Naposljetku, nitko ne može staviti ruku u vatru da još netko od Plenkovićevih suradnika neće odjednom osvanuti pod istragom ili u pritvoru, jer ritam i opseg afera crtaju sve jasniju kružnicu oko cijele strukture vlasti
Mnogo stvari je u posljednje vrijeme razbjesnilo premijera Andreja Plenkovića, ali malo što tako žestoko kao kad je u javnost puštena informacija koja je kolala po HDZ-ovim i novinarskim kuloarima – da stranka ima anketu po kojoj bi na izborima osvojili (tek) 55 mandata. Jasno je zbog čega je Plenković bio ljut – s takvim rezultatom, čak i kad bi mu se pribrojili svi mandati iz dijaspore i svih osam zastupnika nacionalnih manjina, do većine bi HDZ-u trebalo još golemih deset mandata.
Na ovoj točci bi se vjerojatno u Domovinskom pokretu – kao jedinoj snažnijoj oporbenoj stranci koja nije odbila poslijeizbornu koaliciju s HDZ-om – mogli početi smješkati i trljati ruke, ali Plenkoviću se rasplet u kojem mu Ivan Penava kontrolira parlamentarnu većinu (ili, realno, bilo tko drugi) – zasigurno nimalo ne sviđa. Stoga je priču o internoj anketi i 55 mandata proglasio notornim fake newsom.
Dug put do većine
Međutim, brojke iz redovnih anketa koje se više od desetljeća provode u Hrvatskoj pokazuju vrlo sličnu sliku. HDZ je godinu završio u minusu u odnosu na njen početak, izgubili su 1,6 postotnih bodova podrške i sad su na 26,6 posto. Uz nešto manje od 20 posto neodlučnih, ovih 26,6 posto bi se u biračkim kutijama – da su se izbori održali u prosincu, kad su rađene posljednje ankete – moglo pretvoriti u cca 32 posto glasova za Andreja Plenkovića.
Što je, pak, nešto manje od 33,7 posto glasova koliko je na izborima 2016. godina osvojila Restart koalicija, predvođena Zoranom Milanovićem i SDP-om. S tim postotkom su dobili 54 mjesta u Saboru. Jasno je, stoga, da priča o 55 HDZ-ovih mandata i dugom putu do većine nije potpuna fantazija kako bi to Plenković želio da bude.
EU milijarde i duboka kriza društva
Prilično je, međutim, nevjerojatno da se u aktualnoj situaciji uopće može ozbiljno raspravljati o scenarijima u kojima HDZ više neće biti na vlasti. Prvo, očito je da neće biti nikakve šire oporbene koalicije, pa će HDZ-ova lista sigurno dobiti najviše glasova na izborima. Drugo, Hrvatska se doslovno kupa u EU milijardama namijenjenima razvoju i po zemlji niču brojni projekti koji bi trebali podići kvalitetu života zajednice.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Činjenica da u takvim okolnostima podrška vladajućoj stranci pada pokazuje koliko je, zapravo, postojeća situacija u zemlji nevesela. Korupcija je prešla sve razine brutalnosti, isto se događa s premijerovom bahatošću (što je osobina koju ovdje birači nikad nisu pretjerano cijenili), demografska katastrofa djeluje već poput prirodne sile, a gotovo svi društveni sustavi su u dubokoj krizi.
Zveket lisica i dalje prijeti
Na sve to došla je i sad već dvogodišnja inflacija koja je poharala životni standard siromašnijih građana do te mjere da nikakvi predizborni “pokloni” vlasti neće biti dovoljni da nadoknade izgubljeno. Naposljetku, nitko ne može staviti ruku u vatru da još netko od Plenkovićevih suradnika neće odjednom osvanuti pod istragom ili u pritvoru, jer ritam i opseg afera crtaju sve jasniju kružnicu oko cijele strukture vlasti.
No, dok im strelica pada potpore u 2023. može biti razlog za zabrinutost, anketna podrška od 26,6 posto i dalje HDZ stavlja u poziciju neprikosnovenog izbornog favorita. Praktički istog onakvog kakva je, u ljeto 2019. godine, po anketnim brojkama bila Kolinda Grabar-Kitarović.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos.
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Analiza rejtinga 2023.: HDZ je ogroman izborni favorit. Otprilike kao Kolinda Grabar-Kitarović u ljeto 2019.
HDZ i dalje ima veliku prednost nad ostalim strankama, ali podrška im je u padu
Naposljetku, nitko ne može staviti ruku u vatru da još netko od Plenkovićevih suradnika neće odjednom osvanuti pod istragom ili u pritvoru, jer ritam i opseg afera crtaju sve jasniju kružnicu oko cijele strukture vlasti
Mnogo stvari je u posljednje vrijeme razbjesnilo premijera Andreja Plenkovića, ali malo što tako žestoko kao kad je u javnost puštena informacija koja je kolala po HDZ-ovim i novinarskim kuloarima – da stranka ima anketu po kojoj bi na izborima osvojili (tek) 55 mandata. Jasno je zbog čega je Plenković bio ljut – s takvim rezultatom, čak i kad bi mu se pribrojili svi mandati iz dijaspore i svih osam zastupnika nacionalnih manjina, do većine bi HDZ-u trebalo još golemih deset mandata.
Na ovoj točci bi se vjerojatno u Domovinskom pokretu – kao jedinoj snažnijoj oporbenoj stranci koja nije odbila poslijeizbornu koaliciju s HDZ-om – mogli početi smješkati i trljati ruke, ali Plenkoviću se rasplet u kojem mu Ivan Penava kontrolira parlamentarnu većinu (ili, realno, bilo tko drugi) – zasigurno nimalo ne sviđa. Stoga je priču o internoj anketi i 55 mandata proglasio notornim fake newsom.
Dug put do većine
Međutim, brojke iz redovnih anketa koje se više od desetljeća provode u Hrvatskoj pokazuju vrlo sličnu sliku. HDZ je godinu završio u minusu u odnosu na njen početak, izgubili su 1,6 postotnih bodova podrške i sad su na 26,6 posto. Uz nešto manje od 20 posto neodlučnih, ovih 26,6 posto bi se u biračkim kutijama – da su se izbori održali u prosincu, kad su rađene posljednje ankete – moglo pretvoriti u cca 32 posto glasova za Andreja Plenkovića.
Što je, pak, nešto manje od 33,7 posto glasova koliko je na izborima 2016. godina osvojila Restart koalicija, predvođena Zoranom Milanovićem i SDP-om. S tim postotkom su dobili 54 mjesta u Saboru. Jasno je, stoga, da priča o 55 HDZ-ovih mandata i dugom putu do većine nije potpuna fantazija kako bi to Plenković želio da bude.
EU milijarde i duboka kriza društva
Prilično je, međutim, nevjerojatno da se u aktualnoj situaciji uopće može ozbiljno raspravljati o scenarijima u kojima HDZ više neće biti na vlasti. Prvo, očito je da neće biti nikakve šire oporbene koalicije, pa će HDZ-ova lista sigurno dobiti najviše glasova na izborima. Drugo, Hrvatska se doslovno kupa u EU milijardama namijenjenima razvoju i po zemlji niču brojni projekti koji bi trebali podići kvalitetu života zajednice.
Činjenica da u takvim okolnostima podrška vladajućoj stranci pada pokazuje koliko je, zapravo, postojeća situacija u zemlji nevesela. Korupcija je prešla sve razine brutalnosti, isto se događa s premijerovom bahatošću (što je osobina koju ovdje birači nikad nisu pretjerano cijenili), demografska katastrofa djeluje već poput prirodne sile, a gotovo svi društveni sustavi su u dubokoj krizi.
Zveket lisica i dalje prijeti
Na sve to došla je i sad već dvogodišnja inflacija koja je poharala životni standard siromašnijih građana do te mjere da nikakvi predizborni “pokloni” vlasti neće biti dovoljni da nadoknade izgubljeno. Naposljetku, nitko ne može staviti ruku u vatru da još netko od Plenkovićevih suradnika neće odjednom osvanuti pod istragom ili u pritvoru, jer ritam i opseg afera crtaju sve jasniju kružnicu oko cijele strukture vlasti.
No, dok im strelica pada potpore u 2023. može biti razlog za zabrinutost, anketna podrška od 26,6 posto i dalje HDZ stavlja u poziciju neprikosnovenog izbornog favorita. Praktički istog onakvog kakva je, u ljeto 2019. godine, po anketnim brojkama bila Kolinda Grabar-Kitarović.
Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos.