Telegramov komentator Jasmin Klarić analizira uspjeh hrvatskih stranaka, prema prosjecima potpore koju su dobivale u redovnim redovnim mjesečnim istraživanjima javnog mijenja, Cro Demoskop i Crobarometar. Jučer smo objavili Domovinski pokret, danas je na redu Most, sutra Možemo!, a zatim SDP te HDZ
Prije lanjskih parlamentarnih izbora činilo se da je stvar tek pitanje rutine, već viđenog polaganog odlaska u suton. Stranka koja se pokušavala prikazati nadideološkom, koja je okupljala široki spektar ljudi različitih svjetonazora, koja je dva puta dovela na vlast HDZ i dva puta odustala od vlasti zbog svojih principa, istrošila je svoje gorivo.
Tako su bar ukazivali svi relevantni podaci. Ankete su Mostu pred izbore 2020. godine davale rezultat s krivog ruba izbornog praga, stranku je napustila gomila nekad istaknutih članova, nisu prešli prag na europskim izborima, a propali su i pregovori s Domovinskim pokretom i tad zahuktalim Miroslavom Škorom o zajedničkom nastupu na izborima za Sabor.
Lokalni izbori, vrlo dobar
Djelovalo je kao da će, u najbolju ruku, u parlament otići dva do tri Mostovca s velikom šansom da ih se do 2024. kao relevantne stranke budu sjećali samo okorjeliji politički kroničari. U toj priči, godina koja upravo izmiče trebala je biti dosta važna stanica u fajrontu jedne stranke. Most 2021. godinu, međutim, završava s najvišim stranačkim rejtingom još otkad ih je Andrej Plenković, uz pomoć tajnice, izbacio iz Vlade.
Iako su se iz HDZ-a jako trudili pokazati Mostov rezultat na svibanjskim lokalnim izborima kao potpuni debakl, iako se pisalo kako je, eto, Most izgubio i Metković (na kojem nisu na vlasti od 2017. godine), rezultat ove stranke na lokalnim izborima bio je, zapravo, vrlo dobar. Osvojenih 7,3 posto glasova na razini cijele države, ulazak u sva gradska vijeća najveća četiri grada, te Miro Bulj kao gradonačelnik Sinja pričali su ipak neku drugu priču od one o potencijalno terminalnom porazu.
Referendumski boom
No, ni tad se nije činilo da će stranka koja apsolutno najviše nervira Andreja Plenkovića do kraja godine doživjeti dodatni uzlet. Sad već jasno profilirana kao solidno, ali ne ekstremno desna i konzervativna opcija, ova stranka je sve do jeseni varirala na šest do sedam posto anketne potpore.
U posljednja tri mjeseca je, međutim, uzjahala val raznorodnog protivljenja načinu na koji Vlada i Stožer vode bitku protiv pandemije, da bi s aktualnom referendumskom inicijativom rejting Mosta u prosincu narastao do 9,6 posto. Viši je, i to minimalno (9,7 posto) posljednji put bio u svibnju 2017. godine, kad ih je zbog Agrokora i Zdravka Marića Plenković izbacio iz Vlade.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Opet Božo pregovarač?!
Koalicija ravnozemljaša, antivaksera, slobodara i ljudi koji su jednostavno umorni i od pandemije i dvostrukih kriterija Stožera i Vlade, tako Most gura prema poziciji iz koje nije nimalo nezamisliv povratak u – 2015. ili 2016. godinu. Naime, po aktualnim brojkama nije nimalo teško zamisliti da u srazu HDZ-a i eventualnog progresivnog saveza SDP-a i Možemo! odluku o tome tko će biti na vlasti donosi – opet! – Božo Petrov.
Izbori su, jasno, još uvijek u dalekoj (ili možda samo nešto malo bližoj) budućnosti, a sadašnja anti-Covid potvrdaška koalicija na krilima koje Most raste može im lako spržiti krila pojavi li se neki svježi populistički Mesija na domaćoj političkoj sceni. No, valja imati u vidu da se propast Mosta dosad predviđala nekoliko puta i da su se prognoze pokazale savršeno – pogrešne.
Članak se nastavlja ispod oglasa
P.S. Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos.
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Analiza rejtinga 2021.: Kakva godina za Most. Ovako popularni nisu bili otkako su ih Plenković i tajnica frknuli iz Vlade
Stranka Bože Petrova u svibnju 2017. imala je 9,7 posto potpore po anketama. Sad su na 9,6 posto
Telegramov komentator Jasmin Klarić analizira uspjeh hrvatskih stranaka, prema prosjecima potpore koju su dobivale u redovnim redovnim mjesečnim istraživanjima javnog mijenja, Cro Demoskop i Crobarometar. Jučer smo objavili Domovinski pokret, danas je na redu Most, sutra Možemo!, a zatim SDP te HDZ
Prije lanjskih parlamentarnih izbora činilo se da je stvar tek pitanje rutine, već viđenog polaganog odlaska u suton. Stranka koja se pokušavala prikazati nadideološkom, koja je okupljala široki spektar ljudi različitih svjetonazora, koja je dva puta dovela na vlast HDZ i dva puta odustala od vlasti zbog svojih principa, istrošila je svoje gorivo.
Tako su bar ukazivali svi relevantni podaci. Ankete su Mostu pred izbore 2020. godine davale rezultat s krivog ruba izbornog praga, stranku je napustila gomila nekad istaknutih članova, nisu prešli prag na europskim izborima, a propali su i pregovori s Domovinskim pokretom i tad zahuktalim Miroslavom Škorom o zajedničkom nastupu na izborima za Sabor.
Lokalni izbori, vrlo dobar
Djelovalo je kao da će, u najbolju ruku, u parlament otići dva do tri Mostovca s velikom šansom da ih se do 2024. kao relevantne stranke budu sjećali samo okorjeliji politički kroničari. U toj priči, godina koja upravo izmiče trebala je biti dosta važna stanica u fajrontu jedne stranke. Most 2021. godinu, međutim, završava s najvišim stranačkim rejtingom još otkad ih je Andrej Plenković, uz pomoć tajnice, izbacio iz Vlade.
Iako su se iz HDZ-a jako trudili pokazati Mostov rezultat na svibanjskim lokalnim izborima kao potpuni debakl, iako se pisalo kako je, eto, Most izgubio i Metković (na kojem nisu na vlasti od 2017. godine), rezultat ove stranke na lokalnim izborima bio je, zapravo, vrlo dobar. Osvojenih 7,3 posto glasova na razini cijele države, ulazak u sva gradska vijeća najveća četiri grada, te Miro Bulj kao gradonačelnik Sinja pričali su ipak neku drugu priču od one o potencijalno terminalnom porazu.
Referendumski boom
No, ni tad se nije činilo da će stranka koja apsolutno najviše nervira Andreja Plenkovića do kraja godine doživjeti dodatni uzlet. Sad već jasno profilirana kao solidno, ali ne ekstremno desna i konzervativna opcija, ova stranka je sve do jeseni varirala na šest do sedam posto anketne potpore.
U posljednja tri mjeseca je, međutim, uzjahala val raznorodnog protivljenja načinu na koji Vlada i Stožer vode bitku protiv pandemije, da bi s aktualnom referendumskom inicijativom rejting Mosta u prosincu narastao do 9,6 posto. Viši je, i to minimalno (9,7 posto) posljednji put bio u svibnju 2017. godine, kad ih je zbog Agrokora i Zdravka Marića Plenković izbacio iz Vlade.
Opet Božo pregovarač?!
Koalicija ravnozemljaša, antivaksera, slobodara i ljudi koji su jednostavno umorni i od pandemije i dvostrukih kriterija Stožera i Vlade, tako Most gura prema poziciji iz koje nije nimalo nezamisliv povratak u – 2015. ili 2016. godinu. Naime, po aktualnim brojkama nije nimalo teško zamisliti da u srazu HDZ-a i eventualnog progresivnog saveza SDP-a i Možemo! odluku o tome tko će biti na vlasti donosi – opet! – Božo Petrov.
Izbori su, jasno, još uvijek u dalekoj (ili možda samo nešto malo bližoj) budućnosti, a sadašnja anti-Covid potvrdaška koalicija na krilima koje Most raste može im lako spržiti krila pojavi li se neki svježi populistički Mesija na domaćoj političkoj sceni. No, valja imati u vidu da se propast Mosta dosad predviđala nekoliko puta i da su se prognoze pokazale savršeno – pogrešne.
P.S. Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos.