Most je na krilima referenduma u ovoj godini zabilježio najveći rejting otkad postoji, no bilo je jasno da je ta razina podrške teško održiva. Rejting im se ipak stabilizirao na solidnih 8-9 posto
Brojke su, s jedne strane, prilično jasne. Za Most je 2022. – godina pada rejtinga. U odnosu na siječanj, stranka Bože Petrova je u prosincu imala za petinu manje glasova.
S druge strane, bez konteksta, brojke su tek skup znakova na papiru. A kad se kontekst uzme u obzir, godina koja upravo izmiče je za Most bila godina učvršćivanja statusa kao političkog faktora bez kojeg je svaka računica u današnjoj Hrvatskoj ozbiljno nepotpuna.
Veljača – najviši rejting u povijesti stranke
Naime, nakon što su na izborima 2020. godine, unatoč prognozama, solidno zadržali glavu iznad vode, rejting Mosta je uglavnom plesao malo iznad izbornog praga, sve negdje do posljednjih mjeseci prošle godine. Onda je krenula priča o referendumu oko izmjena Ustava i Covid potvrda i Most je zajahao val koji ga je doveo do najvećeg rejtinga u povijesti te stranke.
U veljači 2022. godine, tako je po anketama ova stranka bila prvi odabir za 11,8 posto birača. Do pokušaja raspisivanja Covid-referenduma, kojeg je, uz skandalozno objašnjenje zabranio Ustavni sud, rekordni anketni rejting ove stranke bilježio se u svibnju 2017. godine. Da, to je bilo neposredno nakon što je Andrej Plenković naložio tajnici Vlade da pripremi odluku o razrješenju Mostovih ministara. Tada je za Most bilo 9,7 posto ispitanika.
Jasno je da je bilo teško očekivati da će ta koalicija tvrdokornih Mostovih birača, antivaksera i onih koji su bili revoltirani tragičnom pandemijskom politikom Vlade teško potrajati. Kako je priču o referendumu, a i (valjda) najgori dio pandemije lagano grickalo vrijeme, tako se spuštao i Mostov rejting.
Perspektive ostaju otvorene
U vrelom ljetu, dok su zaraza i covid-potvrde kao i obično padale u zaborav, rejting Mosta se spustio na najniži ovogodišnji; onaj srpanjski od 8,3 posto. Negdje između te brojke i devet posto se vrtio i do kraja godine (prosinac – 8,5 posto).
Članak se nastavlja ispod oglasa
Telegram
Takva potpora je i dalje itekako solidna. Most je pred posljednje parlamentarne izbore bio na anketnih 5,5 posto, pa je opet osvojio osam mandata. Ukratko, s rejtingom osam-devet posto, perspektive za pokušaj ostvarivanja društvenih promjena koje toliko zazivaju, za Mostovce ostaju otvorene.
P.S. Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Analiza rejtinga 2022. godine: Što nam zapravo govori pad Mosta? Brojke ne otkrivaju cijelu istinu
Bez konteksta, brojke su tek skup znakova na papiru
Most je na krilima referenduma u ovoj godini zabilježio najveći rejting otkad postoji, no bilo je jasno da je ta razina podrške teško održiva. Rejting im se ipak stabilizirao na solidnih 8-9 posto
Brojke su, s jedne strane, prilično jasne. Za Most je 2022. – godina pada rejtinga. U odnosu na siječanj, stranka Bože Petrova je u prosincu imala za petinu manje glasova.
S druge strane, bez konteksta, brojke su tek skup znakova na papiru. A kad se kontekst uzme u obzir, godina koja upravo izmiče je za Most bila godina učvršćivanja statusa kao političkog faktora bez kojeg je svaka računica u današnjoj Hrvatskoj ozbiljno nepotpuna.
Veljača – najviši rejting u povijesti stranke
Naime, nakon što su na izborima 2020. godine, unatoč prognozama, solidno zadržali glavu iznad vode, rejting Mosta je uglavnom plesao malo iznad izbornog praga, sve negdje do posljednjih mjeseci prošle godine. Onda je krenula priča o referendumu oko izmjena Ustava i Covid potvrda i Most je zajahao val koji ga je doveo do najvećeg rejtinga u povijesti te stranke.
U veljači 2022. godine, tako je po anketama ova stranka bila prvi odabir za 11,8 posto birača. Do pokušaja raspisivanja Covid-referenduma, kojeg je, uz skandalozno objašnjenje zabranio Ustavni sud, rekordni anketni rejting ove stranke bilježio se u svibnju 2017. godine. Da, to je bilo neposredno nakon što je Andrej Plenković naložio tajnici Vlade da pripremi odluku o razrješenju Mostovih ministara. Tada je za Most bilo 9,7 posto ispitanika.
Jasno je da je bilo teško očekivati da će ta koalicija tvrdokornih Mostovih birača, antivaksera i onih koji su bili revoltirani tragičnom pandemijskom politikom Vlade teško potrajati. Kako je priču o referendumu, a i (valjda) najgori dio pandemije lagano grickalo vrijeme, tako se spuštao i Mostov rejting.
Perspektive ostaju otvorene
U vrelom ljetu, dok su zaraza i covid-potvrde kao i obično padale u zaborav, rejting Mosta se spustio na najniži ovogodišnji; onaj srpanjski od 8,3 posto. Negdje između te brojke i devet posto se vrtio i do kraja godine (prosinac – 8,5 posto).
Takva potpora je i dalje itekako solidna. Most je pred posljednje parlamentarne izbore bio na anketnih 5,5 posto, pa je opet osvojio osam mandata. Ukratko, s rejtingom osam-devet posto, perspektive za pokušaj ostvarivanja društvenih promjena koje toliko zazivaju, za Mostovce ostaju otvorene.
P.S. Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos.