom većinom i onda znamo da Sabor, naši izabrani zastupnici, stoji iza toga. Ovakve odluke se moraju uvijek promatrati s ustavnopravnog aspekta – moramo zaštiti zdravlje, ali i druge ustavne kategorije”, zaključuje odvjetnica.