Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Analiza: Plenkovića čeka brutalan početak; potop BDP-a i eksplozija nezaposlenosti. Koliko je realno očekivati promjene?

Doc.dr.sc. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu komentira početak nove Vlade Andreja Plenkovića

ZADNJA IZMJENA: srp 8, 2020

Početak drugog mandata premijera Andreja Plenkovića bit će, blago rečeno, izazovan, s obzirom na to da se za ovu godinu očekuje pad BDP-a od otprilike 10 posto, što mnogi ekonomisti smatraju prilično optimističnom procjenom, a uz to doći će do snažnog porasta javnog duga i nezaposlenosti koja se do sada “prikrivala” mjerama za očuvanje radnih mjesta.

Snažan rast javnog duga i nezaposlenosti

Očekuje se rast javnog duga od 13,5 postotnih bodova, s prošlogodišnjih 73,2 na 86,7 posto BDP-a odnosno s 293 na 314,5 milijardi kuna. Što se tiče nezaposlenosti, ona će skočiti s prošlogodišnjih 6 na 9 posto.

HDZ je u predizbornoj kampanji, između ostalog, najavljivao porezno rasterećenje, a Plenković je nakon izbora upravo to istaknuo kao svoje prve poteze – smanjenje poreza na dohodak, poreza na dobit, PDV-a na sve prehrambene proizvode…

No, postavlja se pitanje koliko je realno očekivati da će Plenković zaista provesti ta obećanja, s obzirom na ogroman deficit proračuna. Doc.dr.sc. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kaže da je vlada, zbog trenutne ekonomske situacije prilično ograničena u mogućnosti značajnijeg smanjenja poreza.

“Mislim da su budućoj Vladi podosta vezane ruke u odnosu na predizbornu najavu značajnog poreznog rasterećenja, pogotovo u prvoj godini mandata i pogotovo kada je u pitanju najava smanjenja stope PDV na kompletan prehrambeni asortiman. S druge strane, ako dođe do V krivulje oporavka, tj. naglog i jakog oporavka nakon oštroga pada (a to bitno ovisi o epidemiološkoj slici), tada vjerujem da bi mogli imati novi niz rasterećenja u domeni poreza na dohodak i taj korak bi svakako trebalo pozdraviti”, kaže Kotarski.

RH zaostala za tranzicijskim zemljama

Hrvatska je posljednjih desetljeća znatno zaostala za bivšim komunističkim zemljama istočne Europe, poput Češke i Slovačke, te godinama ekonomski analitičari ističu potrebu reformi – od teritorijalnog preustroja, privatizacije državne imovine do reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava.

Kotarski kaže da će se u ovom mandatu vidjeti dometi Plenkovićevog pomaka HDZ-a prema centru političkog spektra, čime se otvara prostor za provođenje barem dijela reformi.

“U ovom mandatu premijer neće imati alibi za odgađanje reformi tijekom cijelog mandata jer ima puno lakšu situaciju u slaganju potrebne većine u odnosu na prošli saziv Sabora. Kratkoročno će imati određen alibi s obzirom na dubinu krize, ali dugoročno će imati daleko komotniju poziciju za vladanje nego bilo koji premijer u zadnjih 20 godina”, kaže Kotarski.

Ključne stvari koje će kočiti reforme

Jedino je pitanje koliko Plenković ima hrabrosti za radikalnije zahvate i koliko ga u tome mogu spriječiti interesne skupine unutar i oko vladajuće stranke “Ne očekujem radikalno prekrajanje teritorijalne samouprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava, velike privatizacije državnih poduzeća ili bilo koji oblik šok-terapije.

Premijerov nehazarderski karakter, logika interesnih skupina okupljenih oko vladajuće stranke, te općenito profil ekonomskih preferencija velikog dijela elektorata, će to sigurno kočiti”, smatra Kotarski.

Ukidanje dijela parafiskalnih nameta

Ipak, Kotarski očekuje da će se provesti ukidanje dijela parafiskalnih nameta spajanja manjeg dijela općina i komunalnih poduzeća, nastavak zaustavljene mirovinske reforme, određena porezna rasterećenja, uvođenje više transparentnosti u trošenje javnog novca i uvođenje nekakvog oblika evaluacije rada javnih službenika.

“Mislim da to još uvijek neće biti dovoljno za lovljenje ozbiljnog priključka s najuspješnijim tranzicijskim ekonomijama, ali je svakako puno više u odnosu na ono što smo imali zadnjih nekoliko mandata”, kaže Kotarski.

Izvlačenje EU novca

Ističe i da će Hrvatska imati na raspolaganju značajan priljev novca iz EU u narednom razdoblju.

“To će predstavljati vrijedan potencijal, ali koji će trebati znati iskoristiti. To znači značajno podizanje apsorptivnih kapaciteta fondova EU. Ako u tom području pronađe odlična kadrovska rješenja i eliminira barijere, tu bi moglo biti i ugodnih iznenađenja”, zaključuje Kotarski.

Marko Repecki
Telegram autor
72 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program