Također je istaknuo da sukobi i konfrontacije poput događaja koji se odvijaju u Ukrajini nisu u ničijem interesu. Zaključio je kako je „ukrajinska kriza nešto što ne želimo vidjeti.“ Predložio je da Kina i SAD surađuju te tako preuzmu „dužnu međunarodnu odgovornost i ulože napore za mir u svijetu.“
Već ta prva reakcija Pekinga pokazuje da je samo pristajanje Xija na razgovore s Bidenom zapravo ozbiljan udarac za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Taj dojam pojačava izjava kineske strane kako Kina i SAD moraju zajedno raditi za mir, čime je dao do znanja da je Peking pristao razgovarati o agresiji na Ukrajinu bez prisustva Moskve. Sve to, dakako, pokazuje da prijateljstvo bez granica između Rusije i Kine ipak nije toliko neograničeno. Za uzvrat, Washington je pokazao svijetu da vidi Kinu, a ne Rusiju, kao ključnu svjetsku velesilu.
Putinu bi svaka potpora Kine zlata vrijedila
Kini nikako ne ide na ruku ruska invazija na Ukrajinu, a posebno logistički i strateški zastoji ruske vojske, jer se time produžuje ukrajinska agonija koja sve više okreće svijet protiv Rusije.
Američki predsjednik Joe Biden upozorio je kineskog predsjednika Xi Jinpinga da će kinesko gospodarstvo platiti visoku cijenu ako Peking uvaži zahtjev ruskog predsjednika Vladimira Putina za vojnu i gospodarsku pomoć. Također je najavio da je Washington spreman i na otvorenu konfrontaciju s Pekingom, ako će Kina slati vojnu pomoć Rusiji. S obzirom na razorne financijske, ekonomske, kulturne i sportske sankcije, svaka potpora Kine zlata bi vrijedila Putinu. Ne samo što bi time ublažio posljedice izolacije i ekonomskog udara, nego bi pokazao Rusima da nije bez potpore u svojoj agresiji na Ukrajinu.
Situacija je tijekom razgovora bila paradoksalna: Biden je tražio razumijevanje pa i pomoć od nacije koju je Washington proglasio najvećim američkim neprijateljem u 21. stoljeću.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kine ne može tek tako okrenuti leđa svom prijatelju
Xi Jinping, međutim, ne može tek tako okrenuti leđa svom prijatelju Vladimiru Putinu. Bez Rusije, Kina će se teško nositi s Amerikancima koji ne kriju želju da ju politički marginaliziraju u Aziji i svijetu. Još teže u nastojanjima Washingtona da brojnim ograničenjima barem uspori, ako ne i sasvim zaustavi, do sada nezadrživi gospodarski razvoj Kine. Osim toga, Kina zdušno podupire nastojanja Putina da promijeni dosadašnji međunarodni poredak kojim je gospodario Washington sa svojim saveznicima. Kini također odgovara da se SAD više angažiraju u Europi, a manje u Aziji.
Međutim, Kina će biti pogođena ako zbog rata u Ukrajini dođe do recesije i usporavanja rasta svjetske ekonomije. Stoga Peking nije kritizirao Putina, ali je izbjegavao sukob s EU i SAD-om, svojim najvećim trgovinskim partnerima. Zbog toga je Kina stalno ponavljala da je duboko ožalošćena ratom i da će “aktivno raditi” na podršci mirnom rješenju. Kineski veleposlanik u Ukrajini Fan Xianronga kazao je da Kina nikada neće napasti Ukrajinu. “Pomoći ćemo, posebno ekonomski”.
S jedne strane Kina podupire zahtjev Rusije da se NATO pakt ne smije širiti prema njenim granicama, ali se suzdržala od glasanja za osudu Rusije u UN-u, što se smatralo znakom da se Peking distancira od Moskve.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Gledajući ekonomske parametre, Peking nema o čemu razmišljati
Washington je već ranije objavio da je Rusija zatražila od Kine vojnu potporu, uključujući dronove, kao i ekonomsku pomoć. Državni tajnik Antony Blinken odmah je upozorio da će Kina snositi odgovornost ako na bilo koji način podrži rusku agresiju te da bi u tom slučaju platila visoku cijenu. Time je Blinken izravno najavio da bi se Peking, u slučaju da stane na stranu Moskve, našao pod sankcijama SAD-a i EU. Što bi bio težak udarac za kinesko gospodarstvo koje je zadnjih nekoliko godina ozbiljno usporilo rast, a dodatno je situaciju otežala pandemija koronavirusa.
Dugoročno gledano, Kina nema koristi od dugotrajne ekonomske krize zbog rata. Ako mora birati između SAD-a i EU-a te Rusije, ako se gledaju ekonomski parametri, Peking nema o čemu razmišljati. Trgovina između Europske unije i Kine prošle je godine premašila 800 milijardi dolara, a trgovina između SAD-a i Kine dosegnula je 750 milijardi dolara. Trgovina s Rusijom iznosila je oko 150 milijardi dolara.
Kina ide svojim, trećim putem
Washington procjenjuje da Kina neće pomagati Putinu tenkovima ili zrakoplovima, već vjerojatno u hrani ili rezervnim dijelovima. Xi se ni tijekom razgovora s Bidenom nije odrekao Putina, a ako je i uvažio neki od zahtjeva Washingtona, onda je zasigurno zatražio neki ustupak, primjerice, da se ukine niz carinskih barijera koje je uveo bivši predsjednik Donald Trump.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Već i prije početka razgovora znalo se da Xi neće pokleknuti pred pritiskom SAD-a. Niti će prihvatiti američku doktrinu ili – ste s Rusijom ili ste s Ukrajinom i ostatkom svijeta. Xi je tijekom razgovora inzistirao da Kina ide svojim, trećim putem.
Analiza: Samo pristajanje kineskog predsjednika na razgovore s Bidenom zapravo je ozbiljan udarac za Putina
Znalo se da Peking neće prihvatiti američku doktrinu ili - ste s Rusijom ili s Ukrajinom i ostatkom svijeta
Xi Jinping ne može tek tako okrenuti leđa svom prijatelju Vladimiru Putinu. Bez Rusije, Kina će se teško nositi s Amerikancima koji ne kriju želju da ju politički marginaliziraju u Aziji i svijetu. No, ako se gledaju ekonomski parametri, Peking nema o čemu razmišljati
Povijesni telefonski razgovor između američkog predsjednika Joe Bidena i kineskog predsjednika Xi Jinpinga trajao je sat i pedeset minuta. Prema kineskim izvorima predsjednik Xi ponovio je Bidenu da „sukob i konfrontacija nisu nikome u interesu,“ te da SAD i Kina imaju odgovornost raditi za mir.“
Također je istaknuo da sukobi i konfrontacije poput događaja koji se odvijaju u Ukrajini nisu u ničijem interesu. Zaključio je kako je „ukrajinska kriza nešto što ne želimo vidjeti.“ Predložio je da Kina i SAD surađuju te tako preuzmu „dužnu međunarodnu odgovornost i ulože napore za mir u svijetu.“
Već ta prva reakcija Pekinga pokazuje da je samo pristajanje Xija na razgovore s Bidenom zapravo ozbiljan udarac za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Taj dojam pojačava izjava kineske strane kako Kina i SAD moraju zajedno raditi za mir, čime je dao do znanja da je Peking pristao razgovarati o agresiji na Ukrajinu bez prisustva Moskve. Sve to, dakako, pokazuje da prijateljstvo bez granica između Rusije i Kine ipak nije toliko neograničeno. Za uzvrat, Washington je pokazao svijetu da vidi Kinu, a ne Rusiju, kao ključnu svjetsku velesilu.
Putinu bi svaka potpora Kine zlata vrijedila
Kini nikako ne ide na ruku ruska invazija na Ukrajinu, a posebno logistički i strateški zastoji ruske vojske, jer se time produžuje ukrajinska agonija koja sve više okreće svijet protiv Rusije.
Američki predsjednik Joe Biden upozorio je kineskog predsjednika Xi Jinpinga da će kinesko gospodarstvo platiti visoku cijenu ako Peking uvaži zahtjev ruskog predsjednika Vladimira Putina za vojnu i gospodarsku pomoć. Također je najavio da je Washington spreman i na otvorenu konfrontaciju s Pekingom, ako će Kina slati vojnu pomoć Rusiji. S obzirom na razorne financijske, ekonomske, kulturne i sportske sankcije, svaka potpora Kine zlata bi vrijedila Putinu. Ne samo što bi time ublažio posljedice izolacije i ekonomskog udara, nego bi pokazao Rusima da nije bez potpore u svojoj agresiji na Ukrajinu.
Situacija je tijekom razgovora bila paradoksalna: Biden je tražio razumijevanje pa i pomoć od nacije koju je Washington proglasio najvećim američkim neprijateljem u 21. stoljeću.
Kine ne može tek tako okrenuti leđa svom prijatelju
Xi Jinping, međutim, ne može tek tako okrenuti leđa svom prijatelju Vladimiru Putinu. Bez Rusije, Kina će se teško nositi s Amerikancima koji ne kriju želju da ju politički marginaliziraju u Aziji i svijetu. Još teže u nastojanjima Washingtona da brojnim ograničenjima barem uspori, ako ne i sasvim zaustavi, do sada nezadrživi gospodarski razvoj Kine. Osim toga, Kina zdušno podupire nastojanja Putina da promijeni dosadašnji međunarodni poredak kojim je gospodario Washington sa svojim saveznicima. Kini također odgovara da se SAD više angažiraju u Europi, a manje u Aziji.
Međutim, Kina će biti pogođena ako zbog rata u Ukrajini dođe do recesije i usporavanja rasta svjetske ekonomije. Stoga Peking nije kritizirao Putina, ali je izbjegavao sukob s EU i SAD-om, svojim najvećim trgovinskim partnerima. Zbog toga je Kina stalno ponavljala da je duboko ožalošćena ratom i da će “aktivno raditi” na podršci mirnom rješenju. Kineski veleposlanik u Ukrajini Fan Xianronga kazao je da Kina nikada neće napasti Ukrajinu. “Pomoći ćemo, posebno ekonomski”.
S jedne strane Kina podupire zahtjev Rusije da se NATO pakt ne smije širiti prema njenim granicama, ali se suzdržala od glasanja za osudu Rusije u UN-u, što se smatralo znakom da se Peking distancira od Moskve.
Gledajući ekonomske parametre, Peking nema o čemu razmišljati
Washington je već ranije objavio da je Rusija zatražila od Kine vojnu potporu, uključujući dronove, kao i ekonomsku pomoć. Državni tajnik Antony Blinken odmah je upozorio da će Kina snositi odgovornost ako na bilo koji način podrži rusku agresiju te da bi u tom slučaju platila visoku cijenu. Time je Blinken izravno najavio da bi se Peking, u slučaju da stane na stranu Moskve, našao pod sankcijama SAD-a i EU. Što bi bio težak udarac za kinesko gospodarstvo koje je zadnjih nekoliko godina ozbiljno usporilo rast, a dodatno je situaciju otežala pandemija koronavirusa.
Dugoročno gledano, Kina nema koristi od dugotrajne ekonomske krize zbog rata. Ako mora birati između SAD-a i EU-a te Rusije, ako se gledaju ekonomski parametri, Peking nema o čemu razmišljati. Trgovina između Europske unije i Kine prošle je godine premašila 800 milijardi dolara, a trgovina između SAD-a i Kine dosegnula je 750 milijardi dolara. Trgovina s Rusijom iznosila je oko 150 milijardi dolara.
Kina ide svojim, trećim putem
Washington procjenjuje da Kina neće pomagati Putinu tenkovima ili zrakoplovima, već vjerojatno u hrani ili rezervnim dijelovima. Xi se ni tijekom razgovora s Bidenom nije odrekao Putina, a ako je i uvažio neki od zahtjeva Washingtona, onda je zasigurno zatražio neki ustupak, primjerice, da se ukine niz carinskih barijera koje je uveo bivši predsjednik Donald Trump.
Već i prije početka razgovora znalo se da Xi neće pokleknuti pred pritiskom SAD-a. Niti će prihvatiti američku doktrinu ili – ste s Rusijom ili ste s Ukrajinom i ostatkom svijeta. Xi je tijekom razgovora inzistirao da Kina ide svojim, trećim putem.