Analiza poražavajućeg slučaja: kako je odbačena prijava za seksualno uznemiravanje protiv Jakelića i što sad
Žrtve se nisu javile na vrijeme pa su tužitelji odbacili prijave. O polemičnom slučaju razgovaramo s odvjetnicima
Zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić morao je u ožujku ove godine napustiti svoju funkciju jer ga je 15 zaposlenica HUP-a optužilo za seksualno uznemiravanje. No, kako je u srijedu prvi objavio Jutarnji list, protiv Jakelića na kraju nije pokrenut kazneni postupak, jer su žrtve prema tvrdnjama državnog odvjetništva zakasnile s podnošenjem prijave. Zato su, kažu, prijave odbacili iako su iskazi tih žena ukazivali da je Jakelić uistinu počinio navedena kaznena djela.
Telegram je u razgovoru s pravnim stručnjacima pokušao detaljno razjasniti zbog čega je zapravo propala mogućnost da Bernard Jakelić, protiv kojeg su brojne kolegice iznijele tako teške inkriminacije, završi u zatvoru.
1. Za što su zaposlenice prijavile šefa u HUP-u
Sumnje u Jakelićev neprimjeren odnos s kolegicama pojavile su se nakon što je 10. ožujka ove godine pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić cijeli slučaj prijavila policiji. Protiv Jakelića je, kako je potvrdila danas za Telegram, podnijela kaznenu prijavu upravo zbog spolnog uznemiravanja.
Prema prijavi, Jakelić se prema brojnim kolegicama navodno neprimjereno ponašao, spominjao u razgovorima s njima porniće i svoj spolni organ. Odnosio se, tvrdile su, seksistički, grlio ih, dodirivao u prolazu. Među dokazima su bile i njegove e-mail poruke što ih je razmjenjivao s jednom od žrtava, kao i dvije fotografije.
Tako se, navodno, ponašao godinama, a o svemu su u ljeto 2019. obaviješteni i ostali čelni ljudi HUP-a. Kako nisu reagirali slučaj je prijavljen Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.
2. Pravobraniteljica je provela postupak
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pokreće postupak protiv HUP-a. Budući da su žene, koje su prijavile Jakelića, detaljno opisale kakvom su seksualnom uznemiravanju bile izložene, pravobraniteljica uskoro utvrđuje mjere što bi ih HUP trebao implementirati da se takvo ponašanje više ne ponavlja.
“Provela sam anti-diskriminacijski ispitni postupak te sam, utvrdivši propuste poslodavca u provođenju postupka zaštite dostojanstva radnica i učinkovitog otklanjanja po spolu diskriminatornog ponašanja zamjenika direktora HUP-a, Bernarda Jakelića, izdala HUP-u upozorenja i preporuke”, potvrdila je za Telegram Višnja Ljubičić.
3. Kronologija poteza policije i DORH-a
Na osnovu kaznene prijave koju je pravobraniteljica u ožujku poslala državnom odvjetništvu, protiv Jakelića ubrzo kreću izvidi. Slučaj prvo završava u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, gdje je Bernard Jakelić bio formalno prijavljen.
No, naknadno se sve šalje u Zagreb, jer se osječki tužitelji proglašavaju nenadležnima.
Policijska uprava zagrebačka potvrđuje nam da je u svibnju ove godine po nalogu Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu provela izvide u ovom slučaju.
Prije nekoliko dana zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo prijave protiv Jakelića odbacuje jer su, tvrde, podnijete izvan roka.
4. Rok za pokretanje postupka 3 mjeseca
Odvjetnica Lea Čavić pojašnjava detalje ključne za razumijevanje cijelog ovog slučaja. Naime, žrtva spolnog uznemiravanja ima rok od tri mjeseca za podnošenje kaznene prijave, odnosno prijedloga za kazneni progon počinitelja. Taj rok počinje teći od trenutka kada se uznemiravanje dogodilo.
U pitanju je kazneno djelo koje se progoni samo u slučaju da to žrtva želi i jasno zatraži od policije ili državnog odvjetništva.
Iz javno dostupnih podataka izvjesno je da se navodno spolno uznemiravanje u HUP-u događalo godinama, a prva formalna prijava čelništvu udruge stiže tek u drugoj polovici 2019. godine. Kada je uznemiravanje prestalo, nije jasno iz javno dostupnih podataka. Izvjesno je da je krajnji rok za prijavu bio Jakelićev otkaz 12. ožujka.
5. Žrtva mora jasno tražiti kazneni progon
Na sve to HUP je reagirao tek u veljači ove godine, a pravobraniteljica prijavom u ožujku. Tijekom obavijesnih razgovora koji su na zahtjev državnog odvjetništva uslijedili u svibnju ove godine, žene koje su optuživale Jakelića upozorene su, tako bar tvrde iz Policijske uprave zagrebačke, da moraju osobno podnijeti tzv. prijedlog za kazneni progon okrivljenika.
“Pravobraniteljica je imala pravo podnijeti prijavu, no ona po zakonu nije za to ovlaštena. Naime, za formalni početak kaznenog progona nužno je da to učini žrtva osobno. Obraćanjem pravobraniteljici žrtve su tražile drugi oblik pravne zaštite.
Od državnog odvjetništva i policije morale su tražiti kazneni progon ili su ih državno odvjetništvo i policija nakon zaprimanja kaznene prijave od pravobraniteljice morali pozvati i pitati žele li da se protiv okrivljenog pokrene postupak”, objašnjava odvjetnica Čavić.
6. Kada je točno istekao rok za prijavu?
Državno odvjetništvo prije nekoliko dana zaključilo je kako prijedlozi za pokretanje kaznenog postupka nisu podnijeti u roku. Taj rok, prema odluci državnog odvjetništva koju je citirao Jutarnji list, istekao je još 12. ožujka.
Iz toga proizlazi da se posljednje navodno spolno uznemiravanje na koje su ukazale zaposlenice HUP-a dogodilo tri mjeseca ranije, dakle u prosincu 2019. godine.
Odvjetnica Čavić objašnjava kako je zbog toga potpuno bespredmetan detalj iz rješenje o odbačaju kaznene prijave prema kojem žrtve same mogu preuzeti kazneni progon. Rok je u svakom slučaju prošao.
To je za Telegram potvrdio i jedan iskusan sudac istrage s kojim smo razgovarali.
7. Je li u HUP-u bilo bludnih radnji?
Odvjetnica Čavić za Telegram dalje objašnjava kako se tijekom izvida koji su provođeni zbog ponašanja Bernarda Jakelića moglo eventualno doći do dokaza o nekom drugom kaznenom djelu što se progoni po službenoj dužnosti. To bi u ovom slučaju bile bludne radnje.
Zaposlenice HUP-a opisale su u svojim iskazima da ih je bivši šef pipao po intimnim dijelovima dijela, a upravo to, kao i drugo zadiranje u seksualni integritet uz primjenu sile ili prijetnje predstavlja bludne radnje. “U tom slučaju policija i državno odvjetništvo morali bi postupati po službenoj dužnosti”, dodaje odvjetnica Čavić, a to nam potvrđuje i jedna bivša državna odvjetnica s kojom smo razgovarali.
Iz Policijske uprave zagrebačke za Telegram su odgovorili kako elemente kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, u ovom slučaju bludnih radnji, nisu utvrdili.
8. Što sada preostaje žrtvama iz HUP-a?
Na kraju, odvjetnica Čavić kaže kako žene koje su bile izložene seksualnom uznemiravanju mogu tražiti odštete zbog duševnih boli koje im je počinitelj uzrokovao svojim ponašanjem. Za to, prema Zakonu o obveznim odnosima imaju rok od tri godine. No, on se, naglašava, ne mora računati od trenutka kada se spolno uznemiravanje dogodilo već može početi teći i nakon što žrtva primjerice završi liječenje zbog prihičkih problema koje je imala uslijed toga.
Odvjetnica Nataša Ružička ukazuje i na odredbe Članka 3. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Taj članak opisuje spolno uznemiravanje kao svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi.
Takvo ponašanje, stoji u Zakonu, predstavlja povredu dostojanstva osobe i stvara omalovažavajuće okruženje. “Žrtva diskriminacije po odredbama ovog Zakona ima pravo na naknadu štete”, naglašava odvjetnica Ružička.
* Nakon objave ovog teksta stigao nam je komentar aktualnog glavnog direktora HUP-a Damira Zorića koji prenosimo u cijelosti:
“Bez obzira na jučerašnji DORH-ov odbačaj kaznene prijave protiv bivšeg zamjenika glavnog direktora HUP-a, koju je po prijavi 15 zaposlenica HUP-a koje su prijavile zlostavljanje i seksualno uznemiravanje kojemu su više godina bile izložene, u ožujku podnijela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, gđa Višnja Ljubičić, HUP i dalje podržava svoje zaposlenice u borbi protiv svakog oblika zlostavljanja i uznemiravanja.
Ponosni smo na naše kolegice koje su moralne pobjednice dosadašnjeg tijeka ovog postupka jer su pokazale hrabrost i suprotstavile se nasilju. Iz odluke jasno se vidi da je donesena temeljem proceduralnog slova zakona pa je u ovom slučaju, kao i u nizu drugih, moguće samo upitati se kako to da je našim propisima moguće formalnim razlozima onemogućiti procesuiranje stvarnih činjenica.
Tim prije što je i sam DORH naveo da je u provedenim prethodnim radnjama utvrđeno postojanje elemenata kaznenoga djela. Nadamo se stoga da će ovaj slučaj biti poticaj svim odgovornima u Hrvatskoj da razmisle o ovako neobično kratkim rokovima zastare za prijave slučaja zlostavljanja, dok istovremeno svjedočimo kako se u demokratskom svijetu i nakon više desetljeća procesuiraju slučajevi po sličnim prijavama.
Što se tiče HUP-a i dalje ćemo ustrajati u zaštiti dostojanstva svakog svojega zaposlenika, osobito onih koji su bili izloženi neprimjerenim postupanjima bivšeg ili bilo kojeg drugog rukovoditelja. Koristit ćemo sve pravne mogućnosti da zaštitimo interese HUP-a i dostojanstvo njegovih zaposlenika. Zahvaljujemo svim članovima i tijelima HUP-a kao i javnosti koja nas u tome podržava. Ovaj slučaj nije specifičan samo za HUP nego ima mnogo šire implikacije za čitavo hrvatsko društvo.
Konkretan problem s isplatom otpremnine nije okončan, ali je isplata, kao neprimjerena u ovome slučaju, obustavljena intervencijom tijela HUP-a. Stoga je HUP izložen tužbama kojima se traži isplata otpremnine u bruto iznosu od preko dva milijuna kuna. Istovremeno i HUP vodi sudski postupak u kojem traži da se sporazum bivšeg zamjenika glavnog direktora i tadašnjeg glavnog direktora o isplati otpremnine, proglasi ništetnim budući je sklopljen protivno važećim odredbama Statuta HUP-a, bez nužne suglasnosti Izvršnog odbora i jer je protivan moralu društva”.