S obzirom na to da je HDZ stranka čije je ministre u toj istoj godini odvodila policija, USKOK i Ured europskog javnog tužitelja sastavljali optužnice protiv visokih dužnosnika, a mediji grcali pod količinom sve sumanutijih afera koje je HDZ proizvodio, rezultat djeluje nestvarno, Ali...
U svakoj od godina u kojima nije bilo parlamentarnih izbora, Plenkovićev HDZ je gubio na anketnom rejtingu. Ne previše; otprilike između jedan i po i tri postotna boda, ali je gubio – i 2017., i 2018., i 2019, i 2021. godine. U 2022. godini je rejting HDZ-a narastao.
Istina, taj rast nije golem, tek 0,5 postotnih bodova (s 28,3 na 28,8 posto), ali razmjeri rasta se pokazuju mnogo većima kad ih se stavi u kontekst s drugima. Primjerice, u siječnju ove godine je imao 1,6 postotnih bodova viši rejting od SDP-a i Možemo! zajedno.
Razlika u prosincu je 6,7 postotnih bodova. Razmak između Plenkovićeve i dvije najjače oporbene stranke povećan je tako za više od četiri puta.
Godina dede-maslinara
S obzirom na to da je HDZ stranka čije je ministre u toj istoj godini odvodila policija, USKOK i Ured europskog javnog tužitelja sastavljali optužnice protiv visokih dužnosnika, a mediji grcali pod količinom sve sumanutijih afera koje je HDZ proizvodio, rezultat djeluje nestvarno. Zaboga, u godini dede-maslinara i lika koji je mažnjavao željeznu armaturu s gradilišta, a to je samo vrhić ledene sante afera i promašaja vlasti, rast rejtinga djeluje poput pravog čuda.
Čuda, međutim, u politici ne postoje. HDZ ima vrlo stabilnu biračku bazu, posve neusporedivu s bilo kojom drugom hrvatskom strankom. Kad su bili na dnu – s uhapšenim bivšim premijerom i predsjednikom, na izborima su dogurali skoro do 25 posto glasova.
Uz to, unatoč sve sile afera i problema, ove godine je ostvareno nekoliko vrlo opipljivih ciljeva – poput Pelješkog mosta, Schengena i eura, a postpandemijski rapidni oporavak (još) nije uspio zasjeniti galop inflacije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zima dolazi
Što nas dovodi do ključnog pitanja za HDZ danas – je li doista pametno čekati kraj mandata, duboko u 2024. godini da se ide na redovne parlamentarne izbore ili treba iskoristiti neponovljivi trenutak i krenuti u 2023. godini na birališta.
Jer, kako se 2023. godina bude otaljavala, blijedit će učinci i eura, i Schengena i mosta, a od rapidnog rasta gospodarstva i cijena ostat će samo ovo potonje. Šanse za recesiju su, pritom, u ovom trenutku, oko 25 posto, a za neki značajniji rast BDP-a praktički nepostojeće.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nije, dakle, nemoguće, da bi se krajem 2024. godine, kad prođu redovni parlamentarni izbori, u HDZ-u s bijesom i sjetom mogli osvrnuti na ankete s kraja 2022. godine. I propuštenu priliku.
P.S. Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Analiza rejtinga 2022. godine: HDZ raste, ali Plenković se nalazi pred ključnom dilemom. Treba li raspisati izvanredne izbore?
Kako se 2023. godina bude otaljavala, blijedit će učinci i eura, i Schengena i mosta
S obzirom na to da je HDZ stranka čije je ministre u toj istoj godini odvodila policija, USKOK i Ured europskog javnog tužitelja sastavljali optužnice protiv visokih dužnosnika, a mediji grcali pod količinom sve sumanutijih afera koje je HDZ proizvodio, rezultat djeluje nestvarno, Ali...
U svakoj od godina u kojima nije bilo parlamentarnih izbora, Plenkovićev HDZ je gubio na anketnom rejtingu. Ne previše; otprilike između jedan i po i tri postotna boda, ali je gubio – i 2017., i 2018., i 2019, i 2021. godine. U 2022. godini je rejting HDZ-a narastao.
Istina, taj rast nije golem, tek 0,5 postotnih bodova (s 28,3 na 28,8 posto), ali razmjeri rasta se pokazuju mnogo većima kad ih se stavi u kontekst s drugima. Primjerice, u siječnju ove godine je imao 1,6 postotnih bodova viši rejting od SDP-a i Možemo! zajedno.
Razlika u prosincu je 6,7 postotnih bodova. Razmak između Plenkovićeve i dvije najjače oporbene stranke povećan je tako za više od četiri puta.
Godina dede-maslinara
S obzirom na to da je HDZ stranka čije je ministre u toj istoj godini odvodila policija, USKOK i Ured europskog javnog tužitelja sastavljali optužnice protiv visokih dužnosnika, a mediji grcali pod količinom sve sumanutijih afera koje je HDZ proizvodio, rezultat djeluje nestvarno. Zaboga, u godini dede-maslinara i lika koji je mažnjavao željeznu armaturu s gradilišta, a to je samo vrhić ledene sante afera i promašaja vlasti, rast rejtinga djeluje poput pravog čuda.
Čuda, međutim, u politici ne postoje. HDZ ima vrlo stabilnu biračku bazu, posve neusporedivu s bilo kojom drugom hrvatskom strankom. Kad su bili na dnu – s uhapšenim bivšim premijerom i predsjednikom, na izborima su dogurali skoro do 25 posto glasova.
Uz to, unatoč sve sile afera i problema, ove godine je ostvareno nekoliko vrlo opipljivih ciljeva – poput Pelješkog mosta, Schengena i eura, a postpandemijski rapidni oporavak (još) nije uspio zasjeniti galop inflacije.
Zima dolazi
Što nas dovodi do ključnog pitanja za HDZ danas – je li doista pametno čekati kraj mandata, duboko u 2024. godini da se ide na redovne parlamentarne izbore ili treba iskoristiti neponovljivi trenutak i krenuti u 2023. godini na birališta.
Jer, kako se 2023. godina bude otaljavala, blijedit će učinci i eura, i Schengena i mosta, a od rapidnog rasta gospodarstva i cijena ostat će samo ovo potonje. Šanse za recesiju su, pritom, u ovom trenutku, oko 25 posto, a za neki značajniji rast BDP-a praktički nepostojeće.
Nije, dakle, nemoguće, da bi se krajem 2024. godine, kad prođu redovni parlamentarni izbori, u HDZ-u s bijesom i sjetom mogli osvrnuti na ankete s kraja 2022. godine. I propuštenu priliku.
P.S. Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos.